-
Te varua moˈa: puai ohipa o te AtuaE tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?
-
-
I roto i te Mataio 28:19, te parauhia ra no nia i te “iˈoa (...) o te varua moˈa”. Teie nei râ, noa ˈtu na roto i te reo heleni aore ra na roto i te reo tahiti, eita te parau ra “iˈoa” e faataa ra i te mau taime atoa i te hoê iˈoa no te hoê taata. Ia parau-anaˈe-hia: “Na roto i te iˈoa o te Ture”, e ere i te hoê taata ta tatou e manaˈo ra, te tiaraa râ o te ture, i to ˈna mana. Te parau nei te buka ra Te mau parau faahohoˈahia i roto i te Faufaa Apî (beretane), a Archibald Robertson, no taua tumu parau ra e: “Te faaohiparaa o taua parau ra ‘iˈoa’ (onoma), e ite-pinepine-hia i roto i te Septante e i roto i te mau zima, oia hoi te auraa te puai aore ra te mana.” No reira, te taata e bapetizohia ‘na roto i te iˈoa o te varua moˈa’, te auraro nei oia i te mana o te varua, ma te farii e no ǒ mai i te Atua te reira e te ohipa nei oia na roto i te hinaaro o te Atua.
-
-
Te mau “parau no roto mai i te Bibilia” e faahitihia ra ei haapapuraa i te haapiiraa no nia i te Toru TahiE tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?
-
-
TE FAATAA maira te Buka parau paari katolika apî (beretane) e toru irava “haapapuraa”, ma te faˈi atoa râ e: “Aita te haapiiraa no nia i te toru tahi moˈa e haapiihia ra i roto i te F[aufaa] T[ahito]. Te haapapuraa tahito roa ˈˈe e vai ra i roto i te F[aufaa] A[pî], tei roto ïa i na episetole a Paulo, i roto iho â râ i te Kor. 2, 13:13 [irava 14 i roto i te tahi mau Bibilia] e te Kor. 1, 12:4-6. Area te mau Evanelia ra, te haapapuraa hoê roa o te Toru Tahi, tei roto ïa i te parau no nia i te bapetizoraa a Mat. 28:19.”
Ma te rave mai i Te Bibilia Moˈa (tatararaa a V.C.J.S.), e tuatapapa anaˈe na tatou e mea nafea na “taata” tootoru ra i te faahitiraahia i roto i taua mau irava nei. “Ei ia outou atoa na te karatia a to tatou Fatu ra o Iesu-Kirito, e te here o te Atua, e te niniiraa o te mau ho a te Varua-Maitai ra. Amene.” (Korinetia 2, 13:13 [14]). “E raverahi te huru o te karatia, hoe â râ Varua, E e raverahi te huru o te toroa, hoe â râ Fatu: E raverahi hoi te huru o te ohipa, hoe â râ Atua, o te ohipa i te mau meaˈtoa i roto i te taataˈtoa.” (Korinetia 1, 12:4-6). “No reira, a haere outou e haapii atu i te mau nunaaˈtoa, e e papetito atu ia ratou i te iˈoa o te Metua, e o te Tamaiti, e o te Varua-Maitai.” (Mataio 28:19).
Ua papaihia anei i roto i taua mau irava nei e ua riro te Atua, te Mesia e te varua moˈa, ei Atua toru tahi ra, e hoê â to ratou tootoru ra huru, to ratou mana e to ratou mure-ore-raa? Aita, inaha, e ere ïa no te mea e e faahitihia e toru taata te tahi i muri aˈe i te tahi, e te auraa, e toru ïa taata i roto i te hoê anaˈe.
I roto i ta raua Buka parau paari no te mau parau papai no nia i te Bibilia, no nia i te tuatapaparaa i te parau faaroo e te ekalesiatiko (beretane), te faˈi nei o McClintock raua o Strong e “te haapapu noa ra” teie mau huru parau e “e toru taata teie e faahitihia ra, (...) aita râ e haapapu mau ra e, te taai atura ratou tootoru atoa ra i roto i te huru o te Atua e te horoahia ˈtura te hanahana e au i te Atua ra i roto i te hoê â faito”.
Noa ˈtu e te turu nei te feia papai i teie buka, i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi, te faataa nei teie buka no nia i te mau tuhaa e faahitihia ra i roto i te Korinetia 2, 13:13 (14) e: “Eita ta matou e nehenehe e faaoti e hoê â mana to ratou, aore ra hoê â huru to ratou.” Te na ô faahou ra oia no nia i te Mataio 28:18-20 e: “Tera râ, aita teie noa iho irava e haapapu ra ma te taa maitai eaha te huru o taua na taata tootoru ra, aore ra to ratou aifaito aore ra to ratou huru atua.”
-