Bibilia
Auraa: Te Parau papaihia a te Atua ra o Iehova na te huitaata. No te papairaa i teie buka, ua faaohipa Iehova e 40 taata papai parau. No te hoê roaraa 16 senekele, ua aratai maite oia i ta ratou ohipa na roto i te ravea o to ˈna varua. E mea faauruahia mai ïa te Bibilia e te Atua. Te vai ra i roto te mau parau a Iehova iho e te faatia ra oia i te mau tuhaa iti atoa o te haapiiraa e te mau ohipa a Iesu Mesia, ta ˈna Tamaiti. Na reira tatou e ite ai te mau parau no nia i te mau titauraa a te Atua i ta ˈna mau tavini, e te ohipa ta ˈna e rave no te faatupu i ta ˈna opuaraa faahiahia roa no te fenua. Ia putapû hohonu tatou i teie mau mea, te faaite maira Iehova i ta ˈna mau raveraa i nia i te taata, te faataa maira oia eaha te tupu ia faaroo te mau taata aore ra te mau nunaa i ta ˈna mau aˈoraa, e ia ohipa ratou ia au i ta ˈna opuaraa, aore ra ia pee ratou i to ratou iho mau eˈa. Na roto i teie faatiaraa aamu o te nehenehe e tiaturihia, te hohora maira Iehova i te ohipa ta ˈna e rave nei no te huitaata, o te tauturu hoi ia tatou ia ite i to ˈna ihotaata faahiahia mau.
Mau tumu no te hiˈopoa i te Bibilia
Te haapapu ra oia e no ǒ mai oia i te Atua ra, tei Poiete i te taata
Tim. 2, 3:16, 17, MN: “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa ei haapiiraa, ei faahaparaa, ei faatitiaifaroraa i te mau mea, ei aˈoraa ma te parau-tia, ia aravihi roa te taata no te Atua, ia ineine roa no te mau ohipa maitatai atoa ra.”
Apo. 1:1: “Te apokalupo a Iesu Mesia, ta te Atua i tuu mai ia ˈna ra, ia faaite oia i tana mau tavini i te mau mea e fatata i te tupu ra.”
Sam. 2, 23:1, 2: “Teie ta Davida parau; ta te tamaiti a Iese . . . Te parau nei te [v]arua o Iehova ia ˈu, e tei tau vaha nei ta ˈna parau.”
Isa. 22:15: “Te na ô maira te Fatu ra, o Iehova sabaota.”
Te tiai nei tatou e ia fanaˈohia te poroi ta te Atua e faatae ra i te huitaata na te mau vahi atoa. I te matahiti 1996, ua hurihia te Bibilia, te taatoaraa aore ra te tahi tuhaa, na roto e 2 167 reo e reo iti. Ua operehia tau miria Bibilia. Te parau ra The World Book Encyclopedia e: “Te Bibilia, o te buka taio-roa ˈˈe-hia ïa i roto i te Tuatapaparaa e peneiaˈe atoa te buka o tei faatupu i te mana rahi roa ˈˈe. Ua opere-hau-aˈe-hia oia i te tahi atu buka ê. Ua huri-pinepine-hia oia e na roto e rave rahi reo hau atu i te tahi atu buka.”—(1984), Buka 2, api 219.
Te faataa ra te mau parau tohu Bibilia i te auraa o te mau huru tupuraa o te ao nei
Te farii ra e rave rahi tia faatere e tei te hiti te huitaata nei i te ati. Ua tohuhia teie tupuraa e mea maoro i teie nei e te Bibilia o te horoa ra i te auraa e o te faaite ra i te faahopearaa. (Tim. 2, 3:1-5; Luka 21:10, 11, 31) Te faaite maira oia i te ohipa e tia ia rave no te ora mai i te haamouraa o te ao nei e fatata maira e te ravea e noaa ˈi ia tatou te ora mure ore i nia i te fenua, i roto i te parau-tia.—Zeph. 2:3; Ioa. 17:3; Sal. 37:10, 11, 29.
Maoti te Bibilia e taa ˈi tatou i te auraa o te oraraa
Te pahono ra oia i te mau uiraa mai teie: Nohea mai te ora? (Ohi. 17:24-26) No te aha tatou e parahi ai i nia i te fenua? No te ora noa anei te tahi tau matahiti, ma te tutava ia hoona-roa ˈˈe-hia te oraraa, hou a pohe ai?—Gen. 1:27, 28; Roma 5:12; Ioa. 17:3; Sal. 37:11; Sal. 40:8.
Te faaite maira te Bibilia nafea e itehia ˈi te mau mea e hinaaro-rahi-hia ra e te mau hoa o te parau-tia
Te faaite maira oia nafea tatou e nehenehe ai e fanaˈo i te auhoaraa maitai o te feia e here mau ra te tahi i te tahi (Ioa. 13:35), nafea tatou e papu ai e e navai maitai te maa no tatou iho e no to tatou utuafare (Mat. 6:31-33; Mas. 19:15; Eph. 4:28), nafea tatou e oaoa ˈi noa ˈtu te mau fifi o te oraraa.—Sal. 1:1, 2; 34:8; Luka 11:28; Ohi. 20:35.
Te faataa maira oia e na te Basileia aore ra faatereraa a te Atua e haamou roa i teie faanahoraa ino o te mau mea (Dan. 2:44), e i raro aˈe i ta ˈna faatereraa e fanaˈo te mau taata i te hoê oraora-maitai-raa tia roa e te ora mure ore.—Apo. 21:3, 4; hiˈo Isaia 33:24.
Te haapapu ra te Bibilia e o te Atua to ˈna Tumu; te faataa ra oia i te auraa o te mau huru tupuraa o te ao nei e te tumu o te oraraa, e te vauvau ra oia i te ravea o to tatou mau fifi; ma te feaa ore e tia ia tatou ia haafaufaa i teie buka.
Mau haapapuraa e mea faauruahia mai oia
Te faaite ra to ˈna mau parau tohu e rave rahi i te hoê ite papu maitai no nia i te tau no a muri aˈe—o te ore roa e tia i te taata ia na reira
Pet. 2, 1:20, 21: “Te mau tohu atoa i roto i te parau i papaihia ra, e ere ïa te mea imihia e te taata nei. E ere hoi i to te hinaaro o te taata i tae mai ai te tohu i tahito ra; o te mau taata moˈa râ o te Atua tei parau i ta te [varua moˈa] i tuu mai ia ratou ra.”
◼ Parau tohu: Isa. 44:24, 27, 28; 45:1-4: “Iehova . . . o tei parau atu i te moana, Ia pau oe; e na ˈu e tamǎrô i ta oe ra mau pape: o tei parau ia Kuro ra, Oia tau tiai! e na ˈna e faatupu i tau hinaaro; i te parauraa ˈtu ia Ierusalema, E patuhia oe na; e te hiero ra, E haamauhia te niu ia oe. Te na ô nei Iehova i tei faatahinuhia e ana ra, ia Kuro, tei tapea-hua-hia e au tana rima atau ra, ia vi te mau fenua ia ˈu i mua i tana aro, e ia tatara i te tatia i te tauupu o te mau arii ra: e ia heheu mai i te mau uputa i mua ia ˈna; e ore hoi te mau uputa e opanihia. O vau iho te haere na mua ia oe, e na ˈu e faatitiaifaro i te mau vahi piˈo, e vavahihia e au te mau opani veo ra, e tâpûhia e au te mau teˈa auri e mairi atu i raro. . . . No tau tavini, no Iakoba; e no Iseraela, tei maitihia e au ra, i mairi ai au i to iˈoa ia oe na.” (Ua oti ia Isaia i te papai i ta ˈna buka i te area matahiti 732 H.T.T.)
◻ Tupuraa: Aitâ o Kuro i fanauhia ˈtura i te taime a papaihia ˈi teie parau tohu. Ua hopoi-tîtî-hia te mau ati Iuda i Babulonia i rotopu i te mau matahiti 617 e 607 H.T.T., e aita o Ierusalema e to ˈna hiero i haamouhia na mua ˈˈe i te matahiti 607 H.T.T. Ua tupu te parau tohu i roto i te mau tuhaa haihai atoa mai te matahiti 539 H.T.T. mai â. Ua faatioi o Kuro i te mau pape o Eupharate i roto i te hoê roto pape hamanihia; i te mea e ua matara noa te mau opani o Babulonia i te pae anavai ma te haapao ore i te roaraa o te hoê oroa, ua topa ˈtura te oire i roto i te rima o to Medai e to Peresia i raro aˈe i te aratairaa a Kuro. I muri aˈe, ua faaora o ˈna i te mau ati Iuda o tei hopoi-tîtî-hia e ua faahoˈi oia ia ratou i Ierusalema no te patu faahou i te hiero o Iehova.—The Encyclopedia Americana (1956), Buka III, api 9; Light From the Ancient Past (Princeton, 1959) a Jack Finegan, mau api 227-229; “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa” (New York, 2000), mau api 282-284, 296.
◼ Parau tohu: Ier. 49:17, 18: “E riro hoi Edoma ei maereraa, e te mau taata atoa ia haere ra, e maere anaˈe ïa ia ˈna; e tâhitohito hoi ia ˈna i to ˈna ra mau pohe. Mai tei te taihitumuraa ia Sodoma e ia Gomora, e te mau oire atoa i reira, te parau maira Iehova, aore roa e taata e parahi i reira.” (Ua oti ia Ieremia i te papai i ta ˈna parau tohu i te area matahiti 580 H.T.T.)
◻ Tupuraa: “Ua tiavaruhia ratou [te mau ati Edoma] mai Paletetina mai i te senekele 2 H.T.T. e Judas Maccabée, e i te matahiti 109 H.T.T. to Jean Hyrcan, raatira o te mau Maccabée, faarahiraa i te basileia no Iuda ma te faatuati-roa-raa ˈtu i te pae tooa o te râ o te tuhaa fenua a Edoma. I te senekele matamua H.T.T., ua haamou roa te parareraa o te puai Roma i te mau toetoea hopea o te tiamâraa o Edoma. . . . I muri aˈe i te haamouraahia o Ierusalema e to Roma i te matahiti 70 T.T., . . . ua moe ê roa te iˈoa o Idumea [Edoma] i roto i te tuatapaparaa.” (The New Funk & Wagnalls Encyclopedia, 1952, Buka 11, api 4114) E tapao oe e te tupuraa o teie parau tohu, ua tae roa mai ïa i to tatou nei anotau. Eita roa ˈtu tatou e nehenehe e parau e ua papaihia te parau tohu i muri aˈe i te mau ohipa ta ˈna e faahiti ra.
◼ Parau tohu: Luka 19:41-44; 21:20, 21: “Ua hiˈo atura [Iesu Mesia] i taua oire ra [Ierusalema], oto atura ia ˈna, na ô atura . . . Te fatata maira hoi te tau e haaatihia ˈi oe e to mau enemi i te aua, a haapuni ai ia oe e ati noa ˈˈe, a tapea ˈi ia oe i roto. E e huri hoi ia oe i raro roa i te repo, e to tamarii atoa i roto ia oe na; e e ore roa te hoê ofai i roto ia oe na e vaiihohia i nia iho i te tahi; o oe aore i haamanaˈo i to oe iteraahia mai.” E piti mahana i muri aˈe, ua horoa oia i teie aˈoraa i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Ia hiˈo ra outou ia Ierusalema i te haaatiraahia e te nuu, ua fatata ïa to ˈna pau ia ite mai outou. Te feia i parahi i Iudea ra, a maue i nia i te mouˈa i reira, e to roto i te oire ra, a haere i rapae.” (Parau tohu ta Iesu Mesia i faahiti i te matahiti 33 T.T.)
◻ Tupuraa: I te mea e ua orure hau o Ierusalema ia Roma, ua aro te mau nuu Roma arataihia e Cestius Gallus i te oire i te matahiti 66 T.T. Tera râ, mai ta te taata ati Iuda tuatapapa aamu ra o Josèphe e faatia ra, “ua faaue” te tenerara Roma “i te mau faehau ia hoˈi i muri e, ma te faarue i to ˈna mau tiaturiraa ma te ore hoi i pau aˈe, ua faarue oia i te oire ma te taa-ore-hia eaha te tumu.” (La guerre des Juifs, huriraa a Pierre Savinel, api 287) Ua nehenehe ïa te mau Kerisetiano e horo ê i rapaeau i te oire—ta ratou ïa i rave—e ua mahemo ratou ia Ioridana ra, ua tae atu i Pella, ia au i te buka Histoire ecclésiastique a Eusèbe. (Huriraa a Gustave Bardy, Paris, 1978, mau api 102, 103) I muri iho, i te area o te Pasa o te matahiti 70 T.T., ua haaati faahou aˈera te tenerara Titus i te oire; ua faatiahia, i roto noa e toru mahana, te hoê patu tei hau atu i te 7 kilometera i te roa o tei haaati roa i te oire e e pae avaˈe i muri iho, topa ˈtura o Ierusalema. “Ua haamou-roa-hia Ierusalema e ua vavahihia te Hiero. Te faaite maira te mau ohipa i te pae ihipǎpǎ i teie mahana i te rahiraa o te mau paturaa ati Iuda o tei vavahihia i roto i te fenua taatoa.”—La Bible à la lumière de l’archéologie (Mulhouse, 1975) a J. Thompson, api 280.
Mai to ˈna papairaahia mai â, e rave rahi ohipa i itehia mai o tei haapapu i to ˈna tanoraa i te pae o te ihi
Te tumu o te ao nui: Gen. 1:1: “Hamani ihora te Atua i te raˈi e te fenua i te matamua ra.” I te matahiti 1978, ua papai te taata tuatapapa i te reva teitei ra o Robert Jastrow e: “I teie mahana, te taa ra ia tatou e te tuea ra te mau haapapuraa a te ite aivanaa horoahia e te ihi reva teitei e te faatiaraa Bibilia no nia i te haamataraa o te ao nei. Mai te peu e te tuea ore ra te ihi reva teitei e te Genese i nia i te tahi mau tuhaa iti, area hoê â to raua manaˈo i nia i te mea faufaa roa ˈˈe: Ua haamata taue te anairaa ohipa e tae roa ˈtu i te taata nei, i te hoê taime taa maitai, i roto i te hoê puraraa o te maramarama e o te ito.”—God and the Astronomers (New York, 1978), api 14.
Te hohoˈa o te fenua: Isa. 40:22: “E na ˈna, na te parahi i nia i te hugo o te fenua nei.” I te mau tau tahito, e tiaturihia na e mea parahurahu te fenua. Ua tiaihia râ e 200 matahiti i muri aˈe i te papairaahia teie irava Bibilia, ia feruri te hoê pǔpǔ haapiiraa a te mau philosopho Heleni e mea menemene paha te fenua; fatata e 300 matahiti faahou i muri iho, ua numera te hoê taata Heleni tuatapapa i te reva teitei, i te atearaa mai te ropuraa o te fenua e tae roa ˈtu i te hiti. I tera râ anotau, aita te rahiraa i tiaturi e mea menemene te fenua. I te senekele 20 noa to te taata ite-papu-raa i “te hugo” o te iriatai o te fenua, i to ˈna rereraa na nia i te manureva, to ˈna haereraa i roto i te reva teitei e tae roa ˈtu i nia i te avaˈe.
Te oraraa animala: Lev. 11:6: “E te aranabata, e tamarû â hoi ïa i te maa.” Noa ˈtu e ua faahapa-maoro-hia teie parau, ua itea mai i te taata Beretane ra o William Cowper i te senekele 18 e oia mau iho â. Ua faataahia te huru taa ê e tamǎrû ai te aranabata i ta ˈna maa i te matahiti 1940 i roto i te buka Proceedings of the Zoological Society of London, Buka 110, Tuhaa A, mau api 159-163.
Te hoê haapapuraa puai: to ˈna tuati-maite-raa i roto ia ˈna iho
No te mea iho â râ e ua papaihia te mau buka o te Bibilia e 40 taata toroa taa ê, mai te arii, te peropheta, te tiai mamoe, te telona e te taote. Ua ravehia te papairaa o te Bibilia taatoa i te roaraa 1 610 matahiti, no reira, aita roa ˈtu te feia papai i nehenehe e faaau omoe i ta ratou mau parau. Tera râ, te tuati maite nei taua mau papai ra i roto i te mau tuhaa iti atoa. Mai te peu e te hinaaro ra oe e ite i te tuati-maite-raa o te mau tuhaa o te Bibilia, e tia ia oe ia taio e ia haapii i te reira.
Eaha te mea e haapapu ra e aita te mau Papai i tauihia?
“No nia i te rahiraa o te mau papai tahito e faatia ra i te hoê papai e te rahiraa matahiti e faataa ê ra i te papai matamua e te mau papai haapapuraa, e hemo roa te mau buka tahito [ta Homère, ta Platon, e vetahi atu â] i te Bibilia. . . . Ia faaauhia i te mau papai a te Bibilia, e mea iti roa te mau papai o taua mau buka tahito ra. Aita hoê buka tahito o tei haapapuhia to ˈna tiaraa maoti râ te Bibilia.”—The Bible From the Beginning (New York, 1929) a P. Marion Simms, mau api 74, 76.
Ua faaite te hoê tabula neneihia i te matahiti 1971 e te vai ra e 6 000 papai tahito, te taatoaraa aore ra te tahi mau tuhaa, o te mau Papai Hebera; te papai tahito roa ˈˈe, no te senekele 3 ïa H.T.T. No te mau Papai Heleni Kerisetiano, ua hau atu i te 5 000 papai reo Heleni, e te mea tahito roa ˈˈe, no te omuaraa ïa o te senekele 2 T.T. Hau atu â, te vai nei e rave rahi huriraa matamua na roto i te tahi atu mau reo.
Teie ta Sir Frederic Kenyon i faaite i roto i te omuaraa parau o ta ˈna e hitu buka no nia i The Chester Beatty Biblical Papyri e: “Na roto i te hiˈopoaraa [o te mau papyrus], ua nehenehe matou e huti mai i te hoê faaotiraa matamua faufaa e te au, oia hoi te haapapu nei ratou i te tanoraa mau o te mau parau e vai ra. Aita e itehia ra te hoê noa ˈˈe tauiraa papu aore ra rahi, i roto anei i te Faufaa Tahito aore ra te Faufaa Apî. Aita e vahi faufaa i faaorehia aore ra i anoihia mai, e aita e tauiraa i nia i te mau haapiiraa faaroo aore ra te mau tupuraa faufaa roa. Te mau tauiraa i roto i te papai, no nia noa ïa i te mau mea rii haihai, mai te faanahoraa o te tahi mau parau aore ra te mau parau taa maitai i faaohipahia . . . Tera râ, na roto i te horoaraa mai i te hoê haapapuraa tahito aˈe i ta te mau papai e vai ra e tae roa mai i teie nei, te vahi anaanatae o teie mau papyrus, o te haapapuraa ïa i te tia-mau-raa o te mau parau e vai ra ia tatou nei.”—(Lonedona, 1933), api 15.
Parau mau, te vai ra te tahi mau huriraa o te Bibilia o te ore e pee maite nei i te papai matamua ia faaauhia i te tahi. Ua huri vetahi mau iritiraa no teie nei tau i te mau pereota mai ta ratou i hinaaro e no reira, ua taui roa ratou i te auraa. I te tahi mau taime, ua faaau te taata huri i ta ˈna iritiraa o te papai tumu ia au i ta ˈna iho mau tiaturiraa. E nehenehe râ teie mau faahuru-ê-raa e itehia mai na roto i te faaauraa ˈtu e te tahi atu mau iritiraa.
Ia parau mai te hoê taata e:
‘Aita vau e tiaturi ra i te Bibilia’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Eita e ore e te tiaturi nei oe i te hoê Atua, e ere anei? . . . E nehenehe anei au e ui atu eaha te mea fifi no oe ia farii i roto i te Bibilia?’
Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘E nehenehe anei au e ui ia oe i te hoê uiraa: Te patoi ra anei oe i te Bibilia mai mutaa iho mai â? . . . Ua parau mai te tahi mau taata i te hoê â parau, tera râ aita ratou i hiˈopoa hohonu aˈenei i teie buka. No te mea e te parau nei te Bibilia e no ǒ mai oia i te Atua ra e te horoa mai nei oia i te tiaturiraa no te ora mure ore mai te peu e e tiaturi e e haapao tatou i ta ˈna e haapii ra, aita anei oe e manaˈo ra e mea tia ia hiˈopoa i teie buka no te haapapu mai te peu e e parau mau ta ˈna aore ra eita? (E nehenehe oe e faaohipa i te mau api 78-81.)’
‘Te patoi nei te Bibilia ia ˈna iho’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Tera atoa ta te tahi atu mau taata i parau mai, aita râ hoê i nehenehe e faaite mai eaha taua manaˈo patoi ra. No ˈu iho nei, i to ˈu taioraa i te Bibilia, aita vau i farerei i te hoê noa ˈˈe manaˈo patoi. E nehenehe anei oe e horoa mai i te hoê hiˈoraa?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: ‘Ua ite râ vau i teie mea: Aita te rahiraa o te mau taata i ite i te pahonoraa i ta ratou mau uiraa no nia i te Bibilia. Ei hiˈoraa, ihea roa to Kaina iteraa mai i ta ˈna vahine? (Hiˈo i te mau manaˈo i te mau api 253, 254.)’
‘Na te taata i papai i te Bibilia’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Parau mau roa. E maha ahuru ratou. Tera râ, ua faauruahia mai ratou e te Atua.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘Eaha ïa te auraa? Oia hoi ua aratai te Atua i ta ratou papairaa, mai te hoê paoti o te rave i te hoê papai parau no te papai i ta ˈna mau rata.’ (2) ‘Eita tatou e maere e ua faatae mai te hoê no te reva teitei mai i te mau poroi i taua feia papai ra. Inaha, ua hapono mai te taata i te poroi e te hohoˈa mai te avaˈe mai. Mea nafea hoi? Ua faaohipa ratou i te mau ture ta te Atua iho i haamau e mea maoro i teie nei.’ (3) ‘Nafea râ tatou e papu ai e no ǒ mai iho â te haapiiraa o te Bibilia i te Atua ra? Te vai ra i roto te haamaramaramaraa e e ere te taata te tumu o te reira. Teihea ïa huru? Ua hohora mai oia i te mau tuhaa iti e tupu a muri aˈe, e o tei tupu mau iho â. (E ite oe i te tahi mau hiˈoraa i te mau api 78-80, e i te mau api 211-216, i te tumu parau “Mahana hopea.”)’
‘E nehenehe tatou e tatara i te Bibilia mai ta tatou e hinaaro’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Papu maitai aita teie mau tatararaa atoa i tano.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘Mai te peu e e taviri tatou i te auraa o te mau Papai no te faatano i to tatou iho manaˈo, e nehenehe te reira e faaino roa ia tatou. (Pet. 2, 3:15, 16)’ (2) ‘E piti mea te nehenehe e tauturu ia tatou ia maramarama maitai i te Bibilia. A tahi, e tia ia hiˈopoa i te mau irava na mua ˈtu e no muri iho i te irava e tuatapapahia ra. A piti, e mea titauhia ia faaau atu e te tahi atu mau irava o te Bibilia no nia i te hoê â tumu parau. Ia na reira tatou, e vaiiho ïa tatou i te Parau a te Atua ia aratai i to tatou mau manaˈo, e e ere atura na tatou te tatararaa, na te Atua râ. O ta ta matou mau buka ïa e tutava ra i te rave.’ (Hiˈo i te mau api 207, 208, i te tumu parau “Ite no Iehova.”)
‘Aita e faufaaraa to te Bibilia i teie nei tau’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Oia mau, te anaanatae nei tatou i teie mahana i te mau manaˈo faufaa mau.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘Ahiri e e faaorehia te tamaˈi, e ere anei ïa i te hoê ohipa faufaa tei faatupuhia? . . . Aita anei oe e manaˈo ra e ia haapiihia te taata no te mau nunaa atoa ia ora ma te hau i rotopu ia ratou, e haamataraa maitai ïa te reira? . . . Ua tohu mau hoi te Bibilia i te reira. (Isa. 2:2, 3) Maoti te hoê haapiiraa niuhia i nia i te Bibilia, te tupu ra teie parau tohu i teie mahana i rotopu i te mau Ite no Iehova.’ (2) ‘Te titauhia nei râ hau atu â: e tia ia haamouhia te mau taata e te mau nunaa o ratou te tumu o te mau tamaˈi. E nehenehe anei? E, e te faaite maira te Bibilia e nafea râ. (Dan. 2:44; Sal. 37:10, 11)’
Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Te taa ra ia ˈu te mea e haapeapea ra ia oe: Mai te peu e aita e faufaaraa to te hoê buka, mea maamaa ïa ia rave ia ˈna ei aratai, e ere anei?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: ‘Mai te peu e e horoa mai te hoê buka i te mau aˈoraa maitatai roa ia nehenehe tatou e ite i te hoê oraraa utuafare oaoa, eita anei tatou e parau e mea faufaa teie buka? . . . No nia i te oraraa utuafare, ua tauiui noa te mau manaˈo e te faaohiparaa, e e ere te mau faahopearaa ta tatou e ite nei i teie mahana i te mea faahiahia. Area râ, te parau nei te feia o te ite e o te faaohipa ra i te mau aˈoraa o te Bibilia e e oraraa utuafare papu e te oaoa to ratou. (Kol. 3:12-14, 18-21)’
‘E buka maitai te Bibilia, aita râ e parau mau hoê roa’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Oia mau, e au ra e e mau manaˈo taa ê to te taata taitahi. E ia manaˈo te hoê taata e ua papu maitai ia ˈna te hoê mea, e pinepine oia i te ite i muri iho e aita i matara ia ˈna hoê aore ra e rave rau mau tuhaa. Teie râ, te vai ra hoê o te ore e tapeahia ra e teie mau taotiaraa. Ua ite anei oe e o vai râ? . . . Oia mau, o te Atua Poiete ïa o te ao atoa nei.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘No reira o Iesu i parau ai no nia ia ˈna e: “O to parau na te parau mau.” (Ioa. 17:17) Tei roto teie parau mau i te Bibilia. (Tim. 2, 3:16, 17)’ (2) ‘Aita te Atua e hinaaro ra e ia ihu haere noa tatou ma te ite ore; mai ta ˈna i faataa mai, te hinaaro nei oia e ia noaa ia tatou te ite papu o te parau mau. (Tim. 1, 2:3, 4) Te pahono ra ta ˈna Parau ma te tano roa i te mau uiraa mai teie . . . ’ (No te tauturu i te tahi mau taata, e tia na mua ia paraparau no nia i te mau haapapuraa e te vai mau ra te Atua. Hiˈo i te mau api 51-58, i te tumu parau “Atua.”)
‘Te Bibilia, e buka ïa na te mau Popaa’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Parau mau, na te mau taata iri uouo i nenei e rave rahi Bibilia. Tera râ, aita te Bibilia e na ô ra e mea hau aˈe te hoê nunaa taata i te tahi.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘No ǒ mai te Bibilia i te Atua Poiete ra, e eita o ˈna e hiˈo i te huru o te taata. (Ohi. 10:34, 35)’ (2) ‘Te horoa nei te Bibilia na te taata no te mau nunaa e no te mau opu atoa i te ravea e ora ˈi e a muri noa ˈtu i nia i te fenua, i raro aˈe i te Basileia o te Atua. (Apo. 7:9, 10, 17)’
Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Aita roa ˈtu. Mea tano iho â e na tei Poiete i te taata e maiti i te feia ta ˈna e faaurua no te papai i na buka e 66 o te Bibilia. E mai te peu e ua maiti oia i te mau taata iri uouo, e ohipa ïa na ˈna. Tera râ, e ere te poroi o te Bibilia na te mau popaa anaˈe.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘A tapao na eaha ta Iesu i parau . . . (Ioa. 3:16) “Te” i ǒ nei, o te mau huru taata atoa ïa, noa ˈtu eaha te huru o to ratou iri. Taa ê atu, hou oia a reva ˈtu ai i nia i te raˈi, teie ta Iesu i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ . . . (Mat. 28:19)’ (2) ‘Mea anaanatae ia tapao e i roto i te Ohipa 13:1, te faahitihia ra te taata ra o Nigere te iˈoa, oia hoi te auraa “ereere.” E peropheta e e taata haapii oia i roto i te amuiraa no Anetiohia, i Suria.’
‘Na outou iho â ta outou Bibilia’
Hiˈo i te tumu parau “Traduction du monde nouveau.”