E tamau anaˈe i te poro i te Basileia
“E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” — MATAIO 24:14.
1, 2. a) Eaha te ohipa faufaa roa ˈˈe o teie nei senekele, e eaha hoi to ˈna aanoraa i to tatou nei tau? b) Na te aha e faaite maira e te haamaitai maira Iehova i taua ohipa ra?
TE PORORAA i te parau apî maitai o te Basileia, o te ohipa faufaa roa ˈˈe ïa i teie nei senekele. Te hinaaro maira hoi te Atua Puai hope ra e ia faatupu-mau-hia taua ohipa nei i to tatou nei tau, e te ohipa e ravehia ra i teie mahana, te faatupu ra ïa i ta ˈna Parau tohu. E riro mau â ta outou huru fariiraa i taua ohipa ra i te ohipa mai i nia i to outou oraraa no a muri atu. — Korinetia 1, 9:16, 23.
2 Ua riro mau ei oaoaraa e te faahiahia atoa hoi te iteraa i te taata o te rahi noa ˈtura teie e apiti mai nei i roto i taua ohipa pororaa ra: ua hau atu ratou i teie mahana i te toru mirioni. Te rahi noa ˈtura hoi te feia poro e rave nei i te taviniraa ma te taime taatoa, e te rahi noa atoa ˈtura te taata e farii nei i te haapii i te Bibilia e teie e rave nei i te tahi mau tutavaraa no te haapii i te ora ia au maite i te hinaaro o te Atua.
3. Eaha paha ta vetahi e parau ra no nia i te faufaaraa ia tamau â i te poro i te parau apî maitai?
3 Teie râ, te ite-atoa-hia ra e ‘te rohirohi nei vetahi pae i te rave i te parau maitai ra’ e ‘te toaruaru nei’ i te rave i te ohipa pororaa (Galatia 6:9; Hebera 12:3). Peneiaˈe paha ratou i te parau e ua oti hoi te parau apî maitai i te porohia i roto i to ratou tuhaa fenua, e ua opua te taata e nafea râ ratou e mea riri roa hoi na ratou i teie nei ia haere atu tatou e farerei ia ratou. I roto i to ratou fenua, eita roa ˈtu te pororaa i te mea hotu. No reira, te parau nei ïa ratou e, ua oti te ohipa pororaa, e aita e faufaa faahou ia poro. Area râ, eaha râ hoi te manaˈo tano ore i roto i teie huru feruriraa?
No te aha hoi e tamau noa ˈi?
4. Na te aha râ hoi e turai ia tatou ia tamau â i te poro i roto i te mau tuhaa fenua aita hoi te taata e farii maitai ra i ta tatou poroi?
4 A tahi, e ere te tamau-noa-raa tatou i roto i te ohipa pororaa, tei te huru ïa ta te taata fariiraa mai i ta tatou parau. Noa ˈtu â ïa e mea iti roa te mau ati Iuda i farii mai ia ˈna e e rave rahi hoi tei patoi mai ia ˈna, ua tamau noa o Ieremia i te poro i Ierusalema e 40 matahiti te maororaa. No te aha hoi oia i tamau noa ˈi i roto i taua ohipa ra? No te mea na Iehova i faaue mai ia ˈna e faatupu i te reira. Taa ê atu, na to ˈna ite i te mau parau tohu oia hoi, i te ohipa e tupu i nia ia Ierusalema i faahepo ia ˈna ia tamau â i te parau (Ieremia 1:17-19). Teie hoi ta ˈna e parau ra: “Riro atura taua parau ra mai te auahi ama i roto i tau aau ra, ua opanihia i roto i to ˈu ra mau ivi; rohirohi aˈera vau i te faaoromai-noa-raa, e aita ˈtura e tia ia mamû.” (Ieremia 20:7-10). E nehenehe e parauhia e, tei roto atoa tatou i taua huru tupuraa nei. Na Iehova, na roto i te arai o Iesu Mesia, i faaue mai e ia poro-haere-hia te “evanelia [parau apî maitai]” na te ao taatoa nei (Mataio 24:14). Ia ore te taata e hinaaro e faaroo mai ia tatou, te horoa maira ïa ratou i te hoê ravea ia nehenehe tatou ia faaite i te hohonuraa o to tatou here ia Iehova, ia tamau â tatou i te rave i te mea tia ra (Ioane 1, 5:3). Hau atu â, ia feruri hohonu tatou i te ohipa e fatata roa i te roohia mai i nia i te huitaata nei, eita ta tatou e nehenehe e ore e rave i ta tatou mau tutavaraa atoa no te haere atu e faaara i to tatou mau taata-tupu. — Timoteo 2, 4:2.
5. a) No tei hea atu â tumu tatou e tamau noa ˈi i roto i te ohipa pororaa? b) Nafea hoi te ohipa pororaa ia haava i te taata?
5 Hau atu â, ua riro mau â te ohipa pororaa a Ieremia ei ohipa haavaraa. I te matahiti 607 hou to tatou nei tau, eita roa ˈtu te hoê noa ˈˈe o te feia i pohepohe aore ra i hopoi-tîtî-hia a topa ˈi o Ierusalema, e nehenehe e parau e aita roa ˈtu oia i ite e no te aha râ hoi oia i roohia ˈi i taua huru ati ra. Oia mau, i roto i na matahiti e maha ahuru na mua ˈtu, ua faaara ˈtu o Ieremia i te mau ati Iuda e e tupu taua ohipa nei ia tamau â ratou i te ore e auraro ia Iehova (hiˈo Ezekiela 2:5). I to tatou atoa nei tau, e riro te pororaa i te parau apî maitai “ia ite te mau fenua atoa” i te haava i te mau taata. Mea maramarama maitai te manaˈo o te aposetolo Paulo no nia i taua tumu parau nei ia parau oia e fatata roa te Mesia ra o Iesu i te tahoo mai “i te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia ra”. (Tesalonia 2, 1:8, 9.) E haavahia te taata ia au maite i ta ratou huru fariiraa i te parau apî maitai. No reira, e tia mau â taua parau faufaa mau ra ia tamauhia i te poro ma te reo teitei e te papu maitai e tae roa ˈtu i te hopea (Apokalupo 14:6, 7). Eiaha roa ˈtu te hoê noa ˈˈe mea ia tapea ia tatou i te faaite atu i te reira i te mau taata. O te hopoia teimaha roa hoi teie na te mau tavini atoa a Iehova.
6. Noa ˈtu â ïa e ua ite e rave rahi mau taata eaha te parau ta tatou e poro atura, no te aha hoi e tia ˈi ia tatou ia tamau â i te poro?
6 E riro paha e aita tatou i poro maitai i te parau apî maitai i te vahi o ta tatou e faaea ra. Inaha hoi, e rave rahi mau ohipa e tupu nei i roto i te ao nei e noa ˈtu â ïa e ua faaroo e rave rahi mau taata i ta tatou poroi, e oioi roa ïa te reira i te moehia ia ratou ia faaea tatou i te poro. A feruri na i te mau orureraa hau, i te mau ohipa e ravehia e te feia faahuehue, i te mau faaearaa ohipa faahepohia, i te mau faahuehueraa, e tae noa ˈtu hoi te tahi mau ohipa i tupu e pia-rahi-hia nei i roto i te mau vea, ma te ore e haamoe i te mau peu faaanaanataeraa atoa e pûpûhia nei i te huiraatira. E tia atoa ia tatou ia tamau i te poro, ia ore ia moehia i te taata ta tatou nei poroi noa ˈtu taua mau tapitapiraa ra e taua mau peu faaanaanataeraa manaˈo ra.
7. Ua riro te huru fariiraa a te taata i te parau i teie mahana mai te huru fariiraa a te mau ati Iseraela i te mau parau tohu a Isaia i roto i tei hea auraa, no te aha hoi te reira e ore ai e haaparuparu mai ia tatou ia haere e poro?
7 Mai te peu e eita e rave rahi mau taata e tâuˈa mai ia tatou, ia haamanaˈo râ tatou e eaha mau na te huru o te nunaa ta Isaia i poro atu. Teie hoi ta Iehova i parau i ta ˈna peropheta: “E feia faaroo ore teie nei feia, e tamarii haavare; e tamarii haapao ore i te ture a Iehova: o tei parau i te feia hiˈo ra, Eiaha e hiˈo; e te mau peropheta ra, Eiaha e faaite mai i te mea tia ra; ei parau haapaia râ ta oe e parau mai; ei parau haavare te faaite mai. Ohipa ê atu outou i tena na haerea; haapehao ê i tena na eˈa; haamoe ê atu ia matou i Tei Moˈa i Iseraela nei.” Teie râ, ua tapea noa o Isaia i to ˈna haapao maitai e ua na ô atura oia i te nunaa e: “E Atua parau au hoi Iehova: e ao to te feia atoa i tiai maite ia ˈna ra.” (Isaia 30:9-11, 18). Tera atoa hoi te ohipa te tia ia tatou ia rave. Ia tamau noâ tatou, e riro ïa ta tatou poroi i te ǒ atu i roto i te mau feruriraa. E tâuˈa mai vetahi area vetahi ra, eita roa ˈtu ïa; noa ˈtu e eaha te huru manaˈo, e nehenehe paatoa ratou e faaroo.
“Eaha hoi ratou e tia ˈi ia faaroo?”
8. Noa ˈtu â ïa e mai te huru ra ïa e ua maiti te taata e ore e farii i te parau mau, na te aha e faataui i to ratou manaˈo?
8 E riro paha e i roto i tera aore ra i tera tuhaa fenua, ua opua te taata eaha ta ratou e maiti e te opua atoa ra hoi ratou i te haa e ia ore roa ˈtu ta tatou poroi ia fariihia mai, e tae roa atoa ratou i te patoi mai. Teie râ, ia haamanaˈo na tatou e e tauiui noa te huru tupuraa i roto i te oraraa o te mau taata. E nehenehe ratou e faaruru atu i te mau fifi apî ananahi, i te hebedoma i mua ˈtu, aore ra i te avae i mua ˈtu e e riro ai ratou i te farii mai i te parau mau. Peneiaˈe ratou i te faaroo atu i te parau no nia i te mau fifi e faaarepurepu nei i teie nei ao; aore ra e roohia paha ratou i te fifi i te pae no te moni, te maˈi aore ra te pohe o te hoê fetii. E nehenehe te mau ohipa mai teie te huru e faataui i to ratou manaˈo e e hinaaro atu ai ratou e ite i te tumu ratou i roohia ˈi i te ati. Ia tamau â tatou i te poro, e ite ïa ratou e e fariu tia ratou i nia ia vai.
9. E nehenehe ta tatou ohipa pororaa e faaauhia i te hoê ohipa faaoraraa i muri aˈe i te hoê ati i tupu, i roto i tei hea auraa?
9 E nehenehe tatou e faaauhia i te feia e titauhia e haere i te hoê fenua tei roohia i te ati, i muri aˈe paha i te hoê aueueraa fenua. Ia ohipa ˈtu vetahi i roto i te hoê tuhaa mea iti roa te feia i ora mai, eita ïa ratou e tuu, eita atoa hoi ratou e vaiiho i ta ratou mau maimiraa, no te mea noa ïa e mea rahi aˈe te feia i ora mai i roto i te tahi atu tuhaa. Eita, e tamau paatoa râ ratou ma te ore e rohirohi, i te maimi, noa ˈtu â ïa e te manaˈo ra ratou aita ˈtu ai taata ora i roto i te vahi i faauehia mai ia ratou e haere; e i te tahi taime, e itea mai â vetahi atu mau taata, ia na reira ratou. E opuahia e faaea i te mau maimiraa mai te peu e aita ˈtu iho â e ravea faahou. No tatou nei, aitâ i opuahia ˈtura e faaea i te mau maimiraa, e e rave rahi â tausani e tausani mau taata teie e hinaaro nei e ora mai roto mai i teie nei ao e e ora ˈtu mai roto atu i te “ati rahi” ra. (Apokalupo 7:9, 14.) I roto atoa i te mau fenua i poro-rahi-hia te parau e aita hoi te rahiraa o te mau taata e farii maitai mai nei, te iteahia râ te tahi hotu. Hau atu â, te vai râ te tahi mau tumu tatou e tia ˈi ia tamau â i te poro.
10. Ia au i te Roma 10:13, 14, eaha te ohipa hoê roa te tia ia ravehia ia nehenehe te mau taata e maimi ra i te parau mau ia ite e e fariu tia ratou i nia ia vai?
10 Mea faufaa ia tamau noa i te faahaamanaˈo atu i te mau taata e “o te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora”. Teie râ, mai ta Paulo e faataa maira i roto i ta ˈna rata i to Roma: “Eaha ra te taata nei e tia ˈi ia tiaoro atu ia ˈna, i tei ore i faaroohia e ratou ra? e eaha hoi ratou e tia ˈi ia faaroo ia ˈna, i tei ore ratou i ite ia ˈna? e eaha hoi ratou e ite ai i te faaite ore?” (Roma 10:13, 14). Ia faaroo atu tatou i taua mau parau nei, e tia ia tatou tataitahi ia farii mau e mea faufaa mau â ia poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua ma te tuutuu ore.
11. Eaha hoi ta tatou hopoia i nia i te mau ui apî e haere tia ˈtura i te paariraa?
11 A fatata noa ˈtu ai tatou i te hopea, te paari noa ˈtura te mau ui apî e te haamata ra hoi i te rave i te tahi mau hopoia. E pinepine atoa i te itehia e aita roa ˈtu taua mau taurearea nei i tâuˈa noa ˈˈe i te parau mau; peneiaˈe paha no te mea aita to ratou mau metua i faaroo mai i te parau aore ra ua faaino atu paha ratou. I teie nei râ, ua paari ratou no te feruri maite i nia i te huru tupuraa o te ao nei, i nia i te oraraa no a muri atu e i nia atoa i te tumu no te ora. E tia atoa hoi ia ratou ia tiaoro i te iˈoa o Iehova e ora ˈi ratou, inaha, “eaha hoi ratou e tia ˈi ia faaroo ia ˈna, i te ore ratou i ite ia ˈna?” (Roma 10:14). E pinepine i te itehia i taua mau taurearea ra ia farii maitai mai i te parau mau; e tia ˈtura ïa ia tatou ia faaitoito i te haere atu e farerei ia ratou no te faaite atu i taua parau ra.
12. No te aha te aroha faito ore o Iehova e ite-maitai-hia ˈi na roto i te faatiaraa oia e ia tamau â tatou i ta tatou ohipa pororaa?
12 E ite-papu-hia te aroha faito ore o Iehova i te mea e te faatia nei â oia ia tamauhia i te rave i te ohipa pororaa. Teie hoi ta te aposetolo Petero i papai: “Aore te Fatu i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, mai ta te tahi pae i parau ra e, e faaroaroa; e faaoromai rahi râ to ˈna ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa. E e parau outou i te faaoromai rahi o to tatou Fatu ra e o te ora ïa.” (Petero 2, 3:9, 15). Te hinaaro ra Iehova ia ora te mau huru taata atoa e te faaite maira oia i te reira, eiaha noa na roto i te faaoromairaa e te tiairaa hou oia e faatupu ai i ta ˈna haavaraa, na roto atoa râ i te aˈo-tamau-raa mai i te mau taata ia fariu tia ˈtu i nia ia ˈna e ora ˈi ratou (Timoteo 1, 2:4). Ia tamau â tatou i te poro i te parau apî maitai, te faaite atura ïa tatou i te aroha faito ore o te Atua e ia na reira tatou, te arue atura hoi tatou ia ˈna.
Eiaha na tatou ia roohia i te utua toto
13, 14. a) No te aha ta tatou ohipa pororaa e nehenehehia ˈi e faaau i te ohipa a te tiai ta te parau tohu a Ezekiela e faahiti ra? b) No te aha Paulo i nehenehe ai e parau e, “aore roa o ˈu viivii i te toto o te taata atoa nei”, e no te aha o te mau Ite no Iehova anaˈe te feia i teie mahana o te nehenehe e rave mai i teie mau parau no ratou iho?
13 E nehenehe te hopoia a te mau Ite no Iehova, o te tia hoi ia haere atu e faaara i te mau taata no nia i te haavaraa a te Atua e fatata roa maira, e faaauhia i te ohipa i faauehia ˈtu ia Ezekiela. I te mea hoi e ua nominohia oia ei tiai no te nunaa Iseraela, e tia ˈtura ia ˈna ia haere atu e aˈo i te mau ati Iseraela ia fariu ê mai i to ratou mau haerea iino, mai te peu e eita ratou e na reira, e riro ïa te Atua i te faatupu i ta ˈna haavaraa i nia ia ratou. Ia ore oia e haere e faaite i taua faaararaa nei, e roohia iho â te feia paieti ore i taua haavaraa ra, area to ratou toto ra, e topa ïa i nia i te taata tiai tei ore i haapao i ta ˈna ohipa. Te faaite maira ïa Iehova eaha to ˈna huru no nia i te haavaraa ta ˈna e faatupu i nia i te feia paieti ore i te na ôraa mai e: “Aore roa o ˈu e mauruururaa i te pohe o te taata ino ra; ia fariu mai râ te taata i ta ˈna parau ino ia ora: e fariu mai outou, e fariu mai outou, i ta outou mau parau ino ra; eaha hoi outou i hinaaro ai i te pohe, e te utuafare o Iseraela e?” — Ezekiela 33:1-11.
14 Ua ite atoa te aposetolo Paulo i ta ˈna hopoia ma to ˈna tiaraa tiai a na ô atu ai oia i te mau matahiapo no Ephesia e: “E teie nei, e parau hua ˈtu na vau ia outou i teie nei mahana, aore roa o ˈu viivii i te toto o te taata atoa nei.” No te aha hoi oia i nehenehe ai e na reira i te parau? Te na ô râ oia e: “Aore roa aˈenei hoi au i huna, ua faaite hua ˈtu hoi au ia outou i te hinaaro atoa o te Atua.” (Ohipa 20:26, 27). Mai te reira atoa hoi te huru o te pupu o te tiai i teie mahana, te toea o te mau pǐpǐ a Iesu tei faatavaihia i te varua moˈa. E tia ia ratou paatoa, te toea e te mau taata tei hau atu i te toru mirioni e tiaturi ra e ora ˈtu e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei, ia haamouhia te amuiraa o te mau mea nei, ia poro ma te tuutuu ore i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e ia faaite atu i te taata e te fatata roa maira te haavaraa a te Atua. Ia na reira ratou, eita roa ˈtu ïa ratou e roohia i te utua toto.
15. Ia au i te Ezekiela pene 9, o vai tei tapaohia, e na vai i rave i taua ohipa tapaoraa ra?
15 Ua tohuhia mai te ohipa pororaa e tupu ra i teie mahana i roto i te Ezekiela pene 9. Ua opua te Atua e tairi i te oire o Ierusalema, hou aˈe râ oia e faatupu ai i ta ˈna haavaraa, e faaue atu oia i te taata i ahu i te ahu vavai ra, e farii inita a te taata papai parau ra i te aoao ra, ia haere na rotopu i te oire a tuu ai i te tapao i nia i te rae o te mau taata i autâ noa i te mau parau faufau atoa i ravehia i roto ra. Ia oti teie ohipa tapaoraa i te ravehia, e haamouhia te mau taata atoa o te oire, eiaha râ te feia i tapaohia no te ora. I muri aˈe i to ˈna faatupu-faaoti-roa-raa i te ohipa i faauehia ˈtu ia ˈna, teie ta taua taata ra e parau ra: “Ua na reira vau i ta oe i faaue mai ia ˈu ra.” (Ezekiela 9:11). Ua faaoti roa oia i te ohipa i faauehia ˈtu ia ˈna.
16. a) I to tatou nei tau, o vai te faahohoˈa ra i te taata i ahu i te ahu vavai ra? b) Nafea te tumu parau no nia i te faatiaifaroraa i te mana hope o Iehova ia faahepo mai ia tatou ia tamau â i te poro?
16 Te faahohoˈa nei te taata ahu vavai ra i te toea o te mau pǐpǐ faatavaihia a te Mesia, e te amui maira hoi te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” ia ratou. Mai te anotau o Ezekiela ra, te tumu parau rahi roa ˈˈe i teie mahana, o te faatitiaifaroraa ïa i te mana arii o Iehova. No nia i te hopea o te amuiraa iino o te mau mea nei, o te tupu mai hoi i te tamaˈi o taua mahana rahi o te Atua Puai-Hope ra, te na ô ra Iehova e: “E ite hoi te mau fenua e, o Iehova vau.” (Apokalupo 7:9; Ioane 10:16; Ezekiela 39:7). Ia ite te mau nunaa e o ˈna o Iehova, e tia ïa i te mau tavini a te Atua ia tamau â i te poro i to ˈna iˈoa e i te faaite i ta ˈna opuaraa ia ite te mau nunaa atoa, i nia i te fenua nei.
17, 18. a) Nafea te tamauraa tatou i te poro ia tauturu mai ia tatou ia vai ara noa? b) Eaha ta tatou e hinaaro e pûpû atu i mua ia Iehova ia faaore oia i te ohipa pororaa, e eaha te ravea e nehenehe ai tatou e na reira?
17 E tauturu te poro-noa-raa i te parau apî maitai o te Basileia, ia tatou ia vai ara noa. No reira, e papu noa ïa tatou i te faufaaraa te tia ia tatou ia horoa no te iˈoa e te opuaraa a Iehova. Ia haaparuparu tatou, e nehenehe atoa ta tatou tiaturiraa i tuu i roto i te Basileia e haaparuparu mai e e nehenehe tatou e riro atu i ‘te fifi, e te taoˈa, te mau mea e navenave ai ra, e aita ˈtura hoi e mea tia roa e noaa mai’. (Luka 8:14.) Ia tamau râ tatou i te poro i te “evanelia [parau apî maitai] ma te itoito e ma te tuutuu ore, e auraro maite ïa tatou i taua mau faaueraa nei a to tatou Fatu ra o Iesu Mesia e na ô maira e: “E haamaitai, e faaitoito, e e pure, aita hoi outou i ite i taua tau ra. E ta ˈu e parau atu ia outou na, o ta ˈu ïa parau i te taata atoa, E faaitoito.” — Mareko 13:10, 33, 37.
18 No reira, a faatia noa ˈi o Iehova ia tatou ia na reira, e maimi anaˈe na tatou paatoa ma te tuutuu ore i te “mau taata i autâ noa”. Noa ˈtu e tei roto tatou i te pupu o te toea i faatavaihia aore ra o te mau “mamoe ê atu”, ia faaoti roa na tatou i te ohipa i faauehia mai ia tatou e ia poro tatou i te parau apî maitai o te Basileia i roto i te ao taatoa nei ia ite te mau fenua atoa (Mataio 24:14). Ia faahope o Iehova iho i teie ohipa na roto i te faatupuraa i te “ati rahi”, ia nehenehe na tatou tataitahi e parau e: “Ua na reira vau i ta oe i faaue mai ia ˈu ra.”
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha ta te mau faahopearaa i noaa mai i ta tatou pororaa, e faaite maira?
◻ No tei hea ˈtu â tumu tatou e tamau ai i te poro?
◻ Nafea ta tatou ohipa pororaa ia faaite papu mai i te aroha faito ore o Iehova?
◻ Nafea tatou e nehenehe ai e ore e viivii i te toto o te mau taata atoa ra?
◻ Nafea ta tatou ohipa pororaa ia tauturu mai ia tatou ia vai ara noa?
[Tumu parau tarenihia i te api 20]
MAU FAAHOPEARAA I NOAA MAI I NA MATAHITI E HITU I MAIRI AˈENEI
Rahiraa taata Rahiraa taata Rahiraa
i bapetizohia i tae mai i te haapiiraa bibilia
oroa Haamanaˈoraa
1981 119 836 5 987 893 1 475 177
1982 138 540 6 252 787 1 586 293
1983 161 896 6 767 707 1 797 112
1984 179 421 7 416 974 2 047 113
1985 189 800 7 792 109 2 379 146
1986 225 868 8 160 597 2 726 252
1987 230 843 8 965 221 3 005 048