VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 15/6 api 22-25
  • Iesu—Te raatira “mai tahito mai â hoi to ˈna haamataraa”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Iesu—Te raatira “mai tahito mai â hoi to ˈna haamataraa”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Mai tahito mai â”
  • Te Afai parau a Iehova
  • Te auraroraa taiva ore
  • Te hanahana hou oia i riro mai ai ei taata e i muri iho
  • Te faraa mai o te Mesia
  • “Mai tahito mai â” to ˈna taiva-ore-raa
  • Eaha ta te mau Papai e parau ra no nia i “te tiaraa atua o te Mesia”?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • E faatura anaˈe na i te Tamaiti, te hoa rave ohipa matamua a Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • No te aha e parauhia ˈi o Iesu te Tamaiti a te Atua?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Iehova—Te hoê Atua e haapii ra
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 15/6 api 22-25

Iesu—Te raatira “mai tahito mai â hoi to ˈna haamataraa”

EITA ta outou e nehenehe faahou e faaoromai mai te huru ra e te tiai ra outou i te taeraa mai o te hoê fetii mea maoro hoi to outou taa-ê-raa. I te pae hopea, ua farerei e ua farii popou outou ia ˈna. Te faaroo maitai ra outou ia ˈna i te parauraa mai ia outou e no te aha to ˈna metua tane i tono ai ia ˈna no te farerei atu ia outou. I muri iho, oioi aˈera te taime no ˈna no te hoˈi i te fare. Ua aroha ˈtura outou ia ˈna ma te oto. Ua iti maira to outou manaˈonaˈoraa i to ˈna revaraa i te taeraa mai te mau parau apî e ua tae o ˈna i te fare ma te fifi ore.

I muri iho, ia maimi outou i te tahi mau rata tahito, e vai ara na outou i te mau rata o te faahiti poto noa i te mau ohipa tuiroo a to outou fetii na mua roa ˈˈe oia e opua ˈi i to ˈna tere no te farerei ia outou. E pûpû mai teie mau rata i te mau haamaramaramaraa anaanatae i nia i to ˈna huru oraraa e e haamaraa i to outou mauruuru no to ˈna tere e no ta ˈna atoa hoi ohipa.

“Mai tahito mai â”

Te vai ra i roto i te mau pueraa parau tahito a te mau ati Iuda o te senekele matamua te mau papai a te peropheta a te Atua ra o Mika, papaihia tau hitu hanere matahiti na mua ˈtu. Te haapapu ra te reira i te vahi fanauraa o te Mesia. “E iti â oe, e Bete-lehema Epherata, ia amui atoa i roto i te mau tausani atoa i Iuda ra, e tae mai râ te hoê ia ˈu nei mai roto mai ia oe ra o te riro ei tavana i Iseraela nei; mai tahito mai â hoi to ˈna [“haamataraa,” MN], mai te matamua mai â.” (Mika 5:2) Ia au maite i teie mau parau, ua fanauhia o Iesu i roto i te oire iti no Iudea i Betelehema, parauhia i teie nei i te matahiti 2 H.T.T. No te aha ïa e parauhia ˈi “mai tahito mai â” to ˈna haamataraa?

Ua ora aˈena o Iesu hou oia e riro mai ai ei taata. I roto i ta ˈna rata i te mau Kerisetiano no Kolosa, ua faahohoˈa te aposetolo Paulo ia Iesu mai “te huru mau oia o te Atua hiˈo-ore-hia ra, o tei fanau na i te mau mea atoa i hamanihia ra.”—Kolosa 1:15.

Ua poiete o Iehova, te Pu o te paari, i ta ˈna Tamaiti matahiapo mai ta ˈna ‘ohipa mai tahito mai â,’ no te faaohipa i te mau faaiteraa faauruahia i faahitihia e te Arii ra o Solomona i roto i te buka a te mau Maseli. I muri aˈe i to Iesu parahiraa mai i nia i te fenua nei e i to ˈna hoˈiraa i nia i te raˈi, ua haapapu oia e o ˈna “te tumu o te mau mea atoa a te Atua i hamanihia ra.” Mai te paari tei faahohoˈahia e te hoê taata, hou oia i riro mai ai ei taata, ua parau Iesu e: “Ia [Iehova] i haamau i te mau raˈi ra, tei reira vau.”—Maseli 8:22, 23, 27; Apokalupo 3:14.

Mai te omuaraa mai, ua fanaˈo Te tamaiti a te Atua i te hoê hopoia taa ê roa, oia hoi te riroraa mai ei “taata rave ohipa aravihi” na pihai iho i to ˈna Metua. Auê ïa o Iehova i te oaoa e! “Ua riro na vau te hoê o ta ˈna [Iehova] e oaoa nei i te mau mahana atoa ra,” o ta te Maseli 8:30 (MN) e parau ra, ma te faahiti faahou e, “Te oaoa tamau-maite-raa vau i mua i tana aro.”

I muri iho, ua titau manihini Iehova i ta ˈna Tamaiti matahiapo ia apiti mai i roto i te poieteraa o te huitaata nei. “E hamani [taua] i te taata ma to [taua] iho huru,” ta ˈna ïa i parau, “ia au i to [taua] iho hohoˈa.” (Genese 1:26; MN) Ei faahopearaa, ua tupu mai te tahi atu aroharaa mau. “To ˈu oaoaraa,” ta Iesu e faataa ra hou oia i riro mai ai ei taata, “tei te mau tamarii a te taata ra.” (Maseli 8:31) I te omuaraa o ta ˈna Evanelia, ua faˈi te aposetolo Ioane i te ohipa a Iesu, hou oia i riro mai ai ei taata, i roto i te poieteraa: “Na ˈna i hamani te mau mea atoa nei, aore roa e, e ere oia i te hoê mea i hamanihia.”—Ioane 1:3.

Te Afai parau a Iehova

Te huti ra te mau parau a Ioane i to tatou ara-maite-raa i nia i te tahi atu haamaitairaa ta te Tamaiti a te Atua i fanaˈo, oia hoi, te riroraa mai ei afai parau. Mai te haamataraa mai â, ua tavini oia mai te Logo. No reira, mea na roto paha oia i ta ˈna Logo to Iehova paraparauraa ia Adamu, e i muri iho i to ˈna tauaparauraa ia Adamu raua o Eva. E o vai ïa te taata maitai aˈe no te faaite i te mau faaueraa a te Atua no te maitai o te huitaata o tei aroha hoi ia ratou?—Ioane 1:1, 2.

Auê ïa i te mauiui no te Logo i te iteraa ia Eva e i muri iho ia Adamu i te faaroo-ore-raa i to raua Poiete! E auê ïa i te oto rahi no te faatitiaifaro i te mau maˈi o ta to raua faaroo ore i faatupu i nia i ta raua huaai! (Genese 2:15-17; 3:6, 8; Roma 5:12) Ma te parau atu ia Satani, o tei faaitoito ia Eva ia orure hau, ua na ǒ atu Iehova ia ˈna e: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to huaai, e to ˈna ra huaai.” (Genese 3:15) I to ˈna iteraa i te ohipa i tupu i Edene, ua papu i te Logo e, no te mea hoi o ˈna te tuhaa matamua o te “huaai” a te vahine, e riro mai oia ei tapao o te mau hamani-ino-raa uˈana mau. Ua ite oia e e taparahi taata o Satani.—Ioane 8:44.

I muri aˈe to Satani tamataraa i te faaroo taiva ore o Ioba, eita e ore e ua riri te Logo i te mau pariraa haavare faahitihia i nia i to ˈna Metua. (Ioba 1:6-10; 2:1-4) Oia mau, na roto i to ˈna tiaraa ei raatira melahi, e pii-atoa-hia te Logo o Mihaela, te auraa o to ˈna iˈoa oia hoi “O vai mai te Atua ra?” e te faaite ra e nafea oia e riro ai ei tia paruru no Iehova i te feia atoa e hinaaro ra e haru i te tiaraa mana arii o te Atua.—Daniela 12:1; Apokalupo 12:7-10.

A tupu ai te aamu no Iseraela, ua hiˈopoa na te Logo i te mau tutavaraa a Satani no te haafariu ê i te huitaata i te haamoriraa viivii ore. I muri noa ˈˈe i te Haereraa mai i rapae i Aiphiti, ua parau Iehova ia Iseraela na roto i te arai o Mose e: “Inaha, te tono nei au i te hoê melahi i mua ia oe, ei tiai ia oe i te eˈatia ra, ei aratai hoi ia oe i te vahi i haapaohia e au ra. E ara oe ia ˈna, e faaroo i ta ˈna parau, eiaha e faaooo atu ia ˈna, e ore hoi oia e faaore mai i ta oe hara, no te mea tei ia ˈna to ˈu nei iˈoa.” (Exodo 23:20, 21) O vai taua melahi ra? Eita e ore e o Iesu hou oia i riro mai ai ei taata.

Te auraroraa taiva ore

Ua pohe o Mose i te matahiti 1473 H.T.T., e ua tanuhia to ˈna tino “i te hoê peho i te fenua o Moabi ra, i pihaiiho i Bete-peora.” (Deuteronomi 34:5, 6) E au ra e, ua hinaaro o Satani e faaohipa i te tino pohe, peneiaˈe no te faaitoito i te haamoriraa idolo. Ua patoi atu Mihaela i te reira ma te auraro noa râ i te tiaraa mana o to ˈna Metua, o Iehova. ‘Ma te oreraa i pari faaino atu ia Satani,’ ua faaara o Mihaela ia Satani e: “Na [“Iehova,” MN] e patoi atu ia oe.”—Iuda 9.

I muri iho, ua haamata aˈera o Iseraela i te haru i te Fenua Tǎpǔhia no Kanaana. I pihai iho i te oire no Ieriko, ua noaa ia Iosua te haapapuraa e te tamau noa ra te Logo i te haapao i te nunaa. Ua farerei oia i reira i te hoê taata e te ˈoˈe i unuhihia i to ˈna rima. Ua haafatata ˈtu Iosua i te taata ê ra e ua na ô atura e: “No matou anei oe, [“aore ra,” MN] no to matou mau enemi anei?” A feruri na i te maere rahi o Iosua i to te taata ê faaiteraa e o vai mau na oia, ma te parauraa e: “E ere; i haere mai râ vau ei raatira no te nuu a Iehova nei.” Eita ïa e maerehia e ua tipapa o Iosua i raro i te repo i mua i teie tia faateiteihia a Iehova, oia hoi o Iesu hou oia i riro mai ai ei taata o tei riro mai i muri aˈe “te Mesia te Arii.”—Iosua 5:13-15; Daniela 9:25.

Ua tupu te tahi atu aroraa e o Satani i te mau mahana o te peropheta o te Atua ra o Daniela. I taua taime ra, ua turu Mihaela i to ˈna hoa melahi i to te tamaiti arii demoni no Peresia ‘patoiraa’ mai ia ˈna e toru hebedoma i te maoro. Ua faataa te melahi e: “E inaha, o Mi[h]aela, te hoê arii rahi, tei haere mai e tauturu ia ˈu; i maoro ai hoi au i reira i ǒ te mau arii no Peresia ra.”—Daniela 10:13, 21.

Te hanahana hou oia i riro mai ai ei taata e i muri iho

I te matahiti 778 H.T.T., te matahiti i pohe ai te Arii Iudea ra o Uzia, ua ite te peropheta o te Atua ra o Isaia i roto i te hoê orama no nia ia Iehova i te parahiraa i nia i to ˈna terono teitei. “O vai ta ˈu e tono; o vai te haere no tatou?” o ta Iehova ïa i ani. Ua horoa o Isaia i te rima tauturu, ua faaara râ Iehova ia ˈna e te tǎuˈa ore nei to ˈna mau hoa Iseraela i ta ˈna mau faaueraa. Ua faaau te aposetolo Ioane i te mau ati Iuda faaroo ore o te senekele matamua i te feia o te tau o Isaia, e ua faataa oia e: “I na reira mai Isaia ia ˈna, i ite i to ˈna ra hanahana.” No vai teie hanahana? No Iehova e no Iesu hou oia i riro mai ai ei taata tei pee ia ˈna i roto i te mau aua o te raˈi.—Isaia 6:1, 8-10; Ioane 12:37-41.

Tau senekele i muri iho, ua fa mai nei te tonoraa maitai roa ˈˈe o Iesu tae roa mai i taua taime ra. Ua tuu Iehova i te hoê puai ora o ta ˈna Tamaiti here mai nia mai i te raˈi i roto i te opu o Maria. E iva avaˈe i muri iho ua fanau mai nei oia i te hoê aiû tamaroa, o Iesu. (Luka 2:1-7, 21) I roto i te mau parau a te aposetolo Paulo: “Ia tae roa aˈenei râ i te tau mau ra, ua tono maira te Atua i ta ˈna Tamaiti na te vahine i fanau.” (Galatia 4:4). Oia atoa, ua ite te aposetolo Ioane e: “I riro mai nei te Logo ei taata e ua tiahapa mai i ǒ tatou nei, (e ua ite matou i to ˈna hanahana, mai te hanahana e au i te Tamaiti fanau tahi a te Metua ra,) ua î i te maitai e te parau mau.”—Ioane 1:14.

Te faraa mai o te Mesia

I te 12raa o to ˈna matahiti, ua haafaufaa te taurearea ra o Iesu i te raveraa oia i te ohipa a to ˈna Metua i te raˈi. (Luka 2:48, 49) Tau 18 matahiti i muri iho, ua haere maira Iesu ia Ioane Bapetizo ra i te Anavai i Ioridana e bapetizohia ihora. A pure noa ˈi Iesu, vetea aˈera te raˈi, e ua pou maira te varua moˈa i nia ia ˈna. A feruri na i te mau ohipa o ta ˈna i rave i mutaa ihora o tei faahaamanaˈo mai ia ˈna te mau rahiraa tausani matahiti a tavini ai oia i pihai iho i to ˈna Metua ei taata rave ohipa aravihi, afai parau, raatira no te nuu a Iehova, e ei melahi rahi, o Mihaela. I muri iho, faaroohia ˈtura te reo o to ˈna Metua i te parauraa ia Ioane Bapetizo e: “Tau Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia ˈna.”—Mataio 3:16, 17; Luka 3:21, 22.

Papu maitai, aita o Ioane Bapetizo i feaa noa ˈˈe i te oraraa o Iesu hou oia a riro mai ai ei taata. A haafatata noa ˈi Iesu ia ˈna, ua parau aˈera Ioane e: “A hiˈo na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao.” Ua faahiti faahou oia e: “Oia teie ta ˈu i parau ra e, Te haere mai nei te hoê taata i muri iho ia ˈu nei, e ua riro oia i mua ia ˈu; o muâ hoi oia ia ˈu.” (Ioane 1:15, 29, 30) Ua ite atoa te aposetolo Ioane i te oraraa na mua ˈˈe o Iesu. “O tei haere mai mai nia maira, o te hau ïa,” ta ˈna ïa i papai, e: “O to nia mai i te raˈi ra, o te hau â ïa. O ta ˈna i hiˈo ra, e o ta ˈna i faaroo ra, o ta ˈna ïa e parau nei.”—Ioane 3:31, 32, MN.

I te area matahiti 61 T.T., ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano Hebera ia ite i te faufaaraa o te taeraa mai o te Mesia i nia i te fenua nei e o ta ˈna ohipa ei Tahuˈa Rahi. Ma te huti i te ara-maite-raa i nia i te tiaraa o Iesu ei Afai parau, ua papai Paulo e: “O te Atua . . . o tei parau mai ïa ia tatou i teie nei anotau hopea i te Tamaiti, . . . e ua hamani hoi oia i na ao atoa nei ia ˈna.” Noa ˈtu e e tano te reira i te tiaraa o Iesu ei “rave ohipa aravihi” no te poieteraa aore ra i to ˈna faaôraa i roto i te mau faanahoraa maitai roa ˈˈe a te Atua no te faaora i te huitaata nei, ua faahiti faahou o Paulo i ǒ nei i ta ˈna faaiteraa no te oraraa o Iesu hou oia a riro mai ai ei taata.—Hebera 1:1-6; 2:9.

“Mai tahito mai â” to ˈna taiva-ore-raa

I te mau Kerisetiano o te senekele matamua i Philipi, ua faatae o Paulo i teie aˈoraa: “Ia hoê atoa o outou huru aau e to te Mesia ra to Iesu; o te huru ïa oia no te Atua, e aore oia i parau e haru toroa ia faito atoa oia i te Atua, haapae atura râ i to ˈna iho, rave atura i to te tavini ra huru, i te fanauraa mai ma te huru o te taata nei. E no te mea oia i itea mai te taata nei i te huru, ua faahaehaa oia ia ˈna iho, i te haapao-maite-raa e tae noa ˈtura i te pohe i te pohe satauro ra.” (Philipi 2:5-8) Ua pahono Iehova ma te here i te haerea taiva ore o Iesu na roto i te faatiaraa mai ia ˈna e i muri iho na roto i te farii-popou-raa mai ia ˈna ia hoˈi mai i nia i te raˈi. Auê ïa hiˈoraa faahiahia mau o te taiva ore i roto i te tau maoro i vaiihohia mai e Iesu!—Petero 1, 2:21.

Auê ïa tatou i te mauruuru i teie mau huru tupuraa faahiahia mau o ta te Bibilia e horoa maira no nia i te oraraa o Iesu hou oia i riro mai ai ei taata! Papu maitai e e haapuai te reira i ta tatou faaotiraa ia pee i te hiˈoraa taiva ore o ta ˈna taviniraa, i teie iho â râ taime taa ê a faatere ai oia ei Arii o te Basileia Mesia a te Atua. E arue anaˈe i “te Arii no te Hau,” Iesu Mesia, to tatou Faatere e to tatou Raatira “mai tahito mai â hoi to ˈna [“haamataraa,” MN].”—Isaia 9:6; Mika 5:2.

[Tumu parau tarenihia i te api 24]

Te faaiteraa no te oraraa o Iesu hou oia i riro mai ai ei taata

Ua haapapu maitai ta Iesu iho mau parau i to ˈna oraraa hou oia i riro mai ai ei taata mai tei faaitehia ra i muri nei:

◻ “Aore roa e taata i tae i nia i te raˈi, maori râ o tei haere mai i raro mai nia mai i te raˈi ra, o te Tamaiti a te taata i nia i te raˈi ra.”—Ioane 3:13.

◻ “Aore Mose i horoa mai i te pane o te raˈi na outou, ua horoa mai râ tau Metua i te pane mau o te raˈi no outou. Tera ta te Atua pane, o tei pou mai mai te raˈi ra, e o te horoa i te ora no to te ao ra. . . . I pou mai nei hoi au mai te raˈi mai e haapao i to tei tono mai ia ˈu nei hinaaro, eiaha to ˈu iho hinaaro.”—Ioane 6:32, 33, 38.

◻ “O te pane teie no te raˈi mai, ia amu noa te taata e ia ore roa ia pohe. O vau te pane ora o tei pou mai mai te raˈi: o te amu i teie nei pane, e tia ïa i te oraraa.”—Ioane 6:50, 51.

◻ “Ahiri paha outou e ite na i te Tamaiti a te taata i te hoˈi-faahou-raa ˈtu i nia i te vahi ta ˈna i parahi i mutaa ihora?”—Ioane 6:62.

◻ “E parau-tia â tau parau; ua ite hoi au i te vahi no reira mai au nei, e teie nei vahi ta ˈu e haere nei. . . . No raro nei outou, no nia vau: no teie nei ao outou, e ere au i to teie nei ao.”—Ioane 8:14, 23.

◻ “Ahiri o te Atua to outou metua ra, e [“here,” MN] mai ïa outou ia ˈu, no reira hoi au nei, mai reira mai au i te Atua ra, aore hoi au i haere noa mai, na ˈna hoi au i tono mai nei.”—Ioane 8:42.

◻ “E parau atu vau ia outou, Aita Aberahama i fanau, te vai nei au.”—Ioane 8:58.

◻ “E tau Metua, e haamaitai mai oe ia ˈu i mua i to aro na i te maitai no ˈu ia oe hou teie nei ao ra. E tau Metua e, ua hinaaro vau i te feia ta oe i ho mai no ˈu ra, ei pihai atoa iho ia ˈu i te vahi e parahi ai au ra, ia hiˈo mai ratou i to ˈu hinuhinu i ta oe i ho mai no ˈu ra; ua here mai na hoi oe ia ˈu hou te fenua i hamanihia ˈi ra.”—Ioane 17:5, 24.

[Hohoˈa i te api 23]

Ua farerei Iosua i te raatira o te nuu a Iehova

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono