VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 15/11 api 15-20
  • Te haereraa e te Atua—E a muri noa ˈtu

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te haereraa e te Atua—E a muri noa ˈtu
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ohipa ra o Iehova i te taime i faataahia e ana
  • Te taviniraa ma te itoito tamau
  • E hiˈopoa anaˈe i to tatou mau manaˈo
  • A faanaho no te tau mure ore!
  • Te taviniraa no te ora mure ore
  • E arue anaˈe i te Arii mure ore!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • “E haamaitai ia Iehova”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • “E ara”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • E haere anei outou e te Atua?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 15/11 api 15-20

Te haereraa e te Atua—E a muri noa ˈtu

“E haere . . . tatou ma te iˈoa o Iehova, o to tatou ïa Atua e a muri noa ˈtu.”—MIKA 4:5.

1. No te aha e nehenehe ai e parau e o Iehova “te Arii mure ore”?

AITA to te Atua ra o Iehova e haamataraa. No reira oia i parauhia ˈi ma te tano maitai “To te mau mahana tahito ra,” no te mea mai te tau mai â to ˈna vai-mau-raa aita e hopearaa. (Daniela 7:9, 13) E fanaˈo atoa o Iehova i te hoê tau mure ore a muri aˈe. O ˈna anaˈe “te Arii [“mure ore,” MN].” (Apokalupo 10:6; 15:3) E no ˈna ra, “hoê tausani noa ˈtu i te matahiti e au [ïa] i te mahana hoê i mahemo ra; e mai te araraa hoê i te rui ra.”—Salamo 90:4.

2. (a) Eaha te opuaraa a te Atua no te feia faaroo? (b) E tia ia tatou ia haamau i ta tatou mau tiaturiraa e mau opuaraa i nia i te aha?

2 I te mea hoi e mea mure ore Tei horoa i te ora, ua nehenehe ïa oia e horoa i te tiaturiraa o te ora mure ore i roto i te Paradaiso i na taata matamua, o Adamu e o Eva. No te faaroo ore râ, ua erehia ˈtura o Adamu i te tiaraa e fanaˈo i te ora mure ore, ua naeahia ˈtura ta ˈna mau huaai i te hara e te pohe. (Roma 5:12) Aita râ te orure hau o Adamu i faahuru ê i te opuaraa matamua a te Atua. Te hinaaro ra o Iehova ia ora te feia faaroo e a muri noa ˈtu, e e faatupu iho â oia i ta ˈna opuaraa. (Isaia 55:11) Mea tano ïa ia haamau tatou i ta tatou mau tiaturiraa e mau opuaraa i nia i te taviniraa ia Iehova e a muri noa ˈtu. Noa ˈtu e te hinaaro ra tatou e tapea noa i roto i te feruriraa i te “mahana o te Atua” ra o Iehova, e mea faufaa roa ia haamanaˈo tatou e ta tatou fa, o te haereraa ïa e te Atua e a muri noa ˈtu.—Petero 2, 3:12.

Te ohipa ra o Iehova i te taime i faataahia e ana

3. Nafea to tatou iteraa e ua ‘faataa’ o Iehova i te hoê “taime” no te faatupu i ta ˈna mau opuaraa?

3 Mai te feia e haere ra e te Atua, te anaanatae rahi ra tatou i te faatupu i to ˈna hinaaro. Ua ite tatou e o Iehova te Fatu Rahi o te taime, e te tiaturi nei tatou e e faatupu iho â oia i ta ˈna mau opuaraa i te taime i faataahia e ana. Ei hiˈoraa, “ia tae roa aˈenei . . . i te tau mau ra, ua tono maira te Atua i ta ˈna Tamaiti.” (Galatia 4:4) Ua parauhia i te aposetolo Ioane e te vai ra te hoê “taime i faataahia” e tupu ai te mau mea i tohuhia, ta ˈna hoi i ite na roto i te mau tapao. (Apokalupo 1:1-3) Ua faataahia ‘te taime e haavahia ˈi te feia i pohe.’ (Apokalupo 11:18) Hau atu i te 1 900 matahiti aˈenei, ua faauruahia te aposetolo Paulo no te parau e “ua haapaohia e [te Atua] te mahana e haava mai ai oia i to te ao atoa nei ma te parau-tia.”—Ohipa 17:31.

4. Nafea to tatou iteraa e te hinaaro ra o Iehova e faaore i teie nei faanahoraa ino o te mau mea?

4 E faaore o Iehova i teie faanahoraa ino o te mau mea, no te mea te faainohia ra to ˈna iˈoa i te ao nei i teie mahana. Ua ruperupe mai te feia iino. (Salamo 92:7) Na roto i ta ratou mau parau e mau ohipa, te faaino ra ratou i te Atua, e te mauiui ra oia ia ite oia i ta ˈna mau tavini ia parau-ino-hia e ia hamani-ino-hia. (Zekaria 2:8) Eita ïa e maerehia i faaoti ai o Iehova e haamou oioi i te faanahonahoraa taatoa a Satani! Ua faataa papu te Atua afea te reira e tupu ai, e te faaite maitai ra te tupuraa o te mau parau tohu a te Bibilia e te ora nei tatou i teie nei i “te tau hopea.” (Daniela 12:4) E fatata oia i te ohipa no te maitai o te feia atoa e here ra ia ˈna.

5. Eaha te manaˈo o Lota e o Habakuka i nia i te mau huru tupuraa i haaati na ia raua?

5 Ua hinaaro noa na te mau tavini a Iehova i mutaa ihora e ite i te hopea o te ino. Ua “mauiui roa [te taata parau-tia ra o Lota] i te haerea ino o te feia e ofati ra i te ture.” (Petero 2, 2:7, MN) No to ˈna oto i te mau huru tupuraa e haaati ra ia ˈna, ua taparu aˈera te peropheta Habakuka e: “Te maoro, e Iehova, o ta ˈu tiaororaa, e aore oe i faaroo mai! te maoro o ta ˈu pii-hua-raa ˈtu ia oe, e hamani ino teie e vai nei, e aita oe i faaora! Eaha ra hoi oe i faaite mai ai i te ino, e ia hiˈo hoi au i te oto ra? te vai nei hoi te haru e te rave aroha ore i mua ia ˈu nei: e te vai nei hoi te feia e faatupu i te mârô e te tamaˈi.”—Habakuka 1:2, 3.

6. Eaha ta Iehova i parau no te pahono i te pure a Habakuka, e eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai?

6 Ua pahono rii o Iehova ia Habakuka na roto i teie mau parau: “No te taime i haapaohia ra taua orama nei, ia tae râ i te hopea ra e faaite papu mai ai e ore e haavare: e ia maoro iti noâ, e tiai atu â; e tae mau mai ïa, e ore e haamaoro hua.” (Habakuka 2:3) Ua faaite ïa te Atua e e ohipa oia i “te taime i haapaohia.” Noa ˈtu e e au ra e te maoro ra, e faatupu mau â o Iehova i ta ˈna mau opuaraa.—Petero 2, 3:9.

Te taviniraa ma te itoito tamau

7. Noa ˈtu e aita o Iesu i ite afea mau â te mahana o Iehova e tae mai ai, nafea to ˈna raveraa i ta ˈna mau ohipa?

7 Mea titauhia anei ia ite tatou i te hora mau e tupu ai te mau ohipa a Iehova no te haere e te Atua ma te itoito? E ere roa ˈtu. E rave anaˈe na i te tahi mau hiˈoraa. Ua anaanatae rahi o Iesu i te taime e tupu ai te hinaaro o te Atua i te fenua nei mai i te raˈi atoa. Ua haapii mau â te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure e: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.” (Mataio 6:9, 10) Ua ite o Iesu e e pahonohia mai teie aniraa, aita râ oia i ite i te hora mau o te mau tupuraa. I roto i ta ˈna parau tohu rahi no nia i te hopea o teie faanahoraa o te mau mea, teie ta ˈna i parau: “Area te reira mahana e te reira hora, e ore roa te hoê e ite, e ore hoi te mau melahi o te raˈi [“e ore atoa te Tamaiti,” MN]; maori râ o tau Metua anaˈe ra.” (Mataio 24:36) I te mea hoi e mea faufaa roa o Iesu Mesia no te tupuraa o te mau opuaraa a te Atua, e ohipa roa ïa oia i roto i te haamouraa o te mau enemi o to ˈna Metua i te raˈi. A parahi mai ai râ o Iesu i te fenua nei, aita oia i ite afea te Atua e ohipa ˈi. Ua erehia anei oia i te itoito i roto i te taviniraa a Iehova? Aita roa ˈtu! I to ratou iteraa ia Iesu i te tamâraa i te hiero ma te itoito, “ua manaˈo aˈera tana mau pǐpǐ i te parau i papaihia ra e, Ua riro roa vau i te itoito i to fare.” (Ioane 2:17; Salamo 69:9) Ua rohi noa o Iesu iho i te rave i te ohipa i tonohia mai ai oia, e ua na reira oia ma te itoito tamau. Ua tavini atoa oia i te Atua no te tau mure ore.

8, 9. I to te mau pǐpǐ aniraa afea te Basileia e faahoˈihia mai ai, eaha tei parauhia ˈtu ia ratou, e eaha ta ratou i rave?

8 Oia atoa no te mau pǐpǐ a te Mesia. Ua farerei atu o Iesu ia ratou na mua rii noa i to ˈna revaraa i nia i te raˈi. Te na ô ra te aamu e: “E putuputu aˈera ratou, ua ui maira ratou ia ˈna, na ô maira, E te Fatu, ei teie nei anei oe e faahoˈi mai ai i te hau ia Iseraela?” Mai to ratou Fatu, ua tiai ru ratou ia tae mai te hau aore ra te Basileia. Ua pahono atura râ o Iesu e: “Aore ïa i haapaohia e ia ite outou i te taime e te anotau, i vaiihohia e te Metua ia ˈna ihora. E noaa râ to outou mana i te [v]arua [moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.”—Ohipa 1:6-8.

9 Aita i parauhia e ua paruparu te mau pǐpǐ no taua pahonoraa ra. Ua rohi râ ratou ma te itoito i roto i te ohipa pororaa. Tau hebedoma noa, ua î roa o Ierusalema i ta ratou haapiiraa. (Ohipa 5:28) E i roto noa e 30 matahiti, ua parare roa ta ratou ohipa pororaa i nehenehe ai o Paulo e parau e ua porohia te parau apî maitai “i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.” (Kolosa 1:23) Noa ˈtu e aita te Basileia i ‘faahoˈihia mai ia Iseraela’ mai ta te mau pǐpǐ i tiaturi hape na e aita atoa hoi i haamauhia i nia i te raˈi a vai ora ˈi ratou, ua tamau noa ratou i te tavini ia Iehova ma te itoito no te tau mure ore.

E hiˈopoa anaˈe i to tatou mau manaˈo

10. Na roto i te oreraa e ite afea te Atua e haamou ai i te faanahoraa a Satani, eaha ta tatou e nehenehe e haapapu?

10 Te hinaaro atoa ra te mau tavini a Iehova i teie nei tau, e ite i te hopea o teie faanahoraa ino o te mau mea. Eita râ tatou e tapitapi na mua ia ora ˈtu tatou i roto i te ao apî i tǎpǔhia e te Atua. Te hinaaro ra tatou e ite i te faaraaraa o te iˈoa o Iehova e i te faatiaraa o to ˈna mana arii. No reira, e nehenehe tatou e oaoa i te mea e aita te Atua i faaite mai ia tatou i ‘te mahana aore ra te hora’ i faataahia no te haamou i te faanahoraa a Satani. E nehenehe ïa tatou e haapapu e ua faaoti tatou e haere e te Atua e a muri noa ˈtu no te mea te here ra tatou ia ˈna, eiaha râ no ta tatou mau tapao poto e te miimii.

11, 12. Nafea te taiva ore o Ioba i te patoiraahia, e nafea taua patoiraa ra e taaihia ˈi ia tatou nei?

11 E riro atoa te tapea-maite-raa i to tatou taiva ore i te Atua, i te haapapu e ua hape te Diabolo i to ˈna pariraa e te tavini ra te taata parau-tia ra o Ioba—e vetahi atu mau taata mai ia ˈna—i te Atua no to ratou noa iho maitai. I muri aˈe i to Iehova faataaraa i ta ˈna tavini ra o Ioba mai te hoê taata parau-tia, paieti, e te mǎtaˈu i te Atua, ua faahua parau atura o Satani ma te ino e: “E mǎtaˈu noa anei Ioba i te Atua? E ere anei tei auahia oia e oe, e to ˈna atoa ra fare, e ta ˈna atoa ra mau taoˈa atoa e ati noa ˈˈe? ua haamaitaihia e oe ta ˈna ohipa i rave, e ua rahi ta ˈna taoˈa i te fenua nei. Nanao noa ˈtura râ i to rima a rave atu ai i ta ˈna e ia pau roa; e e faaino oia ia oe i mua i to aro i reira.” (Ioba 1:8-11) Na roto i te tapearaa i to ˈna taiva ore i roto i te tamataraa, ua haapapu aˈera o Ioba e mea hape teie parau faaino.

12 Na roto atoa i te tapearaa i te hoê haerea taiva ore, e nehenehe tatou e haapapu e mea hape te pariraa a Satani e te tavini ra tatou i te Atua no te mea noa ua ite tatou e te fatata maira te hoê haamaitairaa. Ua riro ïa te oreraa e ite i te taime mau e tupu ai te tahooraa a te Atua i nia i te feia iino, ei ravea no te haapapu e te here mau ra tatou ia Iehova e te hinaaro ra tatou e haere na to ˈna mau eˈa e a muri noa ˈtu. Te faaite ra te reira i to tatou haapao maitai i te Atua e te tiaturi ra tatou i ta ˈna huru raveraa i te mau mea. Hau atu â, te tauturu ra te oreraa e ite i te mahana e i te hora ia haapao maitai e ia vai ara noa tatou i te pae varua no te mea ua ite tatou e e nehenehe te hopea e tae mai i te mau taime atoa, mai te hoê eiâ i te po. (Mataio 24:42-44) Na roto i te haereraa e o Iehova i te mau mahana atoa, te faaoaoa ra ïa tatou i to ˈna mafatu e te patoi ra tatou i te Diabolo o te faaino ra ia ˈna.—Maseli 27:11.

A faanaho no te tau mure ore!

13. Eaha ta te Bibilia e faaite ra no nia i te faanahoraa no te tau no a muri aˈe?

13 Ua ite te feia e haere ra e te Atua e haerea paari ia faanaho ma te au noa no te tau no a muri aˈe. I te mea hoi e ua ite ratou i te mau fifi e i te mau otia o te ruauraa, te tutava nei te mau taata e rave rahi i te faaohipa maitai i to ratou apîraa e to ratou puai ia navai maitai ta ratou moni ia paarihia ratou. Eaha ïa no to tatou oraraa pae varua faufaa roa ˈˈe i mua nei? Te na ô ra te Maseli 21:5 e: “Te imiraa o te feia faaitoito ra, tei nia ïa i te taoˈa rahi; area te imiraa o te feia ru noa ra, tei te veve ïa.” Mea maitai mau â ia faanaho tatou no te tau mure ore. I te mea hoi e aita tatou i ite afea mau â te hopea o teie faanahoraa e tae mai ai, e tia ïa ia tatou ia feruri i nia i to tatou mau hinaaro no a muri aˈe. Ia vai aifaito noa râ tatou e ia tuu tatou i te mau faufaa a te Atua i te parahiraa matamua o to tatou oraraa. E manaˈo paha te feia e erehia ra i te faaroo e mea feruri ore te hoê taata e haamau ra i to ˈna ara-maite-raa i nia i te raveraa i te hinaaro o te Atua. Oia mau anei râ?

14, 15. (a) Eaha te faahohoˈaraa ta Iesu i faahiti no nia i te mau opuaraa no te tau no a muri aˈe? (b) No te aha te taata taoˈa o te faahohoˈaraa a Iesu i riro ai ei taata feruri ore?

14 Ua faahiti o Iesu i te hoê faahohoˈaraa o te haamaramarama ra i te reira. Teie ta ˈna i parau: “E fenua maa hotu to te hoê taata taoˈa rahi: ua na ô ihora oia i te feruri i roto ia ˈna iho, Eaha ra vau, aita hoi aˈu e vairaa e ô ai ta ˈu maa? Ua na ô ihora, E na ô vau, e vavahi au i tau mau fare vairaa maa nei, a faatia ˈi ei fare rahi, ei reira pue ai ta ˈu taoˈa e ta ˈu maa. A parau ai au i tau [nephe] e, E tau [nephe], e taoˈa rahi ta oe ua pue i te vairaa no te mau matahiti a muri nei e rave rahi; e faaea maite, e amu, e inu, e ia rearea maite. Ua parau maira râ te Atua ia ˈna, E tera ra maamaa e! ei teie nei â rui e tiihia mai ai to oe [nephe], na vai ihora tena na mau taoˈa i haaputuhia e oe na? O te huru ïa o te taata i haaputu i te taoˈa na ˈna iho, e aita i rahi ta ˈna taoˈa i te Atua ra.”—Luka 12:16-21; MN.

15 Ua horoa anei o Iesu i te manaˈo e eita e tia i te taata taoˈa ia rohi ia navai ta ˈna mau taoˈa materia no a muri aˈe? Aita, inaha te faaitoito ra te mau Papai ia rave puai tatou i te ohipa. (Tesalonia 2, 3:10) Te hape o te taata taoˈa, oia ïa aita oia i rave i tei titauhia ia “rahi ta ˈna taoˈa i te Atua ra.” Noa ˈtu e ua nehenehe oia e fanaˈo i ta ˈna mau taoˈa materia e rave rahi matahiti i te maoro, ua pohe iho â oia i te pae hopea. E taata feruri ore oia, aita oia i manaˈo i te tau mure ore.

16. No te aha e nehenehe ai tatou e turui ma te tiaturi i nia ia Iehova no te vai-maitai-raa a muri aˈe?

16 Mea faufaa e mea paari ia haere e o Iehova e a muri noa ˈtu. O te ravea maitai roa ˈˈe ïa no te faanaho no te tau no a muri aˈe. Noa ˈtu e e haerea paari ia rave i te mau faanahoraa ohie i te paeau haapiiraa, ohipa, e te mau hopoia utuafare, e tia ia tatou ia haamanaˈo noa e e ore roa ˈtu o Iehova e faarue i ta ˈna mau tavini haapao maitai. Teie ta te Arii ra o Davida i himene: “I vai apî na hoi au, e teie nei ua ruhiruhia; aitâ râ vau i ite i te feia parau-tia i te faarueraahia, e to ˈna ra huaai i te aniraa i te maa.” (Salamo 37:25) Ua horoa atoa o Iesu i te haapapuraa e e haamâha te Atua i te mau hinaaro o te feia atoa e imi ra na mua i te Basileia e e haere ra na te mau eˈa parau-tia o Iehova.—Mataio 6:33.

17. Nafea to tatou iteraa e te fatata maira te hopea?

17 Noa ˈtu e te tavini ra tatou i te Atua no te tau mure ore, e haamanaˈo noa tatou i te mahana o Iehova o te fatata maira. Te haapapu maitai ra te tupuraa o te parau tohu a te Bibilia e te fatata maira taua mahana ra. Ua tapaohia teie senekele e te mau tamaˈi, te mau maˈi pee, te mau aueueraa fenua, te oˈe, te hamani-ino-raa o te mau Kerisetiano mau e te pororaa rahi o te parau apî maitai o te Basileia o te Atua. E mau tuhaa anaˈe teie no te tau hopea o teie faanahoraa ino o te mau mea. (Mataio 24:7-14; Luka 21:11) Ua î te ao nei i te taata ‘miimii, nounou moni, faaahaaha, teoteo, faaino, faaroo ore i te metua, mauruuru ore, viivii, aroha ore, tahemo parau au, pari haavare noa, haapao ore, iria, au ore i te taata maitatai ra, haavare, mârô, faateitei, e te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua.’ (Timoteo 2, 3:1-5) I teie nei anotau hopea ati rahi, mea fifi te oraraa no tatou, te mau tavini a Iehova. Te tiai ru nei tatou i te mahana e faaore roa ˈi te Basileia o Iehova i te ino atoa! A tiai noa ˈtu ai, ia faaoti papu ïa tatou e haere e te Atua e a muri noa ˈtu.

Te taviniraa no te ora mure ore

18, 19. Na te aha e faaite ra e ua tavini te feia haapao maitai i mutaa iho, i te Atua no te tau mure ore?

18 A haere noa ˈi tatou e o Iehova, e haamanaˈo tatou i te faaroo o Abela, o Enoha, o Noa, o Aberahama, e o Sara. I muri aˈe i te faahitiraa ia ratou, teie ta Paulo i papai: “I pohe anaˈe atura taua feia ra ma te faaroo, aita i noaa tei parauhia maira, ua hiˈo râ ratou i taua mau mea ra i te atea ê, e ua faaroo papu e ua farii maite, e ua faˈi hua e, e taata ěê ratou e te purutia i teie nei ao.” (Hebera 11:13) Ua “hinaaro [taua feia faaroo ra] i te hoê vahi maitai aˈe, no te raˈi ïa.” (Hebera 11:16, MN) Ma te faaroo, ua tiai ratou i te hoê vahi maitai aˈe i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia Mesia o te Atua. E nehenehe tatou e tiaturi papu e e haamauruuru te Atua ia ratou na roto i te horoaraa i te ora mure ore i taua vahi maitai aˈe ra—te Paradaiso i te fenua nei i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia.—Hebera 11:39, 40.

19 Ua faahiti te peropheta Mika i te faaotiraa a te nunaa o Iehova e haamori i te Atua e a muri noa ˈtu. Teie ta ˈna i papai: “E haere noa te mau taata ěê atoa ma te iˈoa anaˈe o to ˈna iho atua; e haere râ tatou ma te iˈoa o Iehova, o to tatou ïa Atua e a muri noa ˈtu.” (Mika 4:5) E tae noa ˈtu i to ˈna poheraa, ua tavini o Mika ia Iehova ma te haapao maitai. Ia faatiahia mai oia i roto i te ao apî, eita e ore e tamau â taua peropheta ra i te haere e te Atua e a muri noa ˈtu. Auê ïa hiˈoraa maitai no tatou e ora nei i te tau hopea roa!

20. Eaha ta tatou faaotiraa e tia ˈi?

20 Te mauruuru ra o Iehova i to tatou here i to ˈna iˈoa. (Hebera 6:10) Ua ite oia e mea fifi no tatou ia tapea i to tatou taiva ore ia ˈna i roto i teie nei ao faaterehia e te Diabolo. “Te mou nei hoi teie nei ao,” area “tei haapao . . . i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.” (Ioane 1, 2:17; 5:19) Na roto i te tauturu a Iehova, ia faaoti ïa tatou e faaruru i te mau tamataraa ta tatou e farerei i te tera e tera mahana. Ia haamauhia to tatou feruriraa e to tatou huru oraraa i nia i te mau haamaitairaa faahiahia i tǎpǔhia e to tatou Metua here i te raˈi. E nehenehe tatou e fanaˈo i te reira mai te peu e e tamau noa tatou i te haere e te Atua e a muri noa ˈtu.—Iuda 20, 21.

Nafea outou ia pahono?

◻ Eaha te opuaraa a te Atua no te feia faaroo?

◻ No te aha aitâ o Iehova i ohipa ˈtura no te haamou i te ao paieti ore?

◻ No te aha te ite-ore-raa i te taime e ohipa ˈi te Atua, e ore ai e tia ia haaparuparu ia tatou?

◻ Eaha te tahi mau haamaitairaa ia haere e te Atua e a muri noa ˈtu?

[Hohoˈa i te api 16, 17]

Te titau ra te haereraa e te Atua ia tavini tatou ia ˈna ma te itoito mai te mau pǐpǐ matamua a te Mesia

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono