VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/7 api 15-20
  • A tapea i te tahoêraa i teie anotau hopea

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A tapea i te tahoêraa i teie anotau hopea
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A auraro i te hinaaro o te Atua
  • A mau maite i te parau mau
  • A faaohipa maitai i te arero!
  • A faaore i te hapa!
  • Te tahoêraa e ta tatou iho mau faaotiraa
  • A tapea noa i te tahoêraa kerisetiano
  • Te fanaˈo nei te utuafare fetii o Iehova i te tahoêraa faufaa mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Te faahanahana nei te auhoêraa Kerisetiano i te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • E tahoê te haamoriraa mau
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • Te auhoêraa Kerisetiano mau: e nafea e tupu ai?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/7 api 15-20

A tapea i te tahoêraa i teie anotau hopea

‘Ia au ta outou parau i te evanelia . . . , e ia mau papu outou ma te varua hoê, e ma te aau hoê, i te faaitoito-atoa-raa i te parau ra i te evanelia nei.’—PHILIPI 1:27.

1. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te mau Ite no Iehova e teie nei ao?

TEIE te “anotau hopea.” Oia mau, e tau “ati rahi” teie. (Timoteo 2, 3:1-5) I teie “tau hopea,” ma to ˈna totaiete taata arepurepu, e mea taa ê roa te mau Ite no Iehova no to ratou hau e to ratou tahoê. (Daniela 12:4) E titauhia râ te melo tataitahi o te utuafare fetii o te feia haamori ia Iehova na te ao nei, ia tutava no te tapea i teie tahoêraa.

2. Eaha ta Paulo i parau no nia i te tapearaa i te tahoêraa, e eaha te uiraa ta tatou e tuatapapa?

2 Ua faaue te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano ia tapea i te tahoêraa. Ua papai oia e: “Ia au râ ta outou parau i te evanelia o te Mesia, e i reva ˈtu na vau e hiˈo ia outou, e aore ïa, ia faaroo râ vau i te parau ia outou, e te mau papu ra outou ma te varua hoê, e ma te aau hoê, i te faaitoito-atoa-raa i te parau ra i te evanelia nei: e eiaha roa e mǎtaˈu i to outou mau enemi, e tapao vai noa ïa te reira no to ratou pohe; area outou, e tapao ïa no te ora, no ǒ mai i te Atua ra.” (Philipi 1:27, 28) Te haapapu maitai ra te mau parau a Paulo e, e tia ia tatou ia rave amui i te ohipa ei mau Kerisetiano. No reira, eaha te mea e tauturu ia tatou ia tapea i to tatou tahoêraa kerisetiano i teie mau tau fifi?

A auraro i te hinaaro o te Atua

3. I anafea e mea nafea to te mau Etene peritome-ore-hia matamua riroraa mai ei mau pǐpǐ na te Mesia?

3 Hoê ravea no te tapea i to tatou tahoêraa, o te auraroraa ïa i te hinaaro o te Atua i te mau taime atoa. E titau paha te reira e ia faaafaro tatou i to tatou huru feruriraa. A hiˈo na i te mau pǐpǐ ati Iuda matamua a Iesu Mesia. I to te aposetolo Petero poro-matamua-raa i te mau Etene peritome-ore-hia i te matahiti 36 o to tatou tau, ua ninii te Atua i te varua moˈa i nia i teie mau taata no te mau nunaa, e ua bapetizohia ˈtura ratou. (Ohipa, pene 10) E tae roa mai i tera taime, o te mau ati Iuda, te feia i farii i te faaroo ati Iuda, e te mau ati Samaria anaˈe, tei riro mai ei mau pǐpǐ na Iesu Mesia.—Ohipa 8:4-8, 26-38.

4. I muri aˈe i to ˈna faataaraa i te ohipa i tupu e o Korenelio, eaha ta Petero i parau, e eaha ˈtura te tamataraa no te mau pǐpǐ ati Iuda a Iesu?

4 I to te mau aposetolo e vetahi atu mau taeae i Ierusalema iteraa e ua riro mai Korenelio e vetahi atu mau Etene ei Kerisetiano, ua hinaaro atura ratou e faaroo i te faatiaraa a Petero. I muri aˈe i to ˈna faataaraa i te ohipa i tupu e o Korenelio e te tahi atu mau Etene tei faaroo, ua faaoti aˈera te aposetolo i te na ôraa ˈtu e: “E faito aˈera hoi ta te Atua i horoa mai [i te varua moˈa] ia tatou nei [te mau ati Iuda], i tei faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia, i ta ˈna horoa mai ia ratou ra [taua mau Etene tei faaroo ra], o vai hoi au a tia ia ˈu ia mârô atu i te Atua?” (Ohipa 11:1-17) Ua riro te reira ei tamataraa no te mau pǐpǐ ati Iuda a Iesu Mesia. E auraro anei ratou i te hinaaro o te Atua e e farii anei ratou i te mau Etene tei faaroo ei mau hoa haamori no ratou? Aore ra e huehue anei te tahoêraa o te mau tavini a Iehova i nia i te fenua nei?

5. Mea nafea to te mau aposetolo e te tahi atu mau taeae fariiraa i te mea e ua horoa te Atua i te tatarahapa i te Etene, e eaha ta tatou e haapii na roto i teie haerea?

5 Te na ô ra te faatiaraa e: “E ite aˈera ratou [te mau aposetolo e te tahi atu mau taeae] i taua mau parau ra, ua tuu maite maira ratou, e haamaitai atura i te Atua, na ô aˈera, Ua horoa atoa maori te Atua i te tatarahapa ora i te Etene.” (Ohipa 11:18) Ua paruru e ua turu atoa teie haerea i te tahoêraa o te mau pǐpǐ a Iesu. Aita i maoro roa, ua parare te ohipa pororaa i rotopu i te mau Etene, oia hoi te feia no te mau nunaa, e ua haamaitai Iehova i teie mau ohipa. E tia atoa ia tatou ia farii ia anihia mai tatou ia turu i te haamauraa i te hoê amuiraa apî aore ra ia ravehia te tahi faaafaroraa teotaratia i raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa o te Atua. E oaoa Iehova i to tatou tururaa ma to tatou mafatu atoa e e tauturu oia ia tatou ia tapea i to tatou tahoêraa i teie mau mahana hopea.

A mau maite i te parau mau

6. Eaha te faahopearaa o te parau mau i nia i te tahoêraa o te feia haamori ia Iehova?

6 Ei melo no te utuafare fetii o te feia haamori ia Iehova, te vai tahoê nei tatou no te mea e mea “haapii-anaˈe-hia” tatou pauroa “e te Atua” e te tapea maite nei tatou i ta ˈna parau mau i faaitehia mai. (Ioane 6:45; Salamo 43:3) I te mea e ua niuhia ta tatou mau haapiiraa i nia i te Parau a te Atua, hoê â ïa parau ta tatou paatoa. Te farii nei tatou ma te oaoa i te maa pae varua e horoahia maira e Iehova na roto i “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Te tauturu nei teie haapiiraa hoê ra, ia tatou ia vai tahoê noa na te ao nei.

7. Mai te peu e aita tatou e maramarama ra i te hoê vahi, eaha te tia ia rave, e eaha te ore e tia ia rave?

7 Eaha ïa mai te peu e aita tatou e maramarama maitai ra aore ra mea fifi na tatou ia farii i te tahi vahi? E tia ia tatou ia pure ia noaa mai te paari e ia rave i te mau maimiraa i roto i te mau Papai e te mau buka kerisetiano. (Maseli 2:4, 5; Iakobo 1:5-8) E nehenehe tatou e tauturuhia ia paraparau atu tatou e te hoê matahiapo. Mai te peu e eita iho â e matara, mea maitai aˈe ia vaiiho noa ˈtu i te hiti. Peneiaˈe e neneihia a muri aˈe te tahi atu mau haamaramaramaraa no nia i teie tumu parau, e i reira ïa tatou e maramarama roa ˈi. E mea hape roa râ ia tamata i te huti i te tahi pae i roto i te amuiraa ia farii i te tahi manaˈo ê atu to tatou. Te ueue ra ïa tatou i te huenane, e aita tatou e ohipa ra no te paruru i te tahoêraa. E mea hau aˈe ia tamau noa i “te haere ma te parau mau” e ia faaitoito ia vetahi ê ia na reira atoa!—Ioane 3, 4, MN.

8. Eaha te haerea e tano no nia i te parau mau?

8 I te senekele matamua, ua parau Paulo e: “Teie nei hoi, te ite arehurehu nei tatou mai te mea e, i na roto i te hiˈo; area i reira, e mata ïa e e mata: i teie nei, te ite pae tahi nei au; area i reira, e ite papu ïa vau, mai ia ˈu atoa i ite papuhia nei.” (Korinetia 1, 13:12) Noa ˈtu e aita te mau Kerisetiano matamua i papu i te mau parau atoa, ua tahoê noa ratou. Ua noaa ia tatou i teie nei te hoê ite papu aˈe no nia i te opuaraa a Iehova e ta ˈna Parau mau. Ia mauruuru ïa tatou no te parau mau tei noaa ia tatou na roto i te “tavini haapao maitai.” E ia mauruuru atoa tatou i te mea e ua aratai Iehova ia tatou na roto i te arai o ta ˈna faanahonahoraa. Noa ˈtu e e ere hoê â faito ite to tatou, aita tatou i poia aore ra i poihâ i te pae varua. Teie râ, ua tapea tahoê noa to tatou Tiai ra o Iehova ia tatou e ua aupuru maitai oia ia tatou.—Salamo 23:1-3.

A faaohipa maitai i te arero!

9. Nafea ia faaohipa i te arero no te turu i te tahoêraa?

9 Ua riro te faaohiparaa i te arero no te faaitoito ia vetahi ê, ei ravea faufaa roa no te turu i te tahoêraa e te taairaa autaeae. Ua riro te rata tei faatitiaifaro i te fifi no nia i te peritomeraa, tei faataehia e te tino aratai o te senekele matamua, ei faaitoitoraa. I muri aˈe i to ratou taioraa i teie rata, “oaoa ˈtura” te mau pǐpǐ Etene i Anetiohia “[i taua faaitoitoraa ra].” Ua “faaitoito atura” Iuda raua Sila, tei tonohia mai Ierusalema mai e taua rata ra, “i te mau taeae [ma te oreroraa parau e ua haapuai atura ia ratou].” Aita e feaaraa, ua faaitoito e ua haapuai atoa te tiaraa mai Paulo raua Baranaba i rotopu i te mau hoa faaroo i Anetiohia, ia ratou. (Ohipa 15:1-3, 23-32; MN) E nehenehe tatou e na reira atoa ia amui tatou i te mau putuputuraa kerisetiano e ia “faaitoito” tatou i te tahi e te tahi na roto i to tatou taeraa mai e ta tatou mau pahonoraa maitatai.—Hebera 10:24, 25.

10. No te tapea i te tahoêraa, eaha paha te tia ia rave mai te peu e e faaino te tahi taata?

10 Teie râ, e riro te faaohipa-hape-raa i te arero i te faaino i to tatou tahoêraa. “Te arero nei, e melo iti haihai ïa,” o ta te pǐpǐ ra o Iakobo ïa i papai. “A hiˈo na i te rahi o te vahie e amâ i te auahi iti haihai ra!” (Iakobo 3:5) Mea au ore roa na Iehova te feia mârô. (Maseli 6:16-19) E nehenehe teie huru paraparau e faatupu i te amahamaharaa. Eaha ˈtura mai te peu e e faaino noa ˈtu, oia hoi e parau faufau aore ra e parau ino te hoê taata i te tahi? E tamata ïa te mau matahiapo i te tauturu i teie taata rave hara. Teie râ, e tia ia tiavaruhia te hoê taata faaino tatarahapa ore ia vai noa te amuiraa i roto i te hau, te nahonaho maitai, e te tahoê. Inaha, ua papai Paulo e: “Eiaha outou e amui atu i te taata . . . faaino . . . eiaha atoa e amu noa ˈtu i te maa [e oia ra].”—Korinetia 1, 5:11; MN.

11. No te aha e mea faufaa te haehaa mai te peu e ua faahiti tatou i te tahi parau tei faatupu i te peapea i rotopu ia tatou e te tahi hoa faaroo?

11 E tauturu te haavîraa i te arero ia tatou ia tapea noa i te tahoêraa. (Iakobo 3:10-18) A feruri na râ e, ua faatupu te tahi parau ta tatou i faahiti i te peapea i rotopu ia tatou e te tahi atu Kerisetiano. Eita anei e tano ia rave i te taahiraa avae e haere atu e faahau e to tatou taeae, ma te tatarahapa ˈtu mai te peu e e titauhia? (Mataio 5:23, 24) Oia mau, e titau te reira i te haehaa, ua papai râ Petero e: “Ia faaahuhia outou i te haehaa: e patoi hoi te Atua i tei teoteo, e horoa maira i te maitai no tei haehaa.” (Petero 1, 5:5) E turai te haehaa ia tatou ia ‘imi i te hau’ e to tatou mau taeae, ma te farii i to tatou mau hape e ma te tatarahapa ˈtu. E tauturu te reira ia tapea i te tahoêraa o te utuafare fetii o Iehova.—Petero 1, 3:10, 11.

12. Nafea tatou ia faaohipa i te arero no te turu e no te tapea i te tahoêraa o te nunaa o Iehova?

12 E nehenehe tatou e haapaari i te taairaa fetii i roto i te faanahonahoraa a Iehova, mai te peu e e faaohipa maitai tatou i to tatou arero. I te mea e ua na reira Paulo, ua nehenehe oia e faahaamanaˈo i to Tesalonia e: “Ua ite hoi outou i ta matou haamahanahanaraa ˈtu, e te aˈoraa ˈtu, e te poroiraa ˈtu ia outou atoa na, mai te metua e aˈo i ta ˈna ra tamarii; e ia au to outou haerea i te Atua ra.” (Tesalonia 1, 2:11, 12) I te mea e ua horoa oia i te hiˈoraa maitai i roto i teie tuhaa, ua nehenehe Paulo e faaue i te mau Kerisetiano ia “haamahanahana ˈtu i te aau taiâ.” (Tesalonia 1, 5:14) A feruri na i te maitai rahi ta tatou e nehenehe e rave na roto i te faaohiparaa i te arero no te haamahanahana, no te faaitoito, e no te haapaari ia vetahi ê. Oia, “e maitai rahi hoi to te parau ia au te parauraa.” (Maseli 15:23) Hau atu, na roto i teie huru paraparau e turuhia ˈi e e tapeahia ˈi te tahoêraa o te nunaa o Iehova.

A faaore i te hapa!

13. No te aha e tia ˈi ia faaore i te hapa?

13 E mea faufaa roa ia faaore i te hapa a te hoê taata i faaino mai e tei tatarahapa, no te tapea i te tahoêraa kerisetiano. Ehia taime tatou e faaore ai i te hapa? Ua parau atu Iesu ia Petero e: “Aore . . . Ia hitu; ia hitu râ ahuru i te hituraa.” (Mataio 18:22) Ia ore tatou e faaore i te hapa, te faaino ra ïa tatou ia tatou iho. Nafea? E faaere hoi te riri e te inoino ia tatou i te hau o te feruriraa. E mai te peu e e matauhia tatou ei taata aroha ore e te farii ore i te tatarahapa, eita te taata e tapiri mai ia tatou. (Maseli 11:17) Mea au ore na te Atua ia riri noa te hoê taata e e nehenehe e aratai tia ˈtu i te hara ino mau. (Levitiko 19:18) A haamanaˈo e ua tâpûhia te arapoa o Ioane Bapetizo na nia i te opuaraa a te vahine ino ra o Herodia, tei “riri roa” ia ˈna.—Mareko 6:19-28.

14. (a) Eaha ta te Mataio 6:14, 15 e haapii maira no nia i te faaoreraa i te hapa? (b) E tia anei ia tiai roa ia haere mai te hoê taata e tatarahapa hou tatou e faaore ai i ta ˈna hapa?

14 Teie vetahi mau parau no roto i te pure ta Iesu i horoa ei hiˈoraa: “E faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i tei hara atoa ia matou nei.” (Luka 11:4) Ia ore tatou e faaore i te hapa a vetahi ê, peneiaˈe i te hoê mahana eita te Atua ra o Iehova e faaore faahou mai i ta tatou iho hara, inaha ua parau Iesu e: “Ia faaore hoi outou i ta vetahi ê ra hapa, e faaore atoa mai to outou Metua i te ao ra i ta outou. Ia ore râ outou ia faaore i ta vetahi ê ra hapa, e ore atoa to outou Metua e faaore mai i ta outou hapa.” (Mataio 6:14, 15) No reira, mai te peu e e hinaaro mau tatou e rave i ta tatou tuhaa no te tapearaa i te tahoêraa i roto i te utuafare fetii o te feia haamori ia Iehova, e faaore ïa tatou i te hapa, peneiaˈe na roto noa i te haamoeraa i te hapa i ravehia paha ma te ite ore e e ere hoi na roto i te opuaraa ino. Ua parau Paulo e: “E faaoromai te tahi i te tahi, e e faaore te tahi i ta te tahi hapa, ia pariraahia ta te tahi i te tahi; mai [“Iehova,” MN] atoa i faaore i ta outou na, e na reira atoa outou.” (Kolosa 3:13) Ia faaore tatou i te hapa, e rave ïa tatou ia tapeahia te tahoêraa faufaa mau o te faanahonahoraa a Iehova.

Te tahoêraa e ta tatou iho mau faaotiraa

15. Na te aha e tauturu i te mau tavini a Iehova ia tapea i te tahoêraa ia rave anaˈe ratou i te tahi faaotiraa no ratou iho?

15 Ua horoa mai te Atua i te tiamâraa ia maiti ma te haamaitairaa e te hopoia e rave i ta tatou iho mau faaotiraa. (Deuteronomi 30:19, 20; Galatia 6:5) Teie râ, te fanaˈo nei tatou i te tahoêraa no te mea te auraro nei tatou i te mau ture e te mau faaueraa tumu a te Bibilia. E haapao atoa tatou i te reira ia rave anaˈe tatou i te tahi faaotiraa no tatou iho. (Ohipa 5:29; Ioane 1, 5:3) Peneiaˈe e tupu mai te tahi fifi no nia i te tiaraa amui ore. E nehenehe tatou e rave i te hoê faaotiraa maramarama mai te peu e e haamanaˈo tatou e ‘e ere tatou i to teie nei ao’ e ua ‘tiapai tatou i ta tatou ˈoˈe ei auri arote.’ (Ioane 17:16; Isaia 2:2-4) Oia atoa, ia titauhia tatou ia rave i te hoê faaotiraa no nia i to tatou tiaraa i mua i te Hau, e hiˈopoa tatou i ta te Bibilia e parau ra no nia i te faahoˈiraa ‘ta te Atua, i te Atua ra,’ ma te auraro atoa râ i “te feia mana toroa” i te pae no te mau ohipa a teie nei ao. (Luka 20:25; Roma 13:1-7; Tito 3:1, 2) Oia, ia haapao tatou i te mau ture e te mau faaueraa tumu a te Bibilia ia rave anaˈe tatou i te tahi faaotiraa no tatou iho, e tauturu te reira ia tapea noa i to tatou tahoêraa kerisetiano.

16. Nafea ia turu i te tahoêraa ia rave tatou i te mau faaotiraa te ore e ofati ra i te mau Papai? A faataa mai na.

16 E nehenehe tatou e turu i te tahoêraa kerisetiano ia rave atoa tatou i te hoê faaotiraa no tatou iho o te ore e ofati i te tahi ture a te mau Papai. Nafea? Na roto i te haapaoraa i te feia o te ô atoa mai i roto i ta tatou faaotiraa. Ei hiˈoraa: I te amuiraa i Korinetia no tahito ra, ua faahitihia te uiraa no nia i te maa i pûpûhia na te idolo. Oia mau, eita te hoê Kerisetiano e amui atu i roto i te tahi oroa haamori idolo. Teie râ, e ere i te mea ino ia amu i te iˈo i faatahehia te toto, i toe mai e tei hoohia i te matete. (Ohipa 15:28, 29; Korinetia 1, 10:25) Noa ˈtu râ, ua hauti te haava manaˈo o te tahi mau Kerisetiano i te amuraa i teie iˈo. Ua faaue atura Paulo i te tahi atu mau Kerisetiano ia ore e faaturori ia ratou. Teie hoi ta ˈna i papai: “Ia maheaitu tau taeae i te maa ra, e ore roa vau e amu i te puaa, oi maheaitu mai tau taeae ia ˈu.” (Korinetia 1, 8:13) No reira, noa ˈtu e aita te hoê ture aore ra te hoê faaueraa tumu a te Bibilia e ofatihia ra, e faaite tatou i te aroha ma te haapaoraa ia vetahi ê ia rave anaˈe tatou i te tahi faaotiraa no tatou iho, te nehenehe e faahuehue i te tahoêraa o te utuafare fetii o te Atua!

17. Eaha te tano ia rave ia titauhia tatou ia rave i te tahi faaotiraa no tatou iho?

17 Mai te peu e aita tatou i papu maitai eaha te maitiraa e rave, mea maitai aˈe ia rave i te faaotiraa o te ore e ofati i to tatou haava manaˈo, e e tia i te tahi pae ia faatura i ta tatou faaotiraa. (Roma 14:10-12) Oia mau, ia rave tatou i te hoê faaotiraa no tatou iho, e tia ia tatou ia ani i te aratairaa a Iehova na roto i te pure. Mai te papai salamo, e nehenehe tatou e pure ma te tiaturi e: “A tuu mai na i to tariˈa ia ˈu nei, . . . E pare etaeta hoi oe na ˈu, e e haapuraa hoi oe no ˈu: e no to oe ra iˈoa, e aratai mai oe ia ˈu e e faaite mai ia ˈu.”—Salamo 31:2, 3.

A tapea noa i te tahoêraa kerisetiano

18. Mea nafea to Paulo faahohoˈaraa i te tahoêraa o te amuiraa kerisetiano?

18 I roto i te Korinetia 1, pene 12, ua faaohipa Paulo i te tino no te faahohoˈa i te tahoêraa o te amuiraa kerisetiano. Ua haamatara oia i te tuearaa i rotopu i te mau melo e te faufaaraa o te melo tataitahi. “Ahiri hoi ratou atoa e melo hoê ra, teihea ihora te tino i reira?” o ta Paulo ïa i ani. “I teie nei râ, e rave rahi te melo, hoê roa râ tino. E ore hoi te mata e tia ia parau i te rima e, Ore noa ˈtu â oe ia ˈu nei; e te upoo hoi ia parau i te avae e, Ore noa ˈtu â orua ia ˈu nei.” (Korinetia 1, 12:19-21) Oia atoa, e ere hoê â aravihi to tatou paatoa i roto i te utuafare fetii o te feia haamori ia Iehova. Teie râ, e mea tahoê tatou, e te hinaaro nei tatou i te tahi e te tahi.

19. Nafea tatou ia faufaahia i te mau faanahoraa a te Atua i te pae varua, e eaha ta te hoê taeae ruhiruhia i parau no nia i teie tuhaa?

19 Mai te tino e hinaaro i te maa, te aupuru, e te aratairaa, e hinaaro atoa tatou i te mau faanahoraa pae varua ta te Atua e horoa mai nei na roto i ta ˈna Parau, to ˈna varua, e ta ˈna faanahonahoraa. No te fanaˈo i teie mau faanahoraa, e tia ia tatou ia riro ei melo no te utuafare fetii o Iehova i nia i te fenua nei. I muri aˈe e rave rahi matahiti i roto i te taviniraa a te Atua, ua papai te hoê taeae e: “E mauruuru rahi to ˈu i te mea e ua ora vau ma te ite i te mau opuaraa a Iehova mai te tau mai â na mua noa ˈˈe i te matahiti 1914, e ere hoi te parau mau i te mea papu maitai i tera ra tau . . . e tae roa mai i teie mahana, te anaana nei hoi te parau mau mai te mahana i te avatea ra. Te tahi mea faufaa roa ˈˈe no ˈu, o te vai-piri-noa-raa ïa i te faanahonahoraa ite-mata-hia a Iehova. Ua haapii au mai te omuaraa mai â e, mea maamaa roa ia tiaturi i te manaˈo taata. I te papuraa ia ˈu teie vahi, ua faaoti au e faaea noa e te faanahonahoraa haapao maitai. Nafea ˈtu hoi e noaa ˈi te farii maitai e te haamaitairaa a Iehova?”

20. Eaha te tia ia tatou ia faaoti i te rave no nia i to tatou tahoêraa ei nunaa no Iehova?

20 Ua pii mai Iehova i to ˈna nunaa mai roto mai i te pouri e te amahamaharaa. (Petero 1, 2:9) Ua aratai mai oia ia tatou i roto i te tahoêraa haamaitaihia e o ˈna e to tatou mau hoa faaroo. E vai atoa teie tahoêraa i roto i te faanahoraa apî o te mau mea tei fatata roa mai. I teie mau mahana hopea ati rahi, ia tamau noa ïa tatou i te ahu ia tatou i “te aroha” e i te rohi no te turu e no te tapea i to tatou tahoêraa faufaa mau.—Kolosa 3:14.

Nafea outou ia pahono?

◻ No te aha e tauturu te raveraa i te hinaaro o te Atua e te mau-maite-raa i te parau mau ia tapea i te tahoêraa?

◻ Mea nafea te tahoêraa ia taaihia i te faaohipa-maitai-raa i te arero?

◻ Eaha tei titauhia no te faaore i te hapa?

◻ Nafea ia tapea i te tahoêraa ia rave tatou i te tahi faaotiraa no tatou iho?

◻ No te aha e tapea ˈi i te tahoêraa kerisetiano?

[Hohoˈa i te api 16]

Mai ta teie tiai mamoe e rave nei ia tahoê noa ta ˈna nǎnǎ, te rave atoa nei Iehova ia tahoê noa to ˈna nunaa

[Hohoˈa i te api 18]

Ia faaite haehaa noa ˈtu tatou i to tatou tatarahapa ia hapa anaˈe tatou, e turu tatou i te tahoêraa

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono