VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/3 api 14-19
  • E oaoa te feia e vai ara noa ra!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E oaoa te feia e vai ara noa ra!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Mai te eiâ ra te haereraa mai
  • Nafea tatou e nehenehe ai e vai ara noa
  • Te mairi nei te taime
  • E tia mau â ia vai ara noa!
  • “E faaitoito”!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2003
  • Ia parahi ineine noa outou no te mahana o Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • A vai ara noa i “te tau hopea”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • No te aha e titauhia ia tatou ia “ara” noa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/3 api 14-19

E oaoa te feia e vai ara noa ra!

“Inaha, mai te eiâ ra to ˈu haereraa ˈtu. E [oaoa] to te [vai] ara [noa] ra, te [tapea] maite i to ˈna ahu.”—APOKALUPO 16:15; MN.

1. I te mea hoi e te fatata maira te mahana o Iehova, eaha ta tatou e ite atu?

TE FATATA maira te mahana rahi o Iehova, e tamaˈi ïa to ˈna auraa! Ua ite orama te aposetolo Ioane i “[te mau parau faauruahia e te mau demoni]” mai te rana ra, o te haere tia ˈtura i ‘te mau hui arii,’ aore ra te feia faatere, atoa o te fenua nei. No te rave i te aha? No te “haaputu [ïa] ia ratou i te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra”! Ua parau faahou o Ioane e: “Ua haaputuputu ihora ratou i te hoê vahi, o Aramagedo te iˈoa i te parau Hebera ra.”—Apokalupo 16:13-16; MN.

2. O vai o Goga no Magoga, e eaha te tupu ia aro oia i te nunaa o Iehova?

2 E fatata o Iehova i te turai i te tuhaa politita o teie faanahoraa, ia haamou ia Babulonia Rahi, te hau emepera a te haapaoraa hape na te ao nei. (Apokalupo 17:1-5, 15-17) I muri iho, e aratai o Goga no Magoga, te Diabolo ra o Satani tei hurihia na te hiti o te fenua nei, i ta ˈna mau nuu no te aro roa i te nunaa hau a Iehova, e au ra e aita ratou e paruruhia ra. (Ezekiela 38:1-12) Tera râ, e ohipa mai te Atua no te faaora i to ˈna nunaa. Na te reira ïa e tapao i te haamataraa o te “mahana rahi riaria o Iehova.”—Ioela 2:31; Ezekiela 38:18-20.

3. Nafea outou ia faataa mai i te mau ohipa e tupu i tohuhia i roto i te Ezekiela 38:21-23?

3 Oia, e faaora mai o Iehova i to ˈna nunaa e e haamou oia i te mau toetoea atoa o te faanahoraa a Satani ia tapae tatou i te huru tupuraa na te ao nei tei piihia o Aramagedo. E taio anaˈe na i te mau parau tohu i roto i te Ezekiela 38:21-23, e e faahohoˈa anaˈe i te ohipa e tupu ra. Te faaohipa ra o Iehova i to ˈna mana no te faatupu i te ûa rahi, te ûa paari o te faaino, te vero auahi, te mau maˈi pohe. Te tupu ra te mǎtaˈu rahi na te mau vahi atoa, a faahuenanehia ˈi te mau nuu a Goga, a aro noa ˈi te tahi i te tahi. Te haamouhia ra te mau enemi atoa e ora maira o te Atua Mana hope, a faaohipa ˈi o Iehova i te mau ravea tei hau aˈe i te natura, no te faaora i ta ˈna mau tavini. Ia oti anaˈe te “ati rahi” i tohuhia mai, aita rea mea o te faanahoraa paieti ore a Satani e toe mai. (Mataio 24:21) Tera râ, i roto atoa i to ratou mauiui pohe, e ite te feia iino e o vai te tumu o to ratou ati. Te parau nei to tatou Atua tei upootia e: “E ite hoi ratou e, o vau o Iehova.” E tupu teie mau ohipa maere i to tatou nei tau, i te vairaa mai o Iesu.

Mai te eiâ ra te haereraa mai

4. Mai te aha o Iesu ia haere mai no te haamou i teie faanahoraa ino o te mau mea?

4 Teie ta te Fatu faahanahanahia ra o Iesu Mesia i parau: “Inaha, mai te eiâ ra to ˈu haereraa ˈtu.” E tupu taue noa te haereraa mai mai te eiâ ra, i te hoê taime manaˈo-ore-hia, e te taoto noa ra te rahiraa taata. Ia haere mai o Iesu mai te eiâ ra no te haamou i teie faanahoraa ino, e faaora oia i te feia e vai ara mau noa ra. Teie ta ˈna i parau atu ia Ioane: “E [oaoa] to te [vai] ara [noa] ra, te [tapea] maite i to ˈna ahu ia ore oia ia haere tahaa noa a ite te taata i to ˈna nehenehe ore.” (Apokalupo 16:15; MN) Eaha te faufaaraa o teie mau parau? E nafea tatou ia vai ara noa i te pae varua?

5. Eaha te faanahoraa no nia i te taviniraa i te hiero i vai na i to Iesu parahiraa mai i nia i te fenua?

5 Mea pinepine, eita e tatarahia te ahu o te hoê tiai, mai te peu e e taoto oia i nia i ta ˈna ohipa. Teie râ, ua tupu te reira i te hiero no Ierusalema, i to Iesu parahiraa mai i te fenua nei, e i to te mau pǔpǔ tahuˈa e te mau ati Levi taviniraa i te hiero no Ierusalema. I te senekele 11 hou to tatou tau, ua faanaho te Arii ra o Davida i te mau hanere tahuˈa no Iseraela, e ta ratou mau tausani feia tauturu ati Levi, oia hoi e 24 rahiraa pǔpǔ. (Paraleipomeno 1, 24:1-18) Ua rave te pǔpǔ taitahi, te tahi i muri iho i te tahi, tei hau atu i te hoê tausani feia rave ohipa faaineinehia, i te mau ohipa o te taviniraa i te hiero, e piti aˈe taime i te matahiti, hoê hebedoma taatoa te maoro i te taime hoê. Area i te Oroa Patiaraa tiahapa ra, ua apiti mai ïa na pǔpǔ e 24 atoa i roto i te ohipa. Ua hinaaro-atoa-hia hau atu â i te tauturu i te mau oroa Pasa.

6. I to Iesu parauraa e, “E oaoa to te vai ara noa ra, te tapea maite i to ˈna ahu,” eaha paha ta ˈna i faahiti?

6 I to Iesu parauraa e, “E oaoa to te vai ara noa ra, te tapea maite i to ˈna ahu,” ua faahiti paha oia i te hoê huru faanahoraa tei ravehia na i taua tau ra, no nia i te hopoia tiai i te hiero. Te na ô ra te Mishnah ati Iuda e: “E tiai na te mau tahuˈa e toru vahi i te Hiero: i te Piha no Abtinas, i te Piha no te Auahi, e i te Piha no te Tahuraa auahi; e te mau ati Levi e piti ahuru ma hoê vahi: e pae i na uputa e pae o te Mouˈa o te Hiero, e maha i na poro e maha i roto, e pae i na uputa e pae i te Aua o te Hiero, e maha i na poro e maha i rapaeau, e hoê i te Piha no te mau Tusia, e hoê i te Piha no te Paruru, e hoê i muri mai i te vahi o te Parahiraa o te Aroha [i rapaeau mai i te patu no muri o te vahi Moˈa Roa]. E peu matauhia na e te ofitie no te Mouˈa o te Hiero e haere e hiˈo i te mau tiai atoa, e te mau lamepa, e mai te peu e eita te hoê tiai e tia mai i nia e e parau mai ia ˈna e, ‘Ia ora na oe, e te ofitie no te Mouˈa o te Hiero e!’ e mea papu maitai e te taoto ra oia, e tairi te ofitie ia ˈna i ta ˈna raau, e e tiaraa to ˈna e tutui i to ˈna ahu.”—Te Mishnah, Middoth (“Mau faitoraa”), 1, paratarapha 1-2, hurihia e Herbert Danby.

7. No te aha ua tia i te mau tahuˈa e i te mau ati Levi ia vai ara noa i nia i ta ratou hopoia tiai i te hiero?

7 Ua vai ara noa te rahiraa ati Levi e te mau tahuˈa o te pǔpǔ e tavini ra, i te po taatoa no te tiai e no te tiahi i te tahi taata viivii ia ore e tomo mai i roto i te mau aua o te hiero. I te mea hoi e e haere na te “ofitie no te Mouˈa o te Hiero,” aore ra “te raatira o te hiero,” e hiˈo i na vahi e 24 atoa i te mau taime tiairaa i te po, ua tia i te tiai taitahi ia vai ara noa i ta ˈna vahi tiairaa, ia ore oia ia noaahia e te taoto ra oia.—Ohipa 4:1.

8. Eaha te ahu taipe o te Kerisetiano?

8 E tia i te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa tavini, ia vai ara noa i te pae varua e ia tapea maite ratou i to ratou ahu taipe. E mau tapao faaiteraa te reira e ua faatoroahia tatou no te taviniraa i roto i te hiero pae varua o Iehova. Ma te farii i te reira, te vai ra te varua moˈa, aore ra te puai ohipa, o te Atua, no te tauturu ia tatou ia rave i ta tatou mau hopoia e ia amo i ta tatou mau haamaitairaa taa ê, ei feia poro i te Basileia. E nehenehe te taotoraa i nia i ta tatou ohipa ei mau tavini no te Atua, e haafifi ia tatou e noaahia ˈi tatou e Iesu Mesia, te Raatira o te hiero rahi i te pae varua. Mai te peu e te taoto ra tatou i te pae varua i taua taime ra, e tatarahia e e tutuihia to tatou ahu i roto i te hoê auraa taipe. No reira, nafea tatou e nehenehe ai e vai ara noa i te pae varua?

Nafea tatou e nehenehe ai e vai ara noa

9. No te aha e mea faufaa roa te haapiiraa i te Bibilia ma te tauturu a te mau buka e te mau vea kerisetiano?

9 Te haapii-hohonu-raa i te mau Papai ma te tauturu a te mau buka e te mau vea kerisetiano, e faaitoitoraa ïa no te vai ara noa i te pae varua. E faaineine teie huru haapiiraa ia tatou no te taviniraa, e tauturu oia ia tatou ia faaruru i te mau fifi, e e faaite mai oia ia tatou i te ravea no te ite i te oaoa mure ore. (Maseli 8:34, 35; Iakobo 1:5-8) Ia haapii ïa tatou ma te hohonu e ma te haere maine i mua. (Hebera 5:14–6:3) E nehenehe te amu-tamau-raa i te maa maitai e tauturu ia tatou ia vai ara e ia haapao maite. E nehenehe te reira e arai i te varea taoto, o te hoê tapao paha o te tano-ore-raa te maa. Aita ta tatou e tumu no te amu i te maa tano ore e no te taoto i te pae varua, no te mea te horoa mai nei te Atua e rave rahi maa i te pae varua, na roto i te arai o “te tavini haapao maitai e te paari” i faatavaihia. (Mataio 24:45-47) Te amu-tamau-raa i te maa pae varua na roto i te haapiiraa tataitahi e te haapiiraa utuafare, o te hoê ïa ravea no te vai ara noa e ia “puai i roto i te faaroo.”—Tito 1:13, MN.

10. Nafea te mau putuputuraa, te mau rururaa, e te mau tairururaa kerisetiano ia tauturu ia tatou ia vai ara noa i te pae varua?

10 Te tauturu maira te mau putuputuraa, te mau rururaa, e te mau tairururaa kerisetiano ia vai ara noa tatou i te pae varua. Te horoa mai nei te reira i te faaitoitoraa e te mau ravea no te ‘faaaraara te tahi i te tahi i te here e te mau ohipa maitatai.’ E tia iho â ia tatou ia haaputuputu tamau a ‘hiˈo noa ˈi tatou i taua mahana ra i te fatataraa mai.’ Oia mau, te fatata maira taua mahana ra i teie nei. O “te mahana o [“Iehova,” MN]” ïa, i reira oia e faatia ˈi i to ˈna mana arii. Mai te peu e mea faufaa mau â te reira mahana no tatou—e mea titauhia hoi—eita tatou ‘e faarue i ta tatou haaputuputuraa.’—Hebera 10:24, 25; Petero 2, 3:10.

11. No te aha e nehenehe e parau e mea faufaa roa te taviniraa kerisetiano no te vai ara noa i te pae varua?

11 Mea faufaa roa te apitiraa ma te mafatu taatoa i roto i te taviniraa kerisetiano no te vai ara noa i te pae varua. E tauturu te apiti-tamau-raa e ma te itoito i roto i te pororaa i te parau apî maitai ia tatou ia haapao maite. Te pûpû maira ta tatou taviniraa e rave rahi ravea no te tauaparau i te taata no nia i te Parau a te Atua, to ˈna Basileia, e ta ˈna mau opuaraa. E mea oaoa ia poro na te mau fare, ia hoˈi e farerei i te mau taata, ia faatere i te mau haapiiraa Bibilia i te fare o te mau taata, e te mau papai mai te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore. E nehenehe ta te mau matahiapo no Ephesia i tahito ra, e haapapu mai e ua haapii atu o Paulo ia ratou “i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 20:20, 21) Parau mau, te tupuhia nei te tahi mau Ite no Iehova haapao maitai i te mau maˈi ino, o te haafifi nei i ta ratou taviniraa, noa ˈtu râ, te ite nei ratou i te mau ravea no te paraparau ia vetahi ê no nia ia Iehova e to ˈna tiaraa arii e te oaoa rahi nei ratou i te na reiraraa.—Salamo 145:10-14.

12, 13. No teihea mau tumu e tia ˈi ia tatou ia ape i te amu-hua-raa e te inu-hua-raa?

12 E tauturu te aperaa i te amu-hua-raa e te inu-hua-raa, ia tatou ia vai ara noa i te pae varua. I to ˈna paraparauraa no nia i to ˈna vairaa mai, teie ta Iesu i faaue i ta ˈna mau aposetolo: “E ara râ ia outou, o te teimaha outou i te rahi o te maa e te taero, e te peapea o teie nei ao, a roohia mai ai outou e taua mahana ra aore i manaˈohia. E roohia mai hoi to te ao atoa nei i te reira mai te marei ra.” (Luka 21:7, 34, 35) Aita te arapoanui e te taeroraa i te ava e tuea ra e te mau faaueraa tumu a te Bibilia. (Deuteronomi 21:18-21) Te na ô ra te Maseli 23:20, 21 e: “Eiaha oe e amui atoa i te feia i taero i te uaina ra; i roto i te feia oehamu tiaâ ra; o te taero ava hoi e te oehamu tiaâ ra, e veve ïa; e na te tiaruhe e faaahu mai i te ahu motumotu.”—Maseli 28:7.

13 Noa ˈtu e aita te amu-rahi-raa e te inu-rahi-raa i tae atura i taua faito ra, e nehenehe râ te reira e haavarea i te hoê taata i te taoto, e faatauhia oia e eita oia e tâuˈa i te raveraa i te hinaaro o te Atua. Parau mau, e tupu mai te mau haapeapearaa no nia i te oraraa utuafare, te oraora-maitai-raa, e te vai atu â. Tera râ, e oaoa tatou mai te peu e e tuu tatou i te mau faufaa o te Basileia i te parahiraa matamua o to tatou oraraa, e e tiaturi tatou e e haamâha mai to tatou Metua i nia i te raˈi i to tatou mau hinaaro. (Mataio 6:25-34) Ahiri aita, e roohia mai tatou i “taua mahana ra” mai “te marei ra,” peneiaˈe mai te hoê herepata i hunahia o te haru ia tatou ma te manaˈo-ore-hia, aore ra mai te hoê herepata tei tamauhia te arainu, mai te mau herepata e huti mai e e haru atu ai i te mau animala haapao ore. Eita te reira e tupu mai te peu e te vai ara noa ra tatou, ma te ite taatoa e te ora nei tatou i roto i “te tau hopea ra.”—Daniela 12:4.

14. No te aha e tia ia tatou ia pure ma te haavare ore?

14 O te pure ma te haavare ore te tahi atu tauturu no te vai ara noa i te pae varua. I roto i ta ˈna parau tohu rahi, ua faaue â o Iesu e: “E tena na, e ara outou, tamau maite â i te pure, ia au ia outou te ora i teie nei mau mea iino e fatata mai nei, e ia tia maite outou i mua i te aro o te Tamaiti a te taata nei.” (Luka 21:36) Oia, e pure anaˈe ia tia noa tatou i te pae o Iehova, e ia fanaˈo tatou i te hoê tiaraa fariihia, ia haere mai anaˈe o Iesu, te Tamaiti a te taata, no te haamou i teie faanahoraa ino o te mau mea. No to tatou iho maitai, e no te maitai o te mau hoa faaroo, e te pure nei hoi tatou no ratou, e tia ia tatou ia ‘faaitoito i te pure.’—Kolosa 4:2; Ephesia 6:18-20.

Te mairi nei te taime

15. Eaha te ravehia ra na roto i ta tatou taviniraa ei feia poro no te parau-tia?

15 A tiai noa ˈi tatou i te mahana rahi o Iehova, papu maitai, te hinaaro nei tatou e rohi i roto i ta ˈna taviniraa. Mai te peu e e pure tatou ia ˈna ma te haavare ore no nia i te reira, e iritihia paha ia tatou “te hoê opani rahi no te rave i te ohipa.” (Korinetia 1, 16:8, 9, MN) I te taime i faataahia e te Atua, e haava mai o Iesu e e faataa oia te mau “mamoe” parau-tia, no ratou te ora mure ore, i te mau “puaaniho” paieti ore, no ratou te haamouraa mure ore. (Ioane 5:22) E ere na tatou e faataa te mau mamoe i te mau puaaniho. Teie râ, na roto i ta tatou taviniraa ei feia poro no te parau-tia i teie nei, e nehenehe te mau taata e maiti i te hoê oraraa e tavini i te Atua e e fanaˈo ïa ratou i te tiaturiraa e faataahia no te ora ia “tae mai” o Iesu “ma te hanahana.” No te poto o te taime e toe nei no teie faanahoraa o te mau mea, te haafaufaa-rahi-hia nei te ohiparaa ma te mafatu taatoa a imi noa ˈi tatou i te feia “e haerea fariihia to ratou no te ora mure ore.”—Mataio 25:31-46; Ohipa 13:48, MN.

16. No te aha e tia ia tatou ia riro ei feia poro itoito i te Basileia?

16 Ua mairi te taime no te ao i te tau o Noa ra, e e fatata atoa e mairi te taime no teie faanahoraa o te mau mea. No reira, ia riro tatou ei feia poro itoito i te Basileia. Te manuïa nei ta tatou ohipa pororaa, no te mea i te mau matahiti atoa, e mau hanere tausani taata o te bapetizo nei ei taipe no to ratou pûpûraa ia ratou no te Atua. Te riro nei ratou ei melo no te faanahonahoraa haamaitaihia a Iehova—ei “taata no ˈna, e te mamoe no tana ra aua.” (Salamo 100:3) Auê ïa te oaoa e ia apiti i roto i te ohipa pororaa i te Basileia, o te horoa ra i te tiaturiraa na te mau taata e rave rahi roa, hou te “mahana rahi riaria o Iehova”!

17, 18. (a) A poro noa ˈi tatou, eaha te huru o vetahi mau taata? (b) Na te aha mau râ e haamou i te feia tâhitohito?

17 Mai ia Noa, te turu maira e te paruru maira te Atua ia tatou. Oia, ua tâhitohito te mau taata, te mau melahi i rave i te tino taata, e te mau Nephilimi i te poroi a Noa, tera râ, aita te reira i tapea ia ˈna. I teie mahana, te tâhitohito maira te tahi mau taata, ia faaite anaˈe tatou i te haapapuraa rahi e te ora nei tatou i roto i te “anotau hopea.” (Timoteo 2, 3:1-5) Te tupu nei teie huru tâhitohitoraa ia au i te parau tohu a te Bibilia no nia i te vairaa mai o te Mesia, no reira o Petero i papai ai e: “Ia tae i te mau mahana hopea ra, e itea mai ai te feia tâhitohito, i te haapaoraa i to ratou iho hinaaro, e te parauraa mai e, Teihea te [“vairaa,” MN] mai no ˈna i parauhia ra? te vai noa nei â hoi te mau mea atoa mai te taotoraa mai â o te feia metua ra, mai te hamaniraa mai â i te matamua ra.”—Petero 2, 1:16; 3:3, 4.

18 Te manaˈo ra paha te feia tâhitohito no teie tau e: ‘Aita e mea i taui mai te poieteraa mai â. Te tamau noa ra te oraraa, te amu ra te taata i te maa, te inu ra, te faaipoipo ra, e te fanau ra i te tamarii. Noa ˈtu e te vai mau ra o Iesu, eita oia e haava mai i to ˈu nei tau.’ Auê ratou i te hape e! Mai te peu e aita ratou i pohe no te tahi mau tumu i taua area tau ra, na te mahana riaria o Iehova ïa e haamou roa ia ratou, mai te haamouraa rahi i roto i te Diluvi, o tei haapohe i te ui ino i te tau o Noa ra.—Mataio 24:34.

E tia mau â ia vai ara noa!

19. Eaha to tatou manaˈo no nia i ta tatou mau ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ?

19 Mai te peu e ua pûpûhia tatou no Iehova, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te tahi manaˈo tano ore ia haavarea ia tatou i te taoto. Teie te taime no te vai ara noa, no te faatupu i te faaroo i roto i te parau tohu a te Atua, e no te rave i ta tatou ohipa i faauehia mai e “faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ.” (Mataio 28:19, 20) A fatata ˈi teie nei faanahoraa i to ˈna hopearaa, aita ˈtu ta tatou haamaitairaa taa ê rahi aˈe, maoti râ te taviniraa i te Atua ra o Iehova i raro aˈe i te faatereraa a Iesu Mesia, e te apitiraa i roto i te ohipa pororaa i “te [“parau apî maitai,” MN] o te basileia” na te ao nei hou te hopea e tae mai ai.—Mataio 24:14; Mareko 13:10.

20. Eaha te hiˈoraa i vaiihohia mai e Kaleba e e Iosua, e eaha ta to raua haerea e faaite ra no tatou?

20 Ua tavini vetahi mau taata a Iehova ia ˈna e mau ahuru matahiti te maoro, peneiaˈe i te roaraa o to ratou oraraa. Noa ˈtu e no farii mai nei tatou i te haamoriraa mau, ia riro ïa tatou mai te ati Iseraela ra o Kaleba, o tei ‘pee hua ia Iehova.’ (Deuteronomi 1:34-36) Ua ineine o ˈna e o Iosua i te tomo i roto i te Fenua Tǎpǔhia, i muri noa ˈˈe to Iseraela faaoraraahia mai te faatîtîraa a Aiphiti. Tera râ, ua erehia te pae rahi o te mau taata paari ati Iseraela i te faaroo, e ua faaea ratou i roto i te medebara e 40 matahiti te maoro, i reira to ratou poheraa. Ua faaoromai o Kaleba e o Iosua i te mau fifi e o ratou i taua maororaa ra, i te pae hopea râ, o teie nau toopiti taata tei tomo i roto i te fenua i tǎpǔhia. (Numera 14:30-34; Iosua 14:6-15) Mai te peu e e ‘pee hua tatou ia Iehova’ e e vai ara noa tatou i te pae varua, e ite tatou i te oaoa e tomo i roto i te ao apî i tǎpǔhia e te Atua.

21. Eaha ta tatou e fanaˈo ia vai ara noa anaˈe tatou i te pae varua?

21 Te faaite maitai maira te mau haapapuraa e te ora nei tatou i te tau hopea e te fatata maira te mahana rahi o Iehova. E ere teie te taime no te taoto e no te ore e tâuˈa i te raveraa i te hinaaro o te Atua. E haamaitaihia tatou mai te peu noa e e vai ara tatou i te pae varua, e e tapea maite tatou i to tatou ahu e faaite ra e e mau tia e mau tavini kerisetiano tatou no Iehova. Ia faaoti ïa tatou i te “ara; ia mau papu i te faaroo, e faataata paari, e faaitoito.” (Korinetia 1, 16:13) Ei mau tavini no Iehova, ia mau papu ïa tatou e ia faaitoito. To rotopu atoa ïa tatou i te feia tei ineine ia tae mai te mahana rahi o Iehova, a tavini noa ˈi ma te haapao maitai i rotopu i te feia oaoa e vai ara ra.

Nafea outou ia pahono?

◻ Nafea outou ia faataa mai e eaha to tatou ahu taipe, e nafea tatou ia tapea maite i te reira?

◻ Eaha vetahi mau ravea no te vai ara noa i te pae varua?

◻ No te aha e farerei iho â tatou i te feia tâhitohito, e nafea tatou ia faariro ia ratou?

◻ Eaha to tatou manaˈo no nia i ta tatou ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ i teie anotau hopea?

[Parau iti faaôhia i te api 16]

Te vai ra te varua moˈa o te Atua no te tauturu i te mau Kerisetiano ia vai ara noa, e ia amo i ta ratou mau hopoia

[Hohoˈa i te api 15]

Ua faaoti anei outou i te vai ara noa i te pae varua e i te tapea maite i to outou ahu taipe?

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono