Te tâuˈa ra anei outou i te Tapao?
“TE hinaaro ra matou e ia noaa i te mau taata o te mau fenua atoa i te ruperupe, i te au-maite-raa e te oaoa. Te eˈa e tapae atu ai i reira, te haamauraa ïa i te hoê ao aita e mau mauhaa atomi faahou, aita e haavîraa puai faahou.” — Perestroïka, a te faatere rusia o Mikhail Gorbatchev.
E nehenehe mau â tatou e feaa e e ore te taata e nehenehe e faatupu i taua mau huru ra i nia i te fenua nei. Area te tahi atu faatere ra, o Iesu Mesia, ua faahiti mai ïa oia i te hoê parau tǎpǔ tei hau atu i te faahiahia: te parau no nia i te hoê fenua e riro mai ei paradaiso i reira hoi te huru o te pohe e taui ai (Mataio 5:5; Luka 23:43; Ioane 5:28, 29). Ma te papu maitai, na te Atua iho e faatupu i te reira. I te feia i ani mai ia ˈna e “afea” taua mea ra e tupu ai, ua pahono atura Iesu e: “E ore te basileia o te Atua e tupu faaite hua mai.” I te omuaraa, o te feia anaˈe e mata to ratou mai to te aeto te huru o te ite atea, te nehenehe e taa i te reira (Luka 17:20, 37). No te aha hoi e tupu ai mai te reira te huru?
No te aha hoi tatou e hinaaro ai i te hoê tapao
Mai to ˈna hoˈiraa ˈtu i nia i te raˈi, te “parahi ra Iesu i roto i te maramarama taea-ore-hia e te taata atoa”, e ‘o tei ore i hiˈohia e te taata atoa, e ore roa hoi e tia ia hiˈo’. (Timoteo 1, 6:16.) Mai reira mai, eita ˈtura ïa te hoê noa ˈˈe mata taata e nehenehe faahou e ite ia ˈna. No reira, i te mahana hopea o to ˈna oraraa i nia i te fenua nei, ua parau aˈera o Iesu e: “E ia roovau iti aˈe, e ore to te ao e hiˈo faahou mai ia ˈu; e hiˈo mai râ outou ia ˈu.” (Ioane 14:19). E nehenehe noa ˈtura ïa tatou e ite ia Iesu i roto i te hoê auraa taipe. — Ephesia 1:18; Apokalupo 1:7.
Ua faataa ˈtura râ Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e e nehenehe ratou e ite i te taime te Basileia o te Atua e haamata ˈi i te faatere mai. Nafea ïa? Maoti te hoê tapao. Ma te pahono i te uiraa ra “Eaha te tapao o to oe taeraa mai?”, ua faataa aˈera Iesu i te mau tapao ite-mata-hia o ta ˈna faatereraa itea-ore-hia no a muri aˈe. — Mataio 24:3.
Tei roto atoa te hoê parabole no nia i te huru taata e papu ia ratou i te reira, i taua tapao ra. “Ei te vairaa hoi o te tino ra e haaputuputu ai te mau aeto.” (Mataio 24:28). E tia ˈtura i te feia atoa e hinaaro e ora ˈtu mai roto atu i te amuiraa o te mau mea nei e e tomo atu i roto ao apî ta te Atua e haamau ‘ia haaputuputu’ e ia rave i te maa varua i pihai iho i te mau taata ‘i maitihia’ a te Mesia ra tei faaauhia i ǒ nei i te mau aeto. — Mataio 24:31, 45-47.
Eiaha na tatou e fiu i te tiai
Eita te hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e faaite i te taio mahana e haamouhia ˈi te amuiraa iino. “Area te reira mahana”, o ta Iesu ïa i parau, “e ore te hoê e ite [i te reira], e ore hoi te mau melahi o te raˈi, e ore atoa te Tamaiti maori râ te Metua anaˈe ra.” — Mareko 13:32, 33.
E nehenehe anei e manaˈo e e tupu taua tapao ra i roto e rave rahi mau ui? Eita; e tupu râ teie tapao i roto i te hoê ui taa maitai. Te ui i ite i te haamataraa taua tapao ra, e ite atoa ïa oia i to ˈna hopea: “aore â ïa pohe mai te matamua mai â i te mau mea atoa ta te Atua i hamani ra”. Ua haapapu na taata tuatapapa aamu tootoru o Mataio, Mareko e o Luka i teie faahiti parau papu maitai a Iesu. — Mareko 13:19, 30; Mataio 24:13, 21, 22, 34; Luka 21:28, 32.
Mea atâata roa hoi ia fiu i te tiai. E 74 matahiti i teie nei te Tamaˈi rahi Matamua i te tupuraa, e e mea maoro roa hoi te reira ia au i te hiˈoraa taata nei. Teie râ, te ora noa nei â vetahi mau kerisetiano tei ite i te Tamaˈi rahi Matamua, e e nehenehe hoi ratou e faaauhia i te mau aeto ia au i te parau i faaitehia mai. Aitâ taua ui nei i hope.
A horoa noa mai ai oia i te tapao, ua faaara aˈera Iesu i te feia e faaroo maira ia ˈna e ia vai ara noa ratou eiaha e fiu i te tiai. Ua faahiti oia i te parau no te mau taata e na ô noa ra e: “E maoro tau fatu e hoˈi mai ai”, e ua faaite aˈera e e riro taua mau huru manaˈo nei, mai te peu eita e haavîhia, i te faaitoito i te rave i te mau ohipa maamaa (Mataio 24:48-51). E horoa mai ta ˈna mau aposetolo e rave rahi atu â mau haamaramaramaraa no nia i taua tumu parau ra.
“Te feia tâhitohito”
Ia au i te taata papai bibilia ra o Iuda, ua horoa mai te mau aposetolo a te Mesia i teie nei faaararaa: “E e riro i te feia tâhitoitohia ia tae i te tau hopea ra, i te haapaoraa i to ratou iho mau hinaaro paieti ore ra.” — Iuda 17, 18.
Mea ohie roa te hinaaroraa e ora i roto i te hoê ao apî e te viivii ore ia monohia e te mau “hinaaro paieti ore ra”. E rahi atu â hoi te fifi i teie mahana no te mau maimiraa apî i te pae no te haapurororaa parau. Aitâ i itehia aˈenei i roto i te Tuatapaparaa te haavîraa uˈana, te ohipa tahutahu e te mau ohipa viivii i te pae taatiraa i te haaparare-rahi-raahia. E pinepine taua mau tumu parau nei i te haapurorohia, na roto i te mau pehe, aore ra i roto e rave rahi mau porotarama afata teata aore ra vidéo, i roto i te mau parau faatiani, i te mau buka e te mau vea.
Te faaite ra te tapao i te hopea o taua huru paieti ore ra. Teie râ, ma te papu maitai, te faaooo nei vetahi mau taata mea au na ratou i te mau mea paieti ore, i taua tapao ra. Mai tei tohuhia, te parau nei ratou e “te vai noa nei â hoi te mau mea atoa (...) mai te hamaniraa mai â i te matamua ra.” — Petero 2, 3:3, 4.
‘Te iti ra te hinaaro’
Ua farii o Paul Bowles, te hoê taata papai buka marite 75 matahiti to ˈna, i te hoê uiuiraa manaˈo i te vea ra Newsweek. I te uiraa ra “Eaha to oe manaˈo no nia i te ao nei?” ua pahono aˈera oia e: “Ua topa roa te ao nei i te pae morare. Aita e taata haerea tia faahou i teie mahana mai tei itehia e 60 matahiti i teie nei. I mutaa ihora, mea faufaa roa te parau ra gentleman; o teie te hoê o ta matou haapiiraa i te pae tooa o te râ ma. I teie râ mahana, aita e taata e haapeapea faahou nei. Te haafaufaa-rahi-hia nei te moni.”
E tano maitai teie huru tupuraa i te mau parau tohu bibilia. Teie hoi ta Iesu i faaara mai: “E no te mea e rahi te ino i te tupuraa, e riro te rahi o te taata i te iti i te hinaaro.” (Mataio 24:12; Timoteo 2, 3:1-5). Ua iti mai te here i te Atua, ua rahi roa râ te miimii e te nounou. Te rahi noa ˈtura te taata teie e haapao noa nei i to ratou iho hinaaro maoti i te haapao i te mau ture a te Atua na roto i te raveraa i te mau ohipa taparahi taata aore ra faahuehue, i te mau ohipa i te pae tapi hooraa tauihaa tia ore, na roto i te hoê haerea taiata e na roto i te raveraa i te raau taero.
Te farii nei te tahi pae e te tupu nei te tapao, aita râ ratou e ohipa ra ia au i te reira, inaha te imi nei hoi ratou i te mau mea e navenave ai ra. Te feia râ, e haapao i te tapao, e tia ia ratou ia tamau â i te here i te Atua e to ratou taata-tupu. — Mataio 24:13, 14.
“Te peapea o teie nei ao”
Taa ê noa ˈtu i te mau mea miimii e navenave ai ra, te faahiti atoa ra o Iesu e e nehenehe te mau hinaaro i te pae materia tano mau hoi, e haapeapea rahi i te hoê taata e a moe roahia ˈtu ai ia ˈna i te tapao. Ua horoa maira oia i teie nei faaitoitoraa: “E ara râ ia outou, o te teimaha outou i te rahi o te maa e te taero, e te peapea o teie nei ao, a roohia mai ai outou e taua mahana ra aore i manaˈohia. E roohia mai hoi to te ao atoa nei i te reira mai te marei ra.” — Luka 21:34, 35.
Parau mau, te haafaufaa nei te Bibilia i te oaoaraa i roto i te utuafare (Ephesia 5:24 e tae atu i te 6:4). Mea titauhia iho â i te upoo o te utuafare ia rave i te ohipa no te horoa na ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii i te mea e hinaarohia e ratou (Timoteo 1, 5:8). E ere roa ˈtu i te mea tano ia ora noa anaˈe tatou no to tatou noa utuafare, no ta tatou ohipa e no te mau taoˈa materia. Ma te taa maitai ia tatou i taua fifi ra, ua faaara aˈera Iesu e: “E mai tei te anotau ia Noa ra, oia atoa ia tae i te anotau o te Tamaiti a te taata nei. Te amu ra hoi, e te inu ra; te faaipoipo ra ratou, e te horoahia ra ratou e faaipoipo, e tae roa aˈera i te mahana i tomo ai Noa i roto i te pahi ra, o te diluvi maira, hope roa aˈera ratou i te pohe. (...) Oia atoa ia tae i te mahana e fa mai ai te Tamaiti a te taata nei.” — Luka 17:26-30; Mataio 24:36-39.
“E riro te tahi” aore ra “e ora ˈtu te tahi”?
Te poto nei te taime. Fatata roa te Basileia o te Atua i te ohipa mai e i te faatitiaifaro i te mau mea. E ohipa ˈtu hoi te reira i nia i te taata tataitahi. O ta Iesu ïa i faataa mai na roto i teie nei mau parau: “Toopiti pue taata i roto i te aua ra; e riro te tahi, e ora ˈtu te tahi. Toopiti pue vahine i te taviriraa i te mule; e riro te tahi, e ora ˈtu te tahi.” — Mataio 24:40, 41.
Eaha ˈtura ïa to outou huru ia tae i taua taime hopea ra? E riro anei outou i roto i te haamouraa, aore ra e ora ˈtu anei outou? E riro teie nei parabole a Iesu i te tauturu mai ia outou ia rave i te eˈa maitai: “Ei te vahi oovi ra, ei reira te aeto pue ai.” — Luka 17:34-37; Mataio 24:28.
Te faaite ra Iesu i ǒ nei e mea faufaa roa ia ohipa ma te aravihi e te autahoê. O te feia anaˈe teie e haaputuputu tamau nei e teie e rave nei i te maa varua ta te Atua e horoa maira, te ora ˈtu. Ua farii e rave rahi milioni taata e ua itea mai ia ratou i taua maa varua ra na roto i te amuimui-tamau-raa ˈtu i roto i na 55 000 amuiraa a te mau Ite o Iehova e na roto i te tuatapaparaa i te mau buka no nia i te Bibilia, mai teie nei vea.
Ua hau atu i te toru milioni Ite o Iehova teie e tiaturi nei i te tapao ma te faaite i te parau apî maitai no nia i te Basileia i to ratou taata-tupu (Mataio 24:14). Te farii maitai ra anei outou i taua parau apî maitai ra? Mai te peu e e, e nehenehe outou e tiaturi e e ora ˈtu i nia i te hoê fenua e faarirohia ei paradaiso.
[Hohoˈa i te api 5]
I te mea hoi e te haapeapea rahi nei te mau taata i te imi i te mau mea e navenave ai ra e ore ai ratou e tâuˈa noa ˈˈe i te tapao.
[Hohoˈa i te api 6]
Tâuˈa i te tapao, te auraa ra te haaputuputuraa ïa tatou ia tatou no te tuatapapa i te Parau a te Atua.