“E tei ia ratou hoi te rima o [Iehova]”
“I te rahi hoi i te tupu te parau a [Iehova] ra.” — OHIPA 19:20.
1. a) Eaha ta te mau enemi o te kerisetianoraa i parau i te senekele I o to tatou nei tau? b) Eaha te ohipa e tupu na i te mau vahi atoa ta Paulo e haere na no te poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua, e eaha te mea, i te mau taime atoa, e vai na i te mau kerisetiano ra?
HAU ATU i te ahuru ma iva senekele i teie nei, teie ta te mau enemi o te poroi kerisetiano e patoi na i te ohipa a te aposetolo Paulo i parau: “O te mau taata orure hau teie i te mau fenua atoa nei, a teie mai nei â hoi: (...) e eita anaˈe e au ta ratou parau i ta Kaisara, i te na ôraa maira hoi e, Te vai ê atura te hoê Arii, o Iesu.” (Ohipa 17:6, 7). Noa ˈtu te vahi ta ˈna i haere atu no te faaite i te parau apî maitai no nia i te Basileia o Iehova, e parau iho â ta te taata ia Paulo, e e pinepine teie mitionare kerisetiano i te riro ei tumu no te hamani-ino-raa. Ua farerei atoa te tahi atu mau kerisetiano o te senekele I i te tahi mau fifi, i te mau taime atoa râ, “tei ia ratou ra hoi te rima o [Iehova]”. — Ohipa 11:21.
2. O vai te tumu o te ohipa mitionare kerisetiano, e mea nafea ta ˈna huru raveraa?
2 O vai hoi te tumu o taua ohipa mitionare faufaa mau ra? O te hoê ïa taata taa ê, o Iesu, tei haaparare na roto i te hoê ravea matau-ore-hia i te hoê poroi anaanatae mau. Ia haamanaˈo na tatou e, mea na nia i to ˈna tiaraa afai parau faahiahia mau no nia i te Basileia o te mau raˈi to Iesu, te Tamaiti a te Atua, haereraa ˈtu e farerei i te nunaa ati iuda. Teie râ, ua faaite maira taua nunaa nei e, ta ˈna tapitapiraa otahi roa, te imiraa ïa i te ora no ˈna na roto i te faaohiparaa i te mau ohipa a te Ture. — Mataio 4:17; Luka 8:1; 11:45, 46.
“Te mau fenua atoa”
3. Eaha te parau tohu i haamaere roa i te mau pǐpǐ ati Iuda a Iesu, e no te aha?
3 No reira, e nehenehe e taa ia tatou i te maere rahi o te mau pǐpǐ ati iuda a Iesu i to ˈna parauraa ˈtu ia ratou e toru mahana hou aˈe to ˈna poheraa e: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” Eita e ore ta ˈna mau pǐpǐ i te uiui e nafea râ hoi ratou no te poro i te parau apî maitai i “te mau fenua atoa”. Oia mau, nafea hoi te tahi tau taata rii noa e nehenehe ai e rave faahope roa i te hoê ohipa teimaha mau mai te reira te huru? — Mataio 24:14; Mareko 13:10.
4. I muri aˈe i to ˈna faatia-faahou-raahia mai, eaha te faaueraa ta Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ ra?
4 I muri iho, i muri aˈe i to ˈna faatia-faahou-raahia mai, ua horoa faahou maira Iesu i teie nei faaueraa e na ô ra e: “O te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei ua pûpûhia mai tei ia ˈu anaˈe. E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” Ua horoa-atoa-hia mai i te mau pǐpǐ a Iesu ra i te ohipa ra oia hoi te afairaa i te poroi a to ratou Fatu i “te mau fenua atoa”. — Mataio 28:18-20.
5, 6. a) Mea nafea te parau apî maitai no nia i te Basileia o te Atua i te pororaahia ˈtu i te mau Etene, e eaha ihora ïa te faahopearaa? b) Eaha te huru o te mau matahiapo no Ierusalema a faatia ˈtu ai o Petero i te mau ohipa no nia i te taata etene ra o Korenelio?
5 Hau atu i te toru matahiti i muri iho, ua tia ˈˈera i te mau kerisetiano ia haere e poro i te parau apî maitai i te mau Etene, e riro hoi teie ohipa, mai ta te huru o Petero e faataa maira, ei fifi mau. I roto i te hoê orama, ua faauehia maira te aposetolo e amu i te mau animala viivii, ma te faaite mai râ hoi te Atua ia ˈna e te mau mea atoa i riro na ei mea viivii i mutaa ihora, e hiˈohia ïa i teie nei ei mau mea viivii ore. Ua faaea feaa noa ˈˈera o Petero. Ma te arataihia mai e te varua o te Atua, ua haere aˈera oia i te fare o te hoê taata no te mau Etene ra, oia hoi te raatira hanere roma ra o Korenelio. E tae roa mai i reira, ua manaˈo hoi oia e eita ta ˈna e nehenehe e atuatu i te mau auraa e te mau taata o te tahi atu nunaa, i teie nei râ, te taa ra ia ˈna e te hinaaro o te Atua ia poro ïa oia ia Korenelio. Te parau noa râ o Petero a mairi mai ai te varua moˈa i nia i taua utuafare no roto mai i te mau Etene ra e inaha, te haapapu maira ïa te reira i teie nei e, e tia te aua ohiparaa a te mau mitionare kerisetiano ia aano atu â i roto i te ao o te mau taata e ere i te ati Iuda. — Ohipa 10:9-16, 28, 34, 35, 44.
6 A faaite atu ai o Petero i taua mau ohipa i tupu ra i te mau matahiapo no Ierusalema, “ua tuu maite maira ratou, e haamaitai atura i te Atua, na ô aˈera, Ua horoa atoa maori te Atua i te tatarahapa ora i te Etene.” (Ohipa 11:18). Aita roa ïa e mea e tapea faahou ra i te mau nunaa etene ia ite ratou atoa i te parau apî maitai no nia i te Mesia e no nia i to ˈna Basileia.
Mitionare i pihai iho i te mau nunaa
7. Mea nafea te ohipa mitionare a te mau kerisetiano matamua i te haamataraa i te parare i roto i te moana mediteranea, e ua farii mau anei te Atua i te reira?
7 E tau apî atura ïa te itehia i roto i te ohipa pororaa, tei aano atu â i muri aˈe i te hamani-ino-raahia o Setephano. Ua purara ê te amuiraa no Ierusalema, taa ê aˈe hoi te mau aposetolo. I te omuaraa, ua poro noa ˈtu taua mau ati Iuda i hamani-ino-hia ra i to ratou mau tiaturiraa i to ratou mau hoa no Phoinikia, no Kupero e no Anetiohia. “E te hoê pae taata (...) no Kupero ïa, no Kurene, o tei parau atu ïa i te Heleni (...) i te parauraa i te Fatu ra ia Iesu.” Ua farii mau anei te Atua i te ohipa mitionare a taua mau taata ra i pihai iho i te mau nunaa? Papu maitai, inaha, “tei ia ratou hoi te rima o [Iehova]; e feia rahi hoi tei faaroo, e ua fariu i te Fatu ra”. Maoti te itoito e te aravihi o taua mau kerisetiano matamua ra, ua haamata aˈera te ohipa mitionare i te parare i roto i te moana mediteranea. Teie râ, eita te maraaraa e faaea noa i reira. — Ohipa 4:31; 8:1; 11:19-21.
8. Mea nafea to te Atua raveraa e ia rahi roa ˈtu te ohipa mitionare?
8 I te mau matahiti 47-48, ua faarahi faahou aˈera te Atua na roto i te arai o to ˈna varua moˈa, i te ohipa mitionare. Teie te nehenehe e taiohia no nia i taua tumu parau ra i roto i te Ohipa 13:2-4: “Ua parau maira te [varua moˈa], A faataa mai na ia Baranaba raua o Saulo, no te ohipa i haapaohia e au na raua ra. (...) E o raua hoi i tonohia e te [varua moˈa] ra, haere tia ˈtura ïa i Seleukia [tapaeraa pahi no Anetiohia no Turia]; e mai reira hoi, fano atura raua i Kupero.” Fano atura Paulo raua o Baranaba i roto i to raua tere matamua i te fenua ěê. Auê ïa taime faahiahia mau e! Riro atoa maira te aposetolo Paulo ei pû no te ohipa mitionare kerisetiano. Ua haamau oia i te mau niu o te hoê ohipa e hope i to tatou nei tau.
9. Eaha te ohipa ta te aposetolo Paulo i nehenehe e rave maoti to ˈna mau tere mitionare?
9 Te faahiti ra te Bibilia i te parau o na tere mitionare e toru o Paulo, ma te ore hoi e taio i to ˈna tere i Roma, i to ˈna tapearaahia i roto i te fare tapearaa. I roto i to ˈna mau tere, haamata ˈˈera ïa oia i te ohipa pororaa i roto e rave rahi mau oire no Europa ma e ua poro aˈera oia i te parau no nia i te Basileia i roto i te mau fenua e te mau motu e parauhia i teie mahana te fenua Turia, Kupero, Kereta, Turetia, Heleni, Melita e Sicile. Eita e ore e ua haere roa atoa ˈtu oia i te fenua Paniora. Ua tauturu aˈera oia i roto i te faaineineraa i te mau amuiraa i roto e rave rahi mau oire. Eita e ore te vai ra te hoê ohipa huna mau i roto i taua ohipa mitionare ra, eaha ïa taua ohipa ra?
Te hoê haapiiraa aravihi
10. No te aha te taviniraa mitionare a Paulo i riro ai ei mea aravihi mau?
10 I roto i ta ˈna huru haapiiraa, e apee na o Paulo i te Mesia. No reira, ua ite ïa oia e nafea râ o ˈna ia aparau atu i te mau taata. Ua noaa ia ˈna i te aravihi i te pae no te haapiiraa e no te faaineineraa i te feia haapii. Ua niu oia i ta ˈna haapiiraa i nia i te Parau a te Atua. Maoti hoi i te haamaere i te taata na roto i to ˈna paari, e haaferuri na o ˈna ia ratou ma te faaohipa i te mau Papai (Ohipa 17:2, 3). Ua ite atoa Paulo nafea râ o ˈna ia faaau i ta ˈna parau i te taata e faaroo maira ia ˈna e e faaohipa i te vahi tei reira oia no te faaô mai i ta ˈna poroi. Teie hoi ta ˈna iho e parau ra e: “Ua faariro noa vau ia ˈu iho ei tavini no te taata atoa, ia rahi ta ˈu ia noaa. I te ati Iuda ra, ua faahua ati Iuda atoa vau, ia noaa ia ˈu te ati Iuda; (...) i te feia ture ore ra, mai te mea ïa e, eita a ˈu ture, (...) I te feia paruparu ra, ua faahua paruparu vau, ia noaa ia ˈu te feia paruparu: ua faaau vau ia ˈu iho i te mau mea atoa i te taata atoa nei, ia ora te tahi pae ia ˈu i taua mau ravea atoa nei.” — Korinetia 1, 9:19-23; Ohipa 17:22, 23.
11. Na te aha e haapapu ra e e mau mitionare aravihi mau Paulo e to ˈna mau hoa, e ua parare roa te taviniraa kerisetiano i hea?
11 E mau mitionare aravihi o Paulo e to ˈna mau hoa. Maoti to ratou faaoromai e to ratou itoito ratou i nehenehe ai i te mau vahi atoa ta ratou i haere na, e faaineine i te mau amuiraa kerisetiano e e faaitoito atu ai ia ratou (Ohipa 13:14, 43, 48, 49; 14:19-28). I te mea hoi e ua aano te taviniraa a te mau kerisetiano matamua o Paulo i papai ai e: “I te maitai i vaiihohia no outou i te ao ra, o ta outou i ite i mutaa ihora i te parau mau i te evanelia nei ra; (...) tei faaite-haere-hia i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.” Ma te papu maitai, ua itehia te mau faahopearaa i roto i te ohipa mitionare a te mau kerisetiano matamua. — Kolosa 1:5, 6, 23.
12. No te aha te ohipa mitionare kerisetiano mau i ore ai i te tahi tau taime?
12 Teie râ, i te omuaraa o te senekele II, ua haamata ê na te apotata i te tupu i roto i te amuiraa kerisetiano, mai ta Iesu e te mau aposetolo i faaite atea mai ( Mataio 7:15, 21-23; Ohipa 20:29, 30; Ioane 1, 2:18, 19). I roto i te roaraa o te mau senekele i muri aˈe, ua na nia ˈˈe te parau no nia i te tuatapaparaa i te parau no nia i te Atua e te mau haapiiraa etene, i te poroi no nia i te Basileia. Ua tono te amuiraa faaroo kerisetiano i te mau mitionare, eiaha no te poro i te Basileia mau, te Basileia o te Atua, no te faahepo râ i te basileia o to ratou mau fatu politita, na nia i te moni a taua mau fatu ra, e haamauˈahia no taua mau ohipa ra. Ma te poro atu i te feia no te tahi mau fenua, aita hoi ta ratou e mauhaa no te paruru ia ratou, e pinepine taua mau mitionare nei i te faaohipa i te ˈoˈe. Ua moe ê atura te ohipa mitionare kerisetiano mau, eiaha râ e a muri noa ˈtu.
13. I roto i tei hea mau huru tupuraa te ohipa pororaa i te faahaereraahia, e eaha te nehenehe e parau i te matahiti 1916 ra, no nia i te mau faahopearaa i noaa mai?
13 I te hopearaa o te senekele XIX, ua taa aˈera ia Charles Russell, peretiteni matamua o te Taiete Watch Tower, e e tia te ohipa mitionare ia rave-faahou-hia. No reira oia i titau ai ia ravehia te ohipa pororaa, o ta ˈna atoa iho hoi i amui atu ma te haere i roto e rave rahi mau oire o te mau Etats-Unis; ma te tere na nia i te pahi, ua haere atoa ˈtura oia i roto e rave rahi mau fenua o te ao nei. Ua neneihia ta ˈna mau buka bibilia na roto e 35 reo. Te parauhia ra e, i to ˈna poheraa, i tupu i te matahiti 1916, hau atu i te 1 600 000 kilometera ta ˈna i haere e ua orero oia hau atu i te 30 000 oreroraa parau huiraatira.
14. Ua aha ihora o Joseph Rutherford no te faarahi i te ohipa mitionare?
14 Ua faˈi atoa tei mono mai ia ˈna, oia hoi o Joseph Rutherford, e te hinaaro nei teie nei ao e rave rahi mau mitionare. I te omuaraa o te mau matahiti 20, ua tono aˈera oia i te mau taata aravihi i roto e rave rahi mau fenua ia nehenehe, maoti hoi ratou, te ohipa pororaa e faanahohia. Na reira ˈtura i te fenua Paniora, i te fenua Marite Apatoa e i Afirika tooa o te râ, te mau mitionare te tuuraa i te mau niu o te ohipa no nia i te Basileia. I te matahiti 1931, ua titauhia ˈˈera te mau taata i horoa noa i to ratou taime, no te turu i te ohipa e ravehia ra i Paniora. Ua faarue maira e toru na taurearea tane i te fenua Beretane no te pahono i taua titauraa ra; e maha matahiti te maoro, e tae roa ˈtu i te taime te tamaˈi i tupu ai i te fenua Paniora (1936), ua ohipa ˈˈera ratou i roto i te mau huru tupuraa fifi roa ˈˈe. E i te mea hoi e, te fifi atoa ra to ratou iho ora, ua tia ˈˈera ia ratou ia faarue i te fenua.
15. Na te aha, i te mau matahiti 40 i rave e, ia parare rahi mau te ohipa mitionare?
15 I roto i te area o te mau matahiti 1940 e 1950, e tupu te tahi mau tauiraa maitai i roto i te ohipa mitionare. Te vai ra hoi ta te toru o te peretiteni a te Taiete Watch Tower, o Nathan Knorr, te hoê pǔpǔ taata itoito mau. I te matahiti 1942, ma te papu maitai e te arataihia ra oia e te varua moˈa, ua taa ˈˈera ia ˈna e e tia mau â ia faatiahia te hoê fare haapiiraa no te faaineine i te mau mitionare i mua i te mau fifi e farereihia ra i muri aˈe i te tamaˈi. Ua na reira aˈera oia a uˈana noa ˈi te Piti o te Tamaˈi rahi, e inaha, i te avae febuare 1943, ua tomohia ˈˈera te Fare haapiiraa bibilia a te Taiete Watchtower oia hoi, Gileada, i roto i te Hau no New York. I te mau ono avae atoa, hau atu i te hoê hanere tane e vahine, e mau tavini ma te taime taatoa itoito hoi ratou paatoa, te haapiihia ˈtu e na orometua haapii e maha o te fare haapiiraa, no te faaineine ia ratou no nia i te Bibilia ia au maite i te ohipa mitionare. Ua itehia anei te aravihi i roto i te ohipa ta taua mau taata i haapiihia ra i rave?
16. a) E hia rahiraa mau Ite e poro na i te matahiti 1943 ra, e e hia rahiraa ratou i teie mahana? b) Eaha te tuhaa a te mau mitionare i roto i taua maraaraa ra? A faataa mai e no te aha?
16 I te matahiti 1943, 126 329 anaˈe Ite e poro na i roto e 54 fenua. I teie mahana, e 45 matahiti i muri iho, e nehenehe e tataipiti ahuru ma vau taua numera nei, inaha hoi, hau atu i te 3 500 000 tavini teie e ohipa nei i roto i na fenua e mau motu e 210. E nehenehe e parau e te hoê tuhaa faufaa o taua maraaraa ra, no te niu maitai roa ïa i tuuhia e na mitionare e 6 000 hau atu, tei apiti atu i roto i te mau haapiiraa a te Fare haapiiraa no Gileada. No roto mai taua mau taata i haapiihia ra e 59 fenua e ua tonohia ratou, i roto i te roaraa o te mau matahiti, i roto 148 fenua. A taio-noa-hia ˈi i roto i te ao taatoa nei hau atu i te 100 000 Ite a 45 matahiti i teie nei, i teie nei râ mahana, maoti te tauturu a taua mau mitionare ra, hoê ahuru fenua o te ao nei te taio nei hau atu i te 100 000 tavini, teie e poro nei e e haapii nei i te parau apî maitai. I roto i te rahiraa o taua mau fenua ra, o te mau mitionare no Gileada mai to mua roa i te ohipa pororaa.
17. Eaha na tumu papu maitai e toru, oia hoi i te tau o te mau kerisetiano matamua mai to tatou nei tau, i turu i te ohipa mitionare kerisetiano i roto i to ˈna aravihi?
17 No te tahi mau tumu papu maitai, e itehia ˈi te aravihi i roto i te ohipa mitionare, i faatupuhia na e te mau kerisetiano matamua e teie e faatupuhia nei i to tatou nei tau. Hoê o taua mau tumu ra, te farerei-roa-raa ˈtu ïa i te taata, farereiraa e nehenehe e ravehia maoti te pororaa i tera fare i tera fare, te pororaa i te taime au ra e te mau haapiiraa bibilia i te fare o te taata (Ioane 4:7-26; Ohipa 20:20). Te tahi atu tumu, no te ohie ïa ia taa te auraa o te hoê poroi i niuhia i nia i te Bibilia teie e faataa mai nei i te Basileia o te Atua ei ravea hoê roa no te arai i te mau fifi o te huitaata nei (Ohipa 19:8; 28:16, 23, 30, 31). Inaha hoi, e rave rahi o ta tatou mau mitionare teie e ohipa nei i roto i te mau fenua e haere ra i mua i te pae no te faanavairaa faufaa e i reira hoi te taata e hinaaro rahi ai i te faatereraa parau-tia a te Atua. Te toru o te tumu no te aravihi, tei roto ïa i te here ta te Mesia i haapii e ta ta tatou mau mitionare e faaite nei i roto i to ratou mau auraa i te mau mahana atoa e te mau taata no te mau huru iri atoa e no te mau huru tiaraa totiale atoa. Ma te papu maitai, i roto i te roaraa o taua mau matahiti e 45 ra, ua ohipa rahi mau â te mau mitionare i tonohia e te Taiete Watch Tower, no te haaparare i te faanahonahoraa a Iehova i roto i te ao taatoa nei. — Roma 1:14-17; Korinetia 1, 3:5, 6.
Te tupu ra te feruriraa pionie
18. O vai teie e faaitoitohia nei e taua huru feruriraa mitionare ra o te feia faatuitehia no Gileada?
18 Ma te feaa ore, ua turai te itoito o te feia i faatuitehia no Gileada, i te tahi atu mau kerisetiano ia hinaaro e riro atoa mai ei mau tavini ma te taime taatoa. I teie mahana, e rave rahi hanere tausani mau Ite o Iehova teie e turaihia nei e te hoê feruriraa mitionare uˈana mau. E mau pionie ratou i roto i te auraa mau o taua parau nei, i te mea hoi e te pee nei ratou i te mau taahiraa avae o Iesu, “te Pionie o to ratou ora”. — Hebera 2:10; 12:2, Moffatt.
19. Eaha ta te rahiraa mau Ite e huru feruriraa pionie to ratou i rave, e eaha hoi ïa ta ratou haamauruururaa?
19 Mai te mau matahiti 60 mai, mea fifi roa ia tono i te mau mitionare i roto i te tahi rahiraa fenua. Noa ˈtu te reira, te tamau nei â o Gileada, te Fare haapiiraa bibilia a te Taiete Watchtower, mai ta ˈna e nehenehe, i te tono i te mau mitionare — e te reira ia au i te mau hinaaro e itehia ra. E tia râ hoi i te mau Ite te vai ra i roto ia ratou i te huru feruriraa pionie mau, ia ite mea rahi mau â te aua o te ao nei. Inaha, e rave rahi o ratou tei rave i te mau faanahoraa no te haere atu i roto i te mau fenua e hinaaro-rahi-mau-hia ra. E nehenehe anei ta outou e apee i to ratou hiˈoraa? E pinepine te feia i na reira i te faatia mai e e haamauruuru-rahi-hia mai te mau fifi e te mau haapaeraa ta ratou i rave, mai te oaoa rahi ta ratou e itea i te faaiteraa ˈtu i te mau parau mau o te Basileia i te mau taata mai te mau mamoe ra te huru e noho nei i roto i te mau fenua veve. Ua tataihanere taua mau kerisetiano ra i te haamauruuruhia, no te mea te ite nei ratou “i te taeae, i te tuahine, i te metua vahine, i te tamarii” apî, ta ratou e faaite atu i te tiaturiraa faahiahia roa no te ora mure ore i roto i te “ao to muri ra”. — Mareko 10:28-30.
20. a) O vai, i roto e rave rahi mau fenua, teie e rave nei i te rahiraa o te tuhaa a te ohipa pororaa? b) No te aha te fenua Tapone e horoa ˈi i te mau matahiti atoa e rave rahi aˈe taime no te ohipa pororaa ia faaauhia fatata i te tahi atu mau fenua atoa? c) Eaha te uiraa ta tatou e nehenehe e ui?
20 Hau atu, e taiohia i te mau avae atoa i roto i te mau tavini a Iehova e rave rahi hanere tausani pionie tamau aore ra tauturu. Te poro papu nei hoi te rahiraa o taua mau kerisetiano nei i te parau apî maitai i roto i to ratou fenua. I roto e rave rahi mau vahi, na ratou e faatupu nei i te tuhaa rahi o te ohipa pororaa; e pinepine ratou i te haere e farerei i taua mau fare noa nei â i roto i te roaraa o te mau hebedoma. E itehia te oaoa e te huru ieie, e mau tapao hoi no te tiaturiraa ta ratou e tuu nei i roto i te Basileia, i nia i to ratou hohoˈa mata e e ite-atoa-hia i roto i to ratou mau huru; no reira ratou e nehenehe ai e taai i te tahi mau auhoaraa e e atuatu i te anaanatae ta te parau apî maitai e faatupu i roto e rave rahi mau taata. Te tapao no te maraaraa o te rahiraa o te mau pionie, o te maraaraa ïa te rahiraa o te mau hora i horoahia no te arue i te Atua. Hau atu i te ahuru matahiti i teie nei, te horoa nei te fenua Tapone, e mau bouddhistes anaˈe hoi te rahiraa o te mau Ite o Iehova i reira i mutaa ihora, i te mau matahiti atoa i te taime e rave rahi no te ohipa pororaa ia faaauhia i te tahi atu fenua, taa ê aˈe hoi i te mau Etats-Unis. Te tumu, no te mea ïa, fatata te afaraa o te feia poro tapone e mau pionie anaˈe ratou. E outou iho, e nehenehe anei ta outou e faanaho i to outou oraraa no te apiti atu i roto i taua ohipa faahiahia mau ra, oia hoi te taviniraa ma te taime taatoa?
21. a) Nafea te tahi atu mau Ite, eita hoi to ratou oraraa e nehenehe e faatia ia ratou ia riro mai ei mau pionie tamau, e nehenehe ai e faaite e te faaitoitohia ra ratou e te huru feruriraa pionie? b) Nafea te mau ui apî e nehenehe ai e faaite i te huru feruriraa pionie?
21 ‘Mea itoito’ atoa te tahi atu mau Ite ‘no te mau ohipa maitatai ra’. (Tito 2:14.) Ei hiˈoraa, eita paha ta te mau kerisetiano ruhiruhia, ta te feia aita e maitai ra i te pae tino, te rahiraa o te mau taata e utuafare to ratou e te mau taurearea e haere nei â i te haapiiraa, e nehenehe e rave i te taviniraa pionie tamau. E nehenehe atoa râ ta taua mau kerisetiano paatoa ra e faaite e te faaitoitohia ra ratou e te huru feruriraa pionie ia faaitoito atu ratou i te mau pionie, ia poro atu ratou na muri ia ratou e ia imi ratou i te mau ravea atoa no te horoa i te faaiteraa. E nehenehe ta te ui apî e haamau ei tapao na ratou, te taviniraa i te Basileia ma te taime taatoa e, ia oti ratou i te bapetizohia, a rave atu ai i te tahi taime i te taviniraa pionie tauturu. Mai te taurearea ra ia Timoteo, e nehenehe ta ratou e feruri hohonu i nia i taua mau mea ra, ia pee maite ratou i te taatoaraa o te mau tavini a te Atua i roto i to ratou maitairaa i te pae varua. — Timoteo 1, 4:15, 16.
22. Taa ê atu i to tatou iho tiaraa, eaha ïa ta tatou opuaraa, e eaha te mau hotu ta taua opuaraa ra e faahotu mai?
22 Ia nehenehe na tatou paatoa, noa ˈtu e eaha to tatou tiaraa, ia faaitoitohia e te varua o Iehova ia apiti taatoa ˈtu i roto i ta ˈna taviniraa! Ia tamau na “te rima o [Iehova]” i te vai noa i nia ia tatou tataitahi ia nehenehe tatou ma te hiˈo i ta tatou mau tutavaraa haehaa mau, e parau ia tae i te hoê mahana e: “I te rahi hoi i te tupu te parau a [Iehova] ra.” — Ohipa 11:21; 19:20.
Ei haapoto-noa-raa
◻ Nafea te ohipa mitionare kerisetiano i te haamataraa, e e parare roa ˈtu oia i hea?
◻ Eaha te tiaraa o te aposetolo Paulo i roto i te parareraa te taviniraa mitionare?
◻ Nafea, i to tatou nei tau, te ohipa mitionare i te faaora-faahou-raahia mai?
◻ Eaha te tumu e itehia ˈi te aravihi i roto i te taviniraa i faatupuhia e te mau mitionare e te mau pionie?
◻ Eaha te tia ia tatou ia rave i teie mahana ia faaitoitohia tatou i te huru feruriraa pionie?
[Tapura i te api 5]
Te ohipa no nia i te Basileia i roto hoê ahuru fenua i te matahiti 1988
(Ua tapao mai taua mau fenua atoa ra hau atu i te 100 000 feia poro)
Fenua Rahiraa Faito au noa Hora Feia i tae mai
feia poro i roto i te pororaa i te oroa
mau pionie Haamanaˈoraa
Etats-Unis 797 104 96 947 161 478 732 1 822 607
Mexique 248 822 32 117 58 061 457 1 004 062
Beresilia 245 610 22 725 44 218 022 718 414
Italia 160 584 25 477 43 354 687 330 461
Nigéria 134 543 14 022 27 800 623 398 555
Tapone 128 817 52 183 60 626 840 297 171
Helemani 125 068 8 416 22 029 942 215 385
Beretane 113 412 11 927 22 103 713 211 060
Philippines 107 679 21 320 26 337 621 305 087
Farani 103 734 9 189 21 598 308 205 256
[Hohoˈa i te api 4]
Ua tapao te revaraa o Paulo raua o Baranaba, i te omuaraa o te ohipa mitionare.