Eaha te mea e tapea ra ia outou ia bapetizo ia outou?
“Teie e pape, eaha te meae ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” — OHIPA 8:36.
1. Eaha te ohipa i tupu i nia i te eˈa e tuati ra ia Ierusalema e o Gaza?
MAOTI te parau a te melahi o Iehova, ua tupu aˈera te hoê ohipa faahiahia mau i nia i te eˈa o te medebara e tuati ra ia Ierusalema e o Gaza. Te taio ra te hoê Etiopia i te mau Papai i nia i to ˈna pereoo e inaha, ua horo maira te hoê taata i pihai iho i taua pereoo ra. “Te ite na oe i ta oe e taio na?” ta ˈna ïa i ani atu. Ua parau maira te Etiopia e: “Eaha vau e ite ai, ahiri e taata te faaite mai ia ˈu ra?” Ua horoa ˈtura hoi te poro evanelia ra o Philipa tei tonohia mai e te melahi, i te tauturu e au ia ˈna. I muri aˈe i to ˈna paiumaraa ˈtu i nia i te pereoo e ma te haamata na nia i te hoê parau tohu i papaihia e Isaia, ua faaite atura oia ia ˈna i “te parau [apî maitai] no Iesu”.
2, 3. a) Mea nafea to te ati Etiopia fariiraa i te parau apî maitai? b) Eaha te mau uiraa ta teie nei aamu e faatupu nei?
2 I te hoê vahi, i nia i te eˈa, ua na ô atura te ati Etiopia ra e: “Teie e pape, eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” E inaha, ua faaue aˈera oia i taua pereoo ra e faaea. Ua haere atura o Philipa e o ˈna atoa i roto i te pape, e ua bapetizo atura ia ˈna. I muri iho, ua aratai aˈera te varua o Iehova i te poro evanelia i te tahi atu vahi, e haere atura te ati Etiopia ra i to ˈna haereraa ma te oaoa. — Ohipa 8:26-39.
3 Mai te peu e te amuimui mai nei outou i roto i te mau Ite o Iehova e aitâ outou i bapetizohia ˈtura, e riro paha ïa teie aamu i te aratai ia outou ia uiui i teie mau uiraa: No te aha hoi te ati Etiopia i bapetizo-oioi-hia ˈi? Nafea ia faatupu i te bapetizoraa? Te faataipe ra te reira i te aha? Eaha te mea e tapea ra ia ˈu ia bapetizo ia ˈu?
Bapetizohia ma te ore e ru
4. O vai te ati Etiopia ra?
4 I te mea hoi e “i haere maira [te ati Etiopia] i Ierusalema e haamori i te Atua”, e nehenehe atura ïa ta tatou e faaoti e ua fariu tia mai teie taata i roto i te haapaoraa ati iuda e ua peritomehia oia. E “eunuka” oia, eiaha râ i roto i te auraa mau, no te mea eita te mau taata i pepe to ratou mau melo taatiraa e nehenehe e fariihia i roto i te amuiraa iseraela (Deuteronomi 23:1). No reira, te parau “eunuka” i ǒ nei, te auraa ra, o te hoê ïa ofitie. Oia mau, ‘e taata mana taua taata ra i ǒ Kaneda i te arii vahine o Etiopia ra, oia te tiai i te mau taoˈa atoa na ˈna ra’. — Ohipa 8:27.
5. No te aha te eunuka etiopia i nehenehehia ˈi e bapetizo-oioi-hia?
5 E taata no roto mai i te mau nunaa te ati Etiopia, e i te mea hoi e ua fariu mai o ˈna i roto i te haapaoraa ati iuda i nehenehehia ˈi oia e bapetizohia ei pǐpǐ na te Mesia hou te parau no nia i te Basileia e faaitehia ˈtu ai i te mau Etene peritome-ore-hia, mai ia Korenelio, i te matahiti 36. E i te mea hoi e ua farii oia i te haapaoraa ati iuda, ua noaa ˈtura ïa i taua ati Etiopia ra, i te tahi ite no nia i te Atua e i ta ˈna Parau. Teie râ, e tia mau oia ia tauturuhia i te pae varua. Ua arataihia aˈera o Philipa i taua taata ra, ia nehenehe oia ia faaite atu ia ˈna i te parau apî maitai, e ua nehenehe aˈera oia e bapetizo ia ˈna hou taua parau apî ra e porohia ˈtu ai i te mau Etene aore ra i te mau nunaa.
Te bapetizoraa o te mau kerisetiano matamua
6. Mea nafea te ati Etiopia i te bapetizoraahia? A faataa mai na i ta outou pahonoraa.
6 Mea nafea te ati Etiopia i te bapetizoraahia? No roto mai te parau ra “bapetizo” i te parau heleni ra baptizô, oia hoi te auraa “taumi roa i roto i te pape”. Te faaohipa ra te huriraa heleni a te mau Septante i te hoê parau no roto mai i taua parau nei i roto i te Mau Arii 2, 5:14. E tapao atoa anaˈe na e ua ani te ati Etiopia e ia bapetizohia oia a tapae atu ai raua Philipa i te hoê “pape”. No te faatupu i taua bapetizoraa ra, ua “haere atura raua i raro i te pape”, e i muri aˈe ua “tae maira raua i nia mai raro mai i taua pape ra”. (Ohipa 8:36-39.) Ua bapetizohia aˈera ïa taua eunuka etiopia ra ma te taumi-roa-hia i raro i te pape ra.
7. Eaha te hiˈoraa e horoahia maira no nia i te bapetizoraa na roto i te taumi-roa-raa i raro i te pape?
7 O Iesu iho tei bapetizohia ma te taumi-roa-hia i raro i te pape ra. E taio hoi tatou i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa i roto i te Ioridana, ua ‘haere maira i nia mai raro mai i te pape’. (Mataio 3:13, 16.) Inaha hoi, no te faatupu i te mau bapetizoraa, ua maiti o Ioane Bapetizo i te hoê vahi i roto i te peho no Ioridana, pihai noa ˈtu ia Salima. Eaha hoi te tumu? “No te mea e rave rahi to reira pape.” (Ioane 3:23.) E tano maitai iho â ïa te bapetizoraa na roto i te taumi-roa-raa i roto i te pape i ta te mau Papai e parau ra.
8. Eaha te mau haapapuraa ta te mau peu a te Pharisea e te tahi atu mau ati Iuda, e horoa maira no nia i te bapetizoraa?
8 Te horoa maira te mau peu e haapaohia na e te mau Pharisea e te tahi atu mau ati Iuda i te tahi mau haapapuraa faahiahia mau no nia i te bapetizoraa. Teie ta te papai evanelia ra o Mareko i papai: “E ia hoˈi mai ratou mai te hooraa ra, ia ore ratou ia horoi [heleni, rantizô] ia ratou iho e ore ratou e amu. E rave rahi â ta ratou peu i tuuhia mai ta ratou e haapao, mai te horoiraa [baptismous] aˈua ra, e te pani ra, e te mau aˈua veo ra.” (Mareko 7:3, 4). E horoi rii noa taua mau taata ra ia ratou hou ratou e tamaa ˈi ia hoˈi mai ratou na te hooraa, e e [bapetizo] râ ratou, aore ra e taumi roa ˈtu i roto i te pape, i te mau aˈua e rave rau ta ratou e faaohipa na ia tamaa ratou.
9. Eaha ta Tertullien i parau no nia i te bapetizoraa?
9 I muri aˈe atoa te tupu-roa-raa mai te apotata, teie ta Tertullien (fatata i te matahiti 160 e tae mai ai i te matahiti 230), te hoê o te mau Metua o te Ekalesia, i parau no nia i te bapetizoraa: “Aita ˈtu mea e faahuru ê rahi nei i te feruriraa o te taata maoti râ te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i te huru au noa o te mau ohipa a te Atua e te rahi o te mau faahopearaa e tǎpǔhia maira. O te mea ïa e itehia ra i ǒ nei: aita te mau mea e ravehia ma te faarahi roa, ua ravehia râ ma te ohie noa. Oia hoi, e pou noa ˈtu te taata i roto i te pape, e taumihia o ˈna i roto e ia oti, e faahitihia te tahi mau parau. E ia haere mai oia mai raro mai i te pape aita hoi oia i mâ roa. No reira, mea fifi roa ia tiaturi e e nehenehe e noaa ia ˈna i te ora mure ore.” E tapao anaˈe na e te parau ra o Tertullien e ‘e taumi-roa-hia te taata i roto i te pape, e ia oti, e haere mai o ˈna mai raro mai i taua pape ra’.
10. Ia au i te feia tuatapapa i te auraa o te mau irava bibilia, eaha te huru bapetizoraa kerisetiano tahito roa ˈˈe?
10 Te parau atoa ra te feia tatara i te auraa o te mau tuhaa bibilia e i te omuaraa ra, e faatupu na te mau kerisetiano i te bapetizoraa na roto i te taumi-roa-raa i te taata i roto i te pape. E taiohia i roto i te Larousse du XXe siècle: “E bapetizohia na te mau kerisetiano matamua ma te taumi roa ia ratou i roto i te pape, i te mau vahi atoa e pape to reira.” Area te Encyclopédie catholique (beretane), teie ïa ta ˈna e parau ra: “Te huru [bapetizoraa] tahito roa ˈˈe matauhia i te faatupu, te taumi-roa-raa ïa te taata i raro i te pape.” — Tuhaa 2, api 261 (neneiraa o te matahiti 1907).
Haapiiraa e bapetizoraa
11. Eaha te ohipa ta Iesu i horoa mai i ta ˈna mau pǐpǐ ra?
11 Hou aˈe e bapetizo ai, e tia ïa ia noaa te ite mau e ia faaohipa i taua ite ra. Ta te Mesia ïa i haapapu maitai mai ia ˈna i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” — Mataio 28:19, 20.
12. Eaha te auraa te bapetizoraa “i te iˈoa o te Metua”?
12 I te mea hoi e ua bapetizohia oia “i te iˈoa o te Metua” te auraa ra, e tia ïa i te taata e hinaaro ra e bapetizo ia farii i te tiaraa e te mana o te Atua. E faariro oia ia Iehova mai “tei Teitei i te fenua atoa nei”, te Poiete e te Mana hope o te ao nei (Salamo 36:9; 83:18; Mau Arii 2, 19:15). E farii atoa oia ia Iehova ei Haava no ˈna, ei Haapao ture e ei Arii no ˈna. — Isaia 33:22; Salamo 119:102; Apokalupo 15:3, 4.
13. Eaha te auraa ia bapetizohia ‘i te iˈoa o te Tamaiti’?
13 Te auraa o te parau ra bapetizohia ‘i te iˈoa o te Tamaiti’, te fariiraa ïa i te tiaraa e te mana o te Mesia, te farii-atoa-raa e mea na roto ia ˈna to te Atua horoaraa mai i te hoê “hoo i te taata atoa”. (Timoteo 1, 2:5, 6.) I muri aˈe i to Iesu poheraa ma te ore e taiva, “i faateitei roa ˈtu ai te Atua ia ˈna”. Te feia e hinaaro e bapetizo ia ratou, e tia ˈtura ïa ia ratou ia farii e o te Mesia “te Fatu, e hanahana ˈtu te Atua Metua ra”. (Philipi 2:9-11.) E tia atoa ia ratou ia farii ia Iesu mai te “Ite parau mau ra” e te “Arii o te mau arii ra”. — Apokalupo 1:5; 19:16.
14. Eaha te tia ia rave ia bapetizohia ‘i te iˈoa o te varua moˈa’?
14 Te taata e hinaaro e bapetizo ia ˈna, e tia atoa ia ˈna ia bapetizohia ‘i te iˈoa o te varua moˈa’. E tia ˈtura ïa ia ˈna ia papu e e ere te varua moˈa i te hoê taata, o te puai ohipa râ o te Atua, puai ta ˈna i faaohipa i roto i te mau mea atoa ta ˈna i poiete, e no te faaurua i te feia papai i te Bibilia (Genese 1:2; Samuela 2, 23:1, 2; Petero 2, 1:21). E tia ia tatou ia farii i te ohipa faufaa roa o te varua o Iehova, e nehenehe atu ai tatou e papu i “te mau mea [hohonu] a te Atua ra” e a faaohipa ˈtu ai i te mau huru o te Atua mai “te hinaaro [aroha] ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo. Te mamahu, te hitahita ore”. (Korinetia 1, 2:10; Galatia 5:22, 23.) E tia atoa ia tatou ia farii e mea hinaaro mau â na tatou te varua o te Atua no te tamau â i te poro i te Basileia. — Ioela 2:28, 29.
Ta te bapetizo e faataipe ra
15. No te aha te bapetizoraa kerisetiano e ore ai e tamâ i te hara?
15 Ma te faaitoitohia e te varua moˈa to Ioane Bapetizo bapetizoraa i te mau taata na roto i te taumi-roa-raa ia ratou i roto i te pape (Ohipa 13:24). E bapetizo na oia ia ratou, eiaha no te tamâ i ta ratou mau hara, ei taipe râ no te tatarahapa (Ohipa 19:4). Ua bapetizo atoa Ioane ia Iesu, tei “ore roa i rave i te hara”. (Petero 1, 2:22.) I to ˈna aˈe pae, ua aˈo atura o Anania ia Saulo no Tareso i te na ôraa ˈtu ia ˈna e: “A tia, ia bapetizohia oe, e horoi ê atu i ta oe mau hara i te tauraa ˈtu i te iˈoa o [Iesu].” (Ohipa 22:12-16). No reira, eita roa ˈtu ïa te bapetizoraa kerisetiano ma te taumi roa i raro i te pape e tamâ i te hara. E ere te bapetizo, o te toto râ o Iesu e ‘te tauraa i to ˈna iˈoa’ te ravea e faaorehia mai ai ta tatou hara. — Hebera 9:22; Ioane 1, 1:7.
16. a) I te mea hoi e eita te bapetizoraa e tamâ i te hara, te faataipe ra ïa oia i te aha? b) Eaha te ohipa e tupu, ei faaauraa parau, ia oti te hoê taata i te bapetizohia?
16 Noa ˈtu â ïa e eita te bapetizoraa kerisetiano e tamâ i te hara, e taipe râ te reira e haapapu mai e ua pûpû taatoa te taata i taumihia i raro i te pape ra ia ˈna no te Atua ra o Iehova, na roto i te arai o Iesu Mesia (hiˈo Mataio 16:24). Na roto i te parau ra pûpû, te vai ra ïa te auraa o te parau ra ‘faaite, haapapu, pûpû’. Te pûpûraa ˈtu i te Atua, oia ïa te auraa, te faataa-ê-roa-raa te hoê taata ia ˈna no te rave i te hinaaro o te Atua na roto ia Iesu Mesia. Ei faaauraa parau, e “tanuhia” te taata e hinaaro ra e bapetizo ia ˈna i raro i te pape, e i muri iho, e haere mai ai mai raro mai i te pape, e pohe oia ia au i to ˈna haerea tahito e e faatiahia mai oia ia nehenehe oia e rave i te hoê huru oraraa apî, e e faatupu maite atu ai i te hinaaro o Iehova. — Hiˈo Roma 6:4-6.
17. No te aha e ore ai e tano ia bapetizo i te mau tamarii rii?
17 Ma te papu maitai, ua riro te bapetizoraa ei taahiraa avae faufaa roa. Eita roa ˈtu e tia ia bapetizohia te hoê aiû iti, no te mea eita ta ˈna e nehenehe e feruri, e rave i te hoê opuaraa e e riro mai ei pǐpǐ (Mataio 28:19, 20). O te mau ‘tane e te mau vahine’, eiaha râ te mau tamarii rii, tei bapetizohia i roto i te roaraa o te taviniraa a Philipa i Samaria (Ohipa 8:4-8, 12). Te bapetizo, no te feia ïa tei taeahia te matahiti no te haapii, no te tiaturi e no te atuatu i te faaroo (Ioane 17:3; Ohipa 5:14; 18:8; Hebera 11:6). No nia i taua ohipa ra, teie ta te taata tuatapapa aamu ra o Augustus Neander i papai: “E apipiti noa te faaroo e te bapetizo. Eita iho â ïa e ore e (...) eita te mau tamarii e bapetizohia [i te senekele I]. (...) [I te mea hoi e] a tahi ra te reira e fariihia ˈi ei peu na te mau aposetolo i te senekele III, te patoi maira ïa te reira maoti hoi i te turu i te ohipa i ravehia na e te mau aposetolo i te omuaraa ra.” — Aamu no nia iho i te niu e te faatupuraahia te Ekalesia kerisetiano e te mau aposetolo (New York, 1864 [beretane]), api 162.
18. a) Ia au i te mau Papai, eaha te mau huru e titauhia no te riro mai ei Ite no Iehova? b) Eaha te mau huru o te faaroo e haapapu mai e e nehenehe te hoê taata e bapetizohia? c) Nafea ia huti i te manaˈo o te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou i nia i te faufaaraa ia atuatu i te faaroo no te hoo?
18 Te faahiti ra te mau Papai e rave rahi taime i te parau no nia i te bapetizo o te feia faaroo (Ohipa 4:4; 5:14; 8:13; 16:27-34; 18:8; 19:1-7). No te riro mai ei Ite o Iehova, e tia ˈtura ïa ia tatou ia riro ei taata faaroo, oia hoi ia tiaturi e ia bapetizo. Hou aˈe atoa e bapetizo ai, e faaite atoa tatou i te hoê faaroo mai te reira te huru, na roto i te faaohiparaa i te hoê haerea e au maite i te hinaaro o te Atua, na roto i te tiaturiraa ˈtu ia Iehova, te apitiraa ˈtu i roto i te ohipa pororaa i te Basileia e te fariiraa i te tusia taraehara o Iesu. Te huti ra te uiraa matamua o na uiraa e piti nei e uihia ˈtu i te feia e hinaaro e bapetizo ia ratou i roto i te oreroraa parau e faahitihia ˈtu hou ratou e bapetizo ai, i to ratou manaˈo i nia i te faufaaraa ia atuatu i te faaroo i roto i te hoo. Teie hoi taua uiraa ra: “I nia i te niu o te tusia o Iesu Mesia, ua tatarahapa anei oe i ta oe mau hara e ua pûpû anei oe ia oe no Iehova no te rave i to ˈna hinaaro?” E nehenehe te hoê taata e bapetizohia ma te taumi roa ia ˈna i roto i te pape, mai te peu e e pahono mai oia e e, e te taa ra ia ˈna e ia pûpû oia ia ˈna iho e ia bapetizo oia, te haapapu maira ïa te reira e e Ite o Iehova o ˈna tei tahoêhia mai i te faanahonahoraa ta te Atua e aratai ra na roto i to ˈna varua.
Te pûpûraa ia ˈna iho i roto i te pure
19. No te aha e tia ˈi ia pûpû ia Iehova i roto i te pure?
19 Te feia e bapetizo ia ratou, e tia ia ratou ia tiaturi i te Atua e te Mesia. No te aha râ hoi te mau Ite o Iehova e parau ai e e tia ia ratou ia pûpû ia ratou no te Atua i roto i te pure? No te mea mea tano mau â ia faaite tatou ia Iehova i roto i te pure i ta tatou opuaraa e ati maite atu ia ˈna mai te tia mau (Deuteronomi 5:8, 9; Paraleipomeno 1, 29:10-13). Eita e ore e na roto i te pure to Iesu faaiteraa ˈtu i to ˈna Metua i te raˈi ra i to ˈna hinaaro e pûpû atu i te hoê taviniraa moˈa, ia ˈna anaˈe ra (Hebera 10:7-9). Aita anei i parauhia e “ua pure oia” i te taime iho o to ˈna bapetizoraa (Luka 3:21, 22)? Mea maramarama maitai atura ïa e e tia ia tatou ia pûpû ia tatou no te Atua i roto i te pure.
20. No te aha e nehenehe e manaˈo e e aˈo na te mau kerisetiano matamua i te mau pǐpǐ apî ia pûpû ia ratou no te Atua i roto i te pure?
20 Papu maitai, e aˈo na te mau kerisetiano matamua i te mau pǐpǐ apî ia pûpû ia ratou no te Atua i roto i te pure, e i muri iho atoa, teie ta Tertullien i parau: “Te feia e hinaaro e bapetizo ia ratou, e tia ïa ia ratou ia tau i te Atua na roto i te mau pure tuutuu ore, te mau haapaeraa maa, te mau tuturiraa.” Na mua ˈˈe ia ˈna, teie ta Justin le Martyr (fatata te matahiti 100 e tae atu i te matahiti 165) i papai: “Te faaite atu nei matou i teie nei mea nafea, ma te faaapîhia i roto i te Mesia ra, tatou ia pûpû ia tatou no te Atua. (...) Te feia e tiaturi i te parau mau o ta matou mau haapiiraa, e tǎpǔ ïa ratou na mua e ora ratou ia au i taua ture ra. E inaha, e haapii atu matou ia ratou ia pure e ia ani i te Atua, na roto i te haapaeraa maa, te faaoreraa i ta ratou mau hara, e matou atoa iho, e pure matou e e haapae matou i te maa e o ratou.”
21. Noa ˈtu â ïa e ua bapetizo outou ia outou a hia ˈtura matahiti i teie nei, e inaha, aita hoi e haafaufaahia ra i te parau no te pûpûraa i te Atua na roto i te pure, eaha te mau ohipa ta outou i rave?
21 Mai te peu e ua bapetizo outou ia outou a hia ˈtura matahiti i teie nei, e aita hoi i tuuhia ra i te tapao i nia i te faufaaraa ia pûpû ia tatou iho no te Atua i roto i te pure, e ere ïa te auraa e aita to to outou bapetizoraa e faufaa. I taua atoa anotau ra, eita e ore e rave rahi tei rave mai teie taata e haamanaˈo maitai ra, e maha ahuru matahiti i muri aˈe, e ua tuturi oia e ua pûpû ia ˈna no Iehova i roto i te hoê pure tuutuu ore e inaha, te vai taurearea noa râ oia. I taua tau ra, noa ˈtu â ïa e aita e taa-maitai-hia ra e, ua pûpû te hoê taata ia ˈna no te Atua i roto i te pure, e tuatapapa na iho â oia i taua tumu parau ra i roto i te pure i te mahana oia e taumihia ˈi i raro i te pape e te tahi atu feia e bapetizo atoa ra ia ratou e tae noa ˈtu te feia e haaati ra ia ratou, ia pure amui paatoa ratou i te taime te oreroraa parau no nia i te bapetizoraa e vauvauhia mai ai.
No te aha hoi vetahi pae e haamarirau ai
22. No te aha vetahi pae e haamarirau ai i te bapetizo ia ratou?
22 I te mea hoi e e haamaitairaa rahi mau â te riroraa ei Ite pûpûhia no Iehova, no te aha ïa vetahi pae e haamarirau ai i te bapetizo ia ratou? Te ereraahia i te here mau, o te hoê ïa o te mau tumu no reira vetahi pae e ore ai e auraro i te Parau a te Atua, e ore ai e pee i te hiˈoraa o Iesu e e ore ai e bapetizo ia ratou (Ioane 1, 5:3). Parau mau, e pinepine te mau taata tei ore i bapetizohia i te ore e parau e aita ratou e hinaaro ra e pee i te hiˈoraa o Iesu e e auraro i te Atua. Teie râ, i te mea hoi e e vaiiho ratou i ta ratou mau ohipa pae tino ia rave roa i to ratou taime, mea iti roa ˈtura ïa to ratou taime no te mau ohipa i te pae varua. Mai te peu e mai te reira outou, e ere anei ïa i te mea maitai ia hiˈopoa faahou outou i to outou mau manaˈo hohonu, te mau mea e anaanataehia ra e outou e i te mau mea o ta outou e titau ra? Eita ta tatou e nehenehe e here mau i te Atua e e here atoa i te ao nei (Ioane 1, 2:15-17). Eiaha na e vaiiho i “te haavare o te taoˈa” ia faatupu mai i roto ia outou i te hoê manaˈo hape no nia i te huru ino ore mau (Mataio 13:22). E ite tatou i te huru ino ore mau, ia atuatu tatou i te mau auraa fatata roa e te Atua ra o Iehova, i muri aˈe i to tatou pûpûraa ˈtu ia tatou no ˈna. — Salamo 4:8.
23. No te aha vetahi e tapea ˈi ia ratou i te pûpû ia ratou no Iehova e i te faataipe i taua euhe ra, na roto i te bapetizoraa ia ratou ma te taumi-roa-hia i raro i te pape?
23 Te parau nei vetahi pae e mea here na ratou i te Atua, te tapea nei râ hoi ratou ia ratou i te pûpû ia ratou no ˈna no te mea te manaˈo nei ratou e ia na reira ratou, e ape ïa ratou i te amo i te tahi mau hopoia e inaha, aita ˈtura ïa ta ratou e utua i mua ia ˈna. Te hinaaro nei ratou e ora i roto i te Paradaiso, teie râ, e tae roa mai i teie nei, mea iti roa ta ratou mau mea e rave, aore ra aita roa ˈtu rea ohipa ta ratou e rave, ei haapapuraa e e nehenehe mau â ratou e ora i roto i te Paradaiso (Maseli 13:4). E hinaaro ratou aore ra eita, e tia ˈtu iho â ratou i mua i te Atua, no te mea o ratou te tumu o ta ratou mau ohipa e rave i te taime ratou e faaroo ai i te parau a Iehova (Ezekiela 33:7-9). Na roto i te pûpûraa ratou ia ratou no te Atua, e faaite ratou e te taa ra ia ratou eaha te hinaaro o te Atua e te hinaaro uˈana nei ratou e faatupu i te reira. Maoti hoi i te tuu i te hoê hopoia teimaha aˈe i nia i to ratou mau tapono, e riro to ratou auraro i te haamaitaihia mai e Iehova e i te faaoaoa ia ratou no te mea, e faaite ratou i roto i to ratou oraraa e mea here na ratou i te Atua mai ta ratou e parau ra.
24. Eaha te tumu vetahi pae e ore ai e bapetizo ia ratou?
24 Aita atoa vetahi pae e bapetizo nei ia ratou no te mea te manaˈo nei ratou e aita to ratou ite i navai no nia i te mau Papai no te faataa ˈtu i te reira i to ratou taata-tupu. Inaha hoi, ua ineine roa te eunuka etiopia i te faataipe i te pûpûraa ia ˈna iho no te Atua i muri aˈe i ta raua aparauraa o Philipa, i roto i te hoê tere na nia i te pereoo. I te omuaraa ra, papu maitai, aita oia i nehenehe e pahono i te mau uiraa atoa a te feia ta ˈna e paraparau atu no nia i te parau mau. Teie râ, e mauruuru roa oia no te mau mea o ta ˈna i faaroo, e aita o ˈna i vaiiho i te mǎtaˈu ia haafifi mai ia ˈna. “Aore o te aroha ra e mǎtaˈu: e pee te mǎtaˈu i te aroha tia mau ra: e mauiui hoi tei te mǎtaˈu.” (Ioane 1, 4:18). E ere te hoê upoo tei î roa i te ite te faaitoito i te hoê taata ia pûpû ia ˈna no te Atua e a bapetizo atu ai ia ˈna, o te hoê râ mafatu tei î roa i te here. — Luka 10:25-28.
25. Eaha ta te Atua ra o Iehova e tiai maira i te feia e parau ra e mea here na ratou ia ˈna?
25 Mai te peu e aitâ outou i bapetizo atura ia outou, a feruri na i teie nei uiraa: Eaha ta te Atua e tiai maira i te feia e parau ra e mea here na ratou ia ˈna? Te hinaaro nei oia ia ati maite atu ratou ia ˈna e te imi nei oia i te feia e hinaaro ra e haamori ia ˈna “ma te varua e te parau mau”. (Ioane 4:23, 24; Exodo 20:4, 5; Luka 4:8.) E faaohipa na te eunuka etiopia i taua huru haamoriraa nei, e aita oia i faanuu i to ˈna bapetizoraa a nehenehe ai oia e bapetizohia. Eita anei e tia ia outou mai teie atu nei, ia faariro i te pûpûraa ia outou iho no Iehova, ei tumu no te mau pure tuutuu ore e aniani ai outou e: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”
Ei haapoto-noa-raa
◻ No te aha te eunuka etiopia i nehenehehia ˈi e bapetizo-oioi-hia?
◻ Mea nafea ta te mau kerisetiano matamua faatupuraa i te bapetizoraa?
◻ Eaha te auraa ia bapetizohia ‘i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti e o te varua moˈa’?
◻ Te faataipe ra te bapetizoraa kerisetiano i te aha?
◻ No te aha e tia ˈi ia pûpû ia tatou no Iehova i roto i te pure?
◻ Eaha te mau tumu vetahi pae e haamarirau ai i te pûpû ia ratou no te Atua e i te bapetizo ia ratou?