VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/10 api 25-29
  • te taero ra anei outou i te varua o teie nei ao?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • te taero ra anei outou i te varua o teie nei ao?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A imi na mua i te Basileia
  • A vaiiho i te faaanaanataeraa i te parahiraa e tano
  • Te oaoa nei Iehova i te nehenehe i te pae varua
  • E nehenehe tatou e aro atu i te varua o teie nei ao!
  • E vaiiho anaˈe i te mau faaanaanataeraa i to ratou parahiraa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2001
  • Ei oraraa au noa to outou e te aifaito
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • A oaoa i te mau tutavaraa atoa ia naea ta oe mau fa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2021
  • Te mau vahine kerisetiano haapao maitai—e feia haamori herehia a te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2003
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/10 api 25-29

te taero ra anei outou i te varua o teie nei ao?

I TE 12 no Setepa 1990, ua tupu te hoê paainaraa i te hoê fare tahuraa auri no Kazakstan. Ua mâˈi atura te mau mǎhu taero iino i roto i te reva mataˈi, ohipa atâta roa ïa no te oraora-maitai-raa o te mau 120 000 taata no taua vahi ra, e rave rahi hoi o tei taahi na roto i te mau aroâ no te patoi i taua taero haapohe ra.

Teie râ, i te maramaramaraahia te huru tupuraa, ua ite atura ratou e, e rave rahi mau matahiti to ratou ora-noa-raa i roto i te hoê vahi i taerohia. I te roaraa o te mau matahiti, 100 000 tane pehu taero o tei faaruehia i te hoê vahi matara noa tei ore i paruruhia. Noa ˈtu e tei pihai iho roa te ati ia ratou, aita hoê taata i tâuˈa noa ˈˈe. No te aha?

I te mau mahana atoa, i te tahua tuaro o taua vahi ra, ua tapiri te mau tia mana i te hoê tabula o te faito hihi taero, e ia hiˈohia, e nehenehe ïa e manaˈohia e aita e fifi aˈe. Ua tano te mau numera, tera râ, ua faaite-noa-hia te faito hihi gamma. Mea atâta roa atoa te mau hihi alpha, aita râ te reira i faitohia. E rave rahi mau metua vahine o tei haamata i te taa e no te aha ta ratou mau tamarii i roo-noa-hia ˈi i te maˈi.

I te paeau varua, e nehenehe atoa tatou e taero i te tahi taoˈa viivii ite-ore-hia e te mata. E mai taua mau taata no Kazakstan i atihia ra, aita te rahiraa o te taata e ite ra i teie ati haapohe. Te pii nei te Bibilia i teie haaviiviiraa ‘te varua o teie nei ao,’ te faaohipahia ra e te Diabolo ra o Satani. (Korinetia 1, 2:12) Te faaohipa ino nei te Enemi o te Atua i teie nei varua—aore ra haerea tei parare roa—o teie nei ao no te haaparuparu i to tatou paieti.

Nafea te varua o teie nei ao ia faaiti i to tatou puai i te pae varua? Na roto ïa i te faaaraararaa i te hinaaro o te mata e na roto i te hautiraa i nia i to tatou huru miimii hohonu. (Ephesia 2:1-3; Ioane 1, 2:16) Ei hiˈoraa, e tuatapapa mai tatou e toru tuhaa taa ê i reira te manaˈo o teie nei ao e nehenehe ai e faataero mǎrû noa i to tatou huru pae varua.

A imi na mua i te Basileia

Ua faaue o Iesu i te mau Kerisetiano ia ‘imi [“na mua,” MN] i te Basileia e te parau-tia a te Atua.’ (Mataio 6:33) Area te varua o teie nei ao ra, e nehenehe oia e aratai ia tatou ia haafaufaa rahi roa i ta tatou iho mau fa aore ra i to tatou iho maitai. Te ati matamua, e ere ïa i te faarue-pauroa-raa i te mau fa pae varua, tera râ, o te tuuraa i te reira i nia i te piti o te parahiraa. Eita paha tatou e ite i te ati—mai te mau taata no Kazakstan—no te mea te manaˈo hape ra tatou e eita tatou e roohia i te fifi. No te mea e e rave rahi matahiti to tatou taviniraa ma te haapao maitai e te haafaufaa nei tatou i to tatou mau taeae e mau tuahine pae varua, e vare paha tatou i te manaˈoraa e eita roa ˈtu tatou e faarue i te eˈa o te parau mau. Eita e ore e e rave rahi i roto i te amuiraa no Ephesia o tei na reira atoa i te manaˈo.

I te area matahiti 96 T.T., ua horoa o Iesu i teie aˈoraa ia ratou: “Te vai nei râ ta ˈu pariraa ia oe, i te mea ua [“faarue,” MN] ïa oe to [here] matamua ra.” (Apokalupo 2:4) Mea rahi te mau haafifiraa i faaoromaihia e teie mau Kerisetiano mea maoro ratou i roto i te taviniraa. (Apokalupo 2:2, 3) Ua haapiihia ratou e te mau matahiapo haapao maitai, o te aposetolo Paulo atoa. (Ohipa 20:17-21, 27) Teie râ, a mairi noa ˈi te mau matahiti, ua morohi to ratou here ia Iehova, e ua erehia ˈtura ratou i to ratou itoito pae varua.—Apokalupo 2:5.

Oia atoa, ua fifihia vetahi mau Ephesia na roto i te tapihooraa e te ruperupe o te oire. Mea peapea hoi ia parau e, ua faaturori atoa te peu nounou materia o te totaiete o teie nei tau, i te tahi mau Kerisetiano. Ia tapapa tatou i te hoê oraraa fanaˈo, oia mau, e faaruri ê te reira ia tatou i te mau fa pae varua.—A faaau e te Mataio 6:24.

Ua parau o Iesu no te faaara i taua ati ra e: “O te mata to te tino nei lamepa, te maitai ra to mata, e maramarama ïa to tino atoa; ia maˈihia [“nounou,” MN, nota] râ to oe mata, e pouri ïa to tino atoa.” (Mataio 6:22, 23) Te mata “maitai,” o te mata ïa tei faatano-maitai-hia i te pae varua, e mata tei haamauhia i nia i te Basileia o te Atua. I te tahi aˈe pae, te mata i “maˈihia” aore ra te mata “nounou,” eita ïa oia e ite atea, ua faatano-noa-hia oia i nia i te haamâha-oioi-raa i te mau hinaaro o te tino. Eita e naeahia ia ˈna ia ite i te mau tapao pae varua e te mau haamaitairaa e fanaˈohia a muri aˈe.

Ua parau o Iesu i roto i te irava na mua ˈtu e: “Te vahi hoi i vaiihohia ˈi ta outou taoˈa ra, e riro atoa i reira to outou aau.” (Mataio 6:21) Nafea tatou e ite ai e ua haamauhia anei to tatou mafatu i nia i te mau mea pae varua aore ra i nia i te mau mea materia? Peneiaˈe te tapao maitai roa ˈˈe, o ta tatou ïa mau aparauraa, inaha “no te î hoi o te aau i parau ai te vaha.” (Luka 6:45) Mai te peu e e paraparau noa tatou no nia i te mau mea materia aore ra te mau manuïaraa a teie nei ao, mea papu maitai ïa e ua feaa piti to tatou mafatu e ua hape to tatou hiˈoraa i te pae varua.

Ua aro o Carmen, e tuahine Paniora, i teie fifi.a “Ua paari au i roto i te parau mau,” o ta Carmen ïa e faatia ra, “tera râ, i te 18raa o to ˈu matahiti, ua haamata ˈtura vau i ta ˈu iho ohipa haapao tamarii nainai. E toru matahiti i muri iho, e maha rave ohipa ta ˈu i rave mai, mea maitai roa ta ˈu ohipa, e mea rahi te moni i noaa mai. Te mea râ o tei faaoaoa roa ˈˈe ia ˈu, oia ïa, ua fanaˈo vau i te tiamâraa i te pae moni, e ua ‘manuïa’ vau. E faaite atu vau i te parau mau, tei roto to ˈu mafatu i ta ˈu ohipa—o to ˈu ïa here matamua.

“Ua manaˈo hoi au e e nehenehe ta ˈu e riro e Ite e i te hoê â taime, e horoa i te rahiraa o to ˈu taime no ta ˈu ohipa. I te tahi aˈe pae, ua haapeapea noa atoa vau i te manaˈoraa e e nehenehe ta ˈu e rave hau atu â no te tavini ia Iehova. Te mea i turai ia ˈu i te pae hopea ia tuu i te mau faufaa o te Basileia i nia i te parahiraa matamua, o te hiˈoraa ïa o to ˈu e piti hoa e tavini ra ei pionie. Tei roto hoê o raua, o Juliana, i ta ˈu amuiraa. Aita oia i faahepo mai ia ˈu ia rave i te taviniraa pionie, tera râ, ua tauturu mai ta ˈna mau aparauraa e te oaoa rahi i itea mai ia ˈna i roto i ta ˈna taviniraa, ia ˈu ia hiˈopoa faahou i ta ˈu iho mau faufaa pae varua.

“Tau taime i muri iho, ua haere rii au na Marite, e ua faaea vau i ǒ Gloria, te hoê tuahine pionie. Ua pohe iho nei ta ˈna tane, e te haapao ra oia i ta ˈna tamahine e pae matahiti e to ˈna atoa metua vahine tei roohia i te mariri ai taata. Noa ˈtu râ, e pionie oia. Ua putapû roa to ˈu mafatu i to ˈna hiˈoraa e to ˈna mauruuru hohonu no te taviniraa. E maha noa mahana to ˈu faaearaa ia ˈna ra, tera râ, ua faaoti atura vau e horoa na Iehova i ta ˈu tuhaa maitai roa ˈˈe. Na mua roa, ua rave au i te taviniraa pionie tamau, e tau matahiti i muri iho, ua anihia maira mâua ta ˈu tane ia haere e tavini i te Betela. Ua faarue atura vau i ta ˈu ohipa—e haafifiraa no to ˈu haereraa i mua i te pae varua—e i teie nei te manaˈo nei au e mea manuïa to ˈu oraraa i mua i te aro o Iehova, te reira hoi te mea faufaa roa ˈˈe.”—Luka 14:33.

Te haapiiraa i te “haapapu i te mau mea faufaa roa ˈˈe,” mai ta Carmen i rave, na te reira e tauturu ia tatou ia rave i te mau faaotiraa e tano no nia i ta tatou ohipa, ta tatou tau haapiiraa, to tatou fare, e to tatou huru oraraa. (Philipi 1:10, MN) Tera râ, e tia atoa anei ia tatou ia haapapu i te mau mea faufaa roa ˈˈe i te pae no te faaanaanataeraa? O te tahi atu ïa tuhaa i reira te varua o teie nei ao e faatupu ai i te hoê mana puai mau.

A vaiiho i te faaanaanataeraa i te parahiraa e tano

Ma te haavarevare, te hauti nei te varua o teie nei ao i nia i te hiaai natura o te taata ia faafaaea e ia faaanaanatae. Aita to te rahiraa o te taata e tiaturiraa no a muri aˈe, no reira ïa ratou e imi ai i te ravea no te faaî i to ratou oraraa nei i te faaanaanataeraa e te faafaaearaa. (A faaau e te Isaia 22:13; Korinetia 1, 15:32.) E o tatou, te haafaufaa rahi noa ˈtura anei tatou i te faaanaanataeraa? E tapao paha te reira e te taui ra te huru manaˈo o teie nei ao i to outou huru hiˈoraa.

Te faaara ra te Bibilia e: “O tei titau i te mea navenave [“faaanaanataeraa,” Lamsa] ra e riro ei taata [“veve,” MN].” (Maseli 21:17) E ere i te mea ino ia faaanaanatae ia tatou, ia here râ tatou, aore ra ia horoa tatou i te parahiraa matamua roa i te reira, e topa roa ˈtu tatou i roto i te veve i te pae varua. Oia mau, e itihia to tatou hiaamu i te pae varua, e e iti-atoa-hia to tatou taime no te pororaa i te parau apî maitai.

No teie nei tumu te Parau a te Atua e faaara ˈi ia tatou ia “faaetaeta i te feruriraa no te ohipa, ia tia roa to [tatou] hitahita ore.” (Petero 1, 1:13, The New English Bible) E titauhia te hitahita ore no te taotia i to tatou taime faaanaanataeraa ia au i te faito e tano. Ia faaetaeta tatou no te ohipa, oia ïa ia ineine tatou no te ohipa pae varua, te haapiiraa anei, te mau putuputuraa, aore ra te pororaa.

E te faafaaearaa e hinaarohia e tatou? E mea hape anei mai te peu e e rave tatou i te taime no te haamâha i to tatou rohirohi? Eita roa ˈtu. E mea faufaa roa ia faafaaea, i roto iho â râ i te ao hepohepo o teie nei tau. Noa ˈtu râ, ei mau Kerisetiano pûpûhia, eita ta tatou e nehenehe e faatia e ia niuhia to tatou oraraa i nia i te faaanaanataeraa anaˈe. Ia rahi roa te faaanaanataeraa, e vare tatou e e faaiti roa mai tatou i te mau ohipa faufaa mau. Eita atoa paha tatou e manaˈo faahou e e tau ru teie, e e faaitoito atoa paha te reira ia tatou ia haamâha i to tatou iho mau hinaaro. Nafea ïa tatou ia faatupu i te manaˈo aifaito no nia i te faafaaearaa?

Te faaue ra te Bibilia ia rave i te tahi taime faafaaearaa, eiaha râ ia rohi hau atu i tei tano—mai te peu iho â râ e aita te ohipa pae tino e titauhia ra. (Koheleta 4:6) Noa ˈtu e e tauturu te faafaaearaa i to tatou tino ia fanaˈo i te itoito apî, o te varua ohipa o te Atua râ te pu o te ito pae varua. (Isaia 40:29-31) E noaa mai teie varua moˈa na roto i ta tatou mau ohipa kerisetiano. Na te haapiiraa tataitahi e faaamu i to tatou mafatu e e haapuai i te mau hinaaro tia. Ia haere tatou i te mau putuputuraa, e faahotu te reira i te mauruuru i to tatou Poiete. E ia apiti tatou i roto i te taviniraa kerisetiano, e faatupu te reira i te manaˈo aroha ia vetahi ê. (Korinetia 1, 9:22, 23) Mai ta Paulo i faataa ma te papu, “e roohia te taata i rapaeau i te paruparu e te rohirohi, i te mahana taitahi râ, e noaa te puai apî i te taata i roto ra.”—Korinetia 2, 4:16, Phillips.

E oraraa ohipa roa to Ileana, e ono tamarii ta ˈna e e ere ta ˈna tane i te Ite no Iehova. E mau hopoia ta ˈna no te haapao i to ˈna iho utuafare e vetahi atu mau fetii, no reira, e au e e horohoro noa oia na te mau vahi atoa. Noa ˈtu râ, te horoa atoa ra oia i te hiˈoraa maitai i roto i te pororaa e i te pae no te faaineineraa i te mau putuputuraa. Nafea e maraa ˈi ia ˈna ia rave i teie mau ohipa atoa?

“Na te mau putuputuraa e te pororaa e tauturu rahi nei ia ˈu ia amo i ta ˈu mau hopoia ê atu,” o ta Ileana ïa e faataa ra. “Ei hiˈoraa, i muri aˈe i te pororaa, mea rahi ïa te manaˈo o ta ˈu e nehenehe e feruri a rave noa ˈi au i ta ˈu ohipa fare. E pinepine, e himene au a rave noa ˈi. Ia mairi râ vau i te hoê putuputuraa aore ra aita vau i poro rahi, e mea teimaha roa na ˈu ia rave i ta ˈu mau ohipa fare.”

Auê ïa taa-ê-raa e e te haafaufaa-rahi-roa-raa i te faaanaanataeraa!

Te oaoa nei Iehova i te nehenehe i te pae varua

Te ora nei tatou i roto i te hoê ao o te haapao rahi roa nei i te haviti o te tino. Te haamâuˈa nei te taata i te mau tino moni rahi no te tahi mau ravea haamaitairaa i to ratou huru rapaeau e no te faataime i te ruauraa. Teie vetahi mau ravea, te faatupuraa e te peniraa i te rouru, te tâpûraa i te tîtî no te faanehenehe atu â, e te hutiraa i te iri o te hohoˈa mata. E mau mirioni taata o te haere nei i te mau fare haapararairaa, te mau vahi tuaro, e te mau haapiiraa faaetaetaraa tino, aore ra e hoo mai ratou i te mau ripene video faaetaetaraa tino e te mau buka no te haapararai. Te hinaaro nei teie nei ao e faatiaturi ia tatou e, te ravea e oaoa ˈi tatou, o to tatou ïa tino, e aita ˈtu mea faufaa roa ˈˈe i to tatou “hohoˈa.”

I te fenua Marite, ua itea mai i te hoê titorotororaa i faahitihia e te vea ra Newsweek e, e 90 % o te mau taurearea Marite uouo “tei ore i mauruuru i to ratou tino.” E nehenehe te tutavaraa ia naeahia te haviti i te pae tino, e faaino i to tatou huru pae varua. E potii Ite no Iehova o Dora, e ua haama oia i to ˈna tino no te mea e mea poria rii oia. “Ia haere anaˈe au e hoo mai i te ahu, e mea fifi roa ia itea mai i te tahi ahu au maitai e ô vau i roto,” o ta ˈna ïa e faataa ra. “E au ra e te mau ahu nehenehe roa, no te mau potii pararai anaˈe ïa. Te mea ino roa ˈtu â, ua faaooo mai te taata ia ˈu no to ˈu poria, e ua haama roa vau, mai te peu iho â râ e na to ˈu mau taeae e tuahine pae varua e faaooo mai.

“No reira, ua haapao rahi noa ˈtura vau i to ˈu hohoˈa, e ua tuu roa ˈtura vau i te mau faufaa pae varua i nia i te piti o te parahiraa i roto i to ˈu oraraa. Mai te mea ˈtura e ua taaihia to ˈu oaoa i to ˈu pararairaa. Ua mairi te mau matahiti, e i teie nei, ua paari mai au i nia i to ˈu tiaraa vahine e i to ˈu tiaraa kerisetiano, e mea taa ê to ˈu huru hiˈoraa i te mau mea. Noa ˈtu e te haapao nei au i to ˈu hohoˈa, ua taa râ ia ˈu e, o te nehenehe i te pae varua te mea faufaa roa ˈˈe, e na te reira e faaoaoa mau ra ia ˈu. I te papuraa ia ˈu i te reira, ua nehenehe atura vau e tuu i te mau faufaa o te Basileia i nia i te parahiraa tia.”

E vahine haapao maitai no tahito ra o Sara, e ua faaite oia i teie huru manaˈo aifaito. Noa ˈtu e te parau ra te Bibilia e e vahine nehenehe roâ o Sara noa ˈtu e ua hau oia i te 60 matahiti, te huti ra oia na mua i te ara-maite-raa i nia i to ˈna mau huru maitatai roa—te taata moe o te mafatu. (Genese 12:11; Petero 1, 3:4-6) Ua faaite o Sara i te aau mǎrû e te maitai, e ua faaroo oia ma te auraro i ta ˈna tane. Aita o Sara i tâuˈa rahi roa e eaha te manaˈo o vetahi ê ia ˈna. Noa ˈtu e no roto mai oia i te hoê utuafare taoˈa rahi, ua farii oia i te ora i roto i te mau fare ie hau atu i te 60 matahiti. Ua turu oia i ta ˈna tane ma te haehaa e te miimii ore; ua riro oia ei vahine faaroo. Na te reira i faariro ia ˈna ei vahine nehenehe mau.—Maseli 31:30; Hebera 11:11.

Ei mau Kerisetiano, te hinaaro nei tatou e haamaitai i to tatou nehenehe i te pae varua, e mai te peu e e atuatu-noa-hia, e vai noa teie nehenehe eita e morohi. (Kolosa 1:9, 10) E nehenehe tatou e atuatu i to tatou haviti i te pae varua na roto e piti ravea faufaa roa.

E hau atu to tatou nehenehe i te aro o Iehova ia rave tatou i ta tatou taviniraa faaora i te taata. (Isaia 52:7; Korinetia 2, 3:18–4:2) Hau atu, a haapii ai tatou i te faatupu i te mau huru maitatai kerisetiano, e rahi atu to tatou nehenehe. Mea rahi te mau ohipa ta tatou e nehenehe e rave no te haamaitai i to tatou haviti i te pae varua: “Ei atiraa aroha mau to outou ia outou iho . . . i te faaturaraa ˈtu te tahi i te tahi. . . . Ia mahanahana te aau . . . e titau â i te hamani maitai i te taata ěê ra. . . . E oaoa atoa i te feia e oaoa ra, e oto atoa hoi i te feia e oto ra. . . . Eiaha roa te ino e tahoohia i te ino i te taata atoa nei. . . . E parahi hau noa outou i roto i te taata atoa nei.” (Roma 12:10-18) Ia faatupu tamau tatou i teie mau peu, e rahi atu to tatou faufaa i te aro o te Atua e o te mau taata, e e haamoe te reira i te nehenehe ore o te mau huru rave hara e vai ra i roto ia tatou.—Galatia 5:22, 23; Petero 2, 1:5-8.

E nehenehe tatou e aro atu i te varua o teie nei ao!

Na roto e rave rahi mau ravea haavarevare, e nehenehe te varua taero o teie nei ao e haaparuparu i to tatou tiaraa hapa ore. E nehenehe oia e turai ia tatou ia mauruuru ore i te mea e vai nei ia tatou, e ia hinaaro e tuu i to tatou iho mau hinaaro e ta tatou mau fa na mua ˈˈe i to te Atua. Aore ra e nehenehe oia e aratai ia tatou ia pee i te manaˈo taata nei eiaha râ i to te Atua, ma te haafaufaa rahi roa i te faaanaanataeraa aore ra i te nehenehe o te tino.—A faaau e te Mataio 16:21-23.

Te hinaaro nei o Satani e haamou i to tatou huru pae varua, e o te varua o teie nei ao te hoê o ta ˈna mau mauhaa aravihi roa ˈˈe. A haamanaˈo e e nehenehe te Diabolo e taui i ta ˈna huru raveraa, mai te hoê liona uuru e riro mai oia ei ophi ara maite. (Genese 3:1; Petero 1, 5:8) I te tahi mau taime, e upootia teie nei ao i nia i te hoê Kerisetiano na roto i te hamani-ino-raa uˈana, mea pinepine aˈe râ, e faataero mǎrû noa oia ia ˈna. Ua tapitapi rahi aˈe o Paulo no te piti o te ati: “Te mǎtaˈu nei râ vau, o te faainohia to outou aau ia ore atu te rotahi noa e au i te Mesia nei, mai ta te ophi i haavare atu ia Eva i to ˈna ra paari.”—Korinetia 2, 11:3.

No te paruru ia tatou i te mau haavare a te ophi, e tia ia tatou ia ite i te mau raveraa “no teie nei ao” e ia haapae roa i te reira. (Ioane 1, 2:16) Eiaha tatou ia vare i te tiaturiraa e e ere te manaˈo o teie nei ao i te mea ino. Ua naeahia te mataˈi taero o te faanahoraa a Satani i te mau faito riaria mau.—Ephesia 2:2.

Ia ite anaˈe tatou i te manaˈo o teie nei ao, e nehenehe tatou e aro atu i te reira na roto i te faaîraa i to tatou feruriraa e to tatou mafatu i te haapiiraa viivii ore a Iehova. Mai te Arii ra o Davida, e parau anaˈe e: “E faaite mai oe ia ˈu i to mau eˈa, e Iehova; e haapii mai oe ia ˈu i to mau haerea: e faaite mai oe ia ˈu i te parau mau na oe ra, e haapii mai hoi ia ˈu; o oe hoi te Atua o to ˈu ora.”—Salamo 25:4, 5.

[Nota i raro i te api]

a Ua tauihia te mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 26]

E nehenehe te tapaparaa i te hoê oraraa fanaˈo e faaruri ê ia tatou i te mau fa pae varua

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono