To te atua hinaaro, ia ora ïa te taata ma te oaoa i roto i te hoê paradaiso
“Ua rave ihora te Atua ra o Iehova i te taata, tuu ihora ia ˈna i roto i taua ô i Edene ra, ei faaapu, e ei tiai.” — GENESE 2:15.
1. I te omuaraa ra, eaha te hinaaro o te Atua i te mau taata e auraro ia ˈna?
I TE omuaraa ra, te hinaaro o te Poiete, e to ˈna noâ hoi hinaaro, ia ore roa ˈtu ïa te mau taata e auraro ra ia ˈna e ruhiruhia noa ˈtu, ia vai apî noâ ratou e a muri noa ˈtu, ia ore roa ˈtu e fiu, e e mau ohipa faahiahia noâ ta ratou e rave, ia here ratou te tahi i te tahi ma te aau tae, oia hoi ia ora ratou i roto i te huru tia roa — i roto i te hoê paradaiso! — Genese 2:8; hiˈo Luka 23:42, 43.
2. a) Ua aha ihora te taata matamua a ite ai oia e te vai ora ra oia? b) Afea ra te taata matamua i te poieteraahia, i hea, e i te hia area o te matahiti?
2 Ei haapapuraa ia tatou i te reira, e hoˈi anaˈe na tatou i te tau o Adamu i ora ˈi, i reira to ˈna hiˈopoaraa i to ˈna tino e te mau mea atoa ta ˈna i ite na, i faaroo na e i hauˈa na na te hiti ia ˈna, e i reira to ˈna ite-papu-raa e te vai ora mau râ oia. I au i te tuatapaparaa no nia i te tau o te Bibilia Moˈa, ua tupu taua ohipa ra fatata e 6 000 matahiti, i te matahiti 4026 hou to tatou nei tau, i roto i te hoê vahi o te fenua Turetia i teie nei tau, i te pae apatoa tooa o te râ ta tatou e parau nei i teie nei mahana te fenua Asia, aita e atea roa ˈtu i te mau anavai pape no Eupharate e no Hidekela, oia hoi i te pae Apatoerau o te fenua nei. Eita e ore tei te mau area o te 1 no atopa, i te mea hoi e ua haamata te mau kalena tahito roa ˈˈe i te taio i te tau i taua mau taio mahana ra.
3. a) Ua fa mai te taata i teie nei ao i roto i tei hea huru tupuraa? b) Eaha te iˈoa i mairihia i te taata matamua, e eaha to ˈna auraa?
3 Ua pua mai te taata matamua i teie nei ao ma te oti maitai, ma te oraora maitai e ma te hoê huru morare maitai roa. E te iˈoa i piihia no ˈna e rave rahi taime i roto i te aamu bibilia, oia hoi ’Adhama, e huti ïa te reira i to tatou manaˈo i nia i te taoˈa i faaohipahia no te hamani ia ˈna. Oia mau, te fenua, aore ra te repo, no reira mai oia i parauhia ïa ’adhamah. Mea tano mau atura ia manaˈo e te parau i riro mai i muri aˈe ei iˈoa iho no taua taata matamua ra o Adamu, te auraa ra “taata no roto mai i te repo fenua”. Eita e ore o Adamu i te putapû roa ia ˈna i haamata i te ora mai, ia ˈna i riro mai ei taata i ite i te haapaoraa e te maramarama atoa hoi!
4. Aita te taata matamua i itehia i roto i tei hea mau huru tupuraa huru ê mau ia ˈna i fa mai i teie nei ao? E ere atura ïa o ˈna i te tamaiti na vai?
4 A pua mai ai taua taata matamua ra o Adamu i teie nei ao, ma te ite maitai hoi i te haapaoraa e te maramarama atoa, e a araara ˈi to ˈna mata, aita o ˈna to nia iho i te hoê ouma huruhuru, i roto i te rima roa e te puai atoa hoi o te hoê uri taata ta ˈna i tapii atu i nia iho, a hiˈo noa ˈtu ai ia ˈna e a tuô rii noa ˈtu ai e mama. Aita te taata matamua ra o Adamu i ite i teie nei ao i roto i te mau huru tupuraa huru ê hoi mai te reira te huru. E aita roa ˈtu to ˈna hoê noa ˈˈe auraa fetii e te uri taata, e aita atoa i muri iho, a ite atu ai oia i te hoê uri taata i te taime matamua. Te mahana oia i poietehia ˈi, aita roa ˈtu hoê noa ˈˈe mea e haapapu ra e e huaai o ˈna, aore ra e tamaiti atea o ˈna na te tahi uri taata aore ra na te hoê animala mai te reira te huru. No reira, e huru ê noa anei ïa te feruriraa o te taata matamua ra o Adamu no nia i te huru oia i fa mai ai i teie nei ao? Eita.
5. Eaha ta Adamu i ite maitai i nia i te ô mai te hoê aua nehenehe mau ra te huru e i reira hoi oia e ora ra, e no nia ia ˈna iho?
5 Te taa ra ïa ia tatou e no te aha o Adamu i nehenehe ai e aniani e mea nafea te mau mea nehenehe atoa e haaati nei ia ˈna i te faraa mai. Tei roto oia i te hoê ô mai te hoê aua nehenehe, te hoê paradaiso ta ˈna i ore i faanaho aore ra i faanehenehe. Mea nafea hoi to ˈna faraa mai? I te mea hoi e tei roto ia ˈna i te maramarama papu maitai, i te huru e nehenehe ai oia e feruri, ua hinaaro mau iho â ïa o ˈna i ite e mea nafea ra. Inaha, aita hoi rea ohipa ta ˈna i rave i mutaa ihora. Ua ite oia e e ere na ˈna iho i hamani ia ˈna, i rave e ia tupu oia. E ere mea na roto i ta ˈna iho mau ravea i tapae ai oia i nia i taua faito ra. — Hiˈo Salamo 100:3; 139:14.
6. Eaha ïa te mau manaˈo o Adamu i to ˈna faraa mai i roto i te hoê vahi maitai roa i nia i te fenua nei?
6 I te omuaraa ra, peneiaˈe ua riro roa te feruriraa o te taata matamua ra o Adamu i taua ohipa taa ê mau ra e te oaoa hoi, oia hoi te oraraa mai i roto i te hoê vahi maitai roa i nia i te fenua nei e a aniani atu ai e mea nafea o ˈna e te tumu o ˈna i fa mai ai i teie nei ao. I te mea hoi e eita ta ˈna e nehenehe e ore e tapea i te faaite i to ˈna oaoa, ua ite aˈera oia e te na roto maira vetahi mau parau i to ˈna vaha. Ua faaroo aˈera hoi o ˈna ia ˈna i te paraparauraa i te reo taata, i te raveraa i te tahi mau hiˈopoaraa i nia i te mau mea faahiahia mau ta ˈna e ite na e ta ˈna e faaroo na. Auê hoi te au e te oraraa i taua paradaiso ra! E a oaoa noa ˈi oia i te ite e rave rahi mau mea, i te hiˈo-noa-raa ˈtu, i te faarooraa ˈtu i te hauˈaraa e i te tapearaa i te mau mea atoa e haaati na ia ˈna, eita e ore te tahi mau uiraa i te ô mai i roto i to ˈna feruriraa. Ahiri e o tatou aˈe o ˈna, e riro iho â ïa te mau mea atoa ei ohipa taa-ore-hia e tatou, e ohipa ta tatou e ore roa ˈtu e nehenehe e ite na nia i to tatou iho puai.
Aita e ohipa moe no nia i te faraa mai te taata
7. No te aha aita o Adamu i vai maoro roa i roto i te pouri no nia i te parau no te oraraa mai oia i roto i te hoê paradaiso?
7 Aita te taata matamua ra o Adamu i vai maoro noa i roto i te pouri no nia i te huru oia i fa mai ai i teie nei ao o ˈna anaˈe hoi, ma te ore roa ˈtu e taata e itehia mai ia ˈna ra te huru i roto i te paradaiso. Ua faaroo aˈera oia i te hoê reo, i te hoê taata i te paraparauraa mai na roto i te reo ta ˈna e taa ra. O vai hoi taua taata ra? Aita o ˈna e ite ra i te taata e parau maira ia ˈna. Mea na roto mai hoi te reo i te mau reva ite-ore-hia i te mata taata nei e te parau maira ia ˈna. O te reo hoi o to ˈna Poiete, Tei hamani ia ˈna. E ua nehenehe ia ˈna e pahono atu na roto i taua iho reo ra. Ua paraparau atura hoi oia i te Atua, i te Poiete. Aita e faufaa na ˈna i te tahi afata radio, mai tei hamanihia nei i to tatou nei tau, no te faaroo atu i te reo o te Atua. O te Atua iho teie e aparau mai nei ia ˈna, i te taata ta ˈna i poiete.
8, 9. a) Ua nehenehe e noaa mai ia Adamu i te mau pahonoraa i tei hea mau uiraa, e eaha te mau tapao no te aupuru e no te anaanatae mau mai te hoê metua tane ra te huru i faaitehia ˈtu ia ˈna? b) Eaha te pahonoraa i noaa mai ia Adamu i to ˈna Metua i te raˈi ra?
8 Ua ite atura hoi te taata i teie nei e e ere atura o ˈna anaˈe, e eita e ore te reira i te tamǎrû i to ˈna feruriraa. E nehenehe ta ˈna e ui atu i te mau uiraa e rave rahi e haafifi nei i to ˈna feruriraa i te Atua ite-ore-hia e parau maira ia ˈna. Na vai i poiete ia ˈna, o ˈna e taua ô au mau ra? No te aha oia i tuuhia mai ai i reira, e nafea hoi o ˈna i to ˈna oraraa? E tapao anei ta to ˈna oraraa e titau ra? Ua riro taua taata matamua ra o Adamu ei aupuraa e ei anaanataeraa no ǒ mai i te hoê metua tane ra, no te mea ua noaa ia ˈna i te mau pahonoraa papu maitai i ta ˈna mau uiraa. Auê hoi te oaoa no to ˈna Poiete, tei horoa mai i te ora no ˈna, to ˈna Metua i te raˈi ra, i te faarooraa mai ia ˈna ia parau, ia faahiti i ta ˈna mau parau matamua! Auê atoa hoi oaoa no ˈna e i te faarooraa mai i ta ˈna tamaiti ia parau atu ia ˈna e! Eita e ore teie ta ˈna uiraa matamua: “Mea nafea to ˈu faraa mai i teie nei ao?” Ua pahono mai iho â ïa te Metua i te raˈi ra ma te oaoa e ua ite maira i taua taata matamua ra ei tamaiti na ˈna, e “tamaiti na te Atua”. (Luka 3:38.) Ua faaite maira Iehova ia ˈna mai te Metua o te taata matamua ra o Adamu. Teie ei haapoto-noa-raa, te pahonoraa i noaa mai ia Adamu no ǒ mai i to ˈna Metua i te raˈi ra e ta ˈna atoa i faaite mai i to ˈna huaai:
9 “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei taata ora. Ua ô hoi te Atua ra o Iehova i te ô i te pae i te hitia o te râ i Edene ra, e ua tuu ihora oia i te taata ta ˈna i hamani ra i reira. Ua faatupu te Atua ra o Iehova i te mau raau maitatai atoa ia hiˈo, e tei au ei maa, i taua fenua ra; e te raau ora i ropu i taua ô ra, e te raau e ite ai i te maitai e te ino. Ua tahe maira te hoê pape mai roto mai i Edene, ei faararirari i taua ô ra; e i reira te maaraa taua pape ra, e a maha ˈtura anapape rarahi.” — Genese 2:7-10b.
10, 11. a) Eaha te mau ohipa ta Adamu i papu maitai, eaha atu â râ te tahi mau uiraa e tiâ ia uihia? b) Eaha te mau pahonoraa ta te Metua i te raˈi ra i horoa mai ia Adamu?
10 Ua farii aˈera o Adamu, tei riro hoi te feruriraa ei feruriraa itoito e te apî maitai, ma te anaanatae rahi i taua mau haamaramaramaraa maitai roa ra. Ua ite o ˈna i teie nei e e ere o ˈna no te ao ite-ore-hia ra mea na reira mai hoi to ˈna Poiete i te parauraa mai ia ˈna, ua hamanihia ra o ˈna mai te fenua atu i reira oia e ora ˈi, no roto mai oia i te repo fenua. O Iehova to ˈna Metua tane, te Tumu o to ˈna ora. E “taata ora” oia. I te mea hoi e no ǒ mai to ˈna ora i te Atua ra o Iehova, e “tamaiti [atura ïa oia] na te Atua”. E horoa na te mau tumu raau e haaati nei ia ˈna i roto i te ô i Edene ra i te mau hotu maitai ei maa, ta ˈna i nehenehe e amu no te atuatu i to ˈna ora, ia riro noa oia ei taata ora. No te aha atura ïa e tia ia ˈna ia tamau â i te ora, e no te aha hoi oia i tuuhia mai ai i nia i te fenua nei, i roto i taua ô i Edene ra? I te mea hoi e e taata o ˈna tei oti maitai i te hamanihia, te maramarama, te noaa ia ˈna te tahi mau huru i te pae tino, mea tano iho â ïa ia ite o ˈna i te reira. Mai te peu e eita ra, nafea ïa e noaa ia ˈna i te tapao ta to ˈna oraraa e titau ra e nafea atoa ïa to ˈna Poiete e Metua atoa hoi e au mai ai ia ˈna na roto i te raveraa i To ˈna hinaaro? E ite tatou i te mau pahonoraa i taua mau uiraa taa maitai ra i roto i te mau parau i muri nei:
11 “Ua rave ihora te Atua ra o Iehova i te taata, tuu ihora ia ˈna i roto i taua ô i Edene ra, ei faaapu, e ei tiai. Ua parau maira te Atua ra o Iehova i te taata, na ô maira, E amu noa oe i to te mau raau atoa o te ô nei; area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.” — Genese 2:15-17.
12. Ua haamauruuru o Adamu i to ˈna Poiete no tei hea mau haamaitairaa, e nafea ˈtura ïa o ˈna e nehenehe ai e faahanahana i te Atua?
12 Papu maitai, ua haamauruuru Adamu i to ˈna Poiete tei horoa mai na ˈna i te hoê ohipa faufaa mau i roto i taua aua nehenehe mau i Edene ra. Ua ite atura oia i teie nei eaha te hinaaro o to ˈna Poiete, e e nehenehe atura ïa ta ˈna e rave i te tahi ohipa no ˈna i nia i te fenua nei. E hopoia atura hoi ta ˈna, te atuaturaa i te ô i Edene ra e te aupuraa i taua ô ra, e riro râ hoi ei ohipa au mau. Ia faatupu oia i te reira, e nehenehe ïa oia e rave e ia faahanahana noa te aua i Edene ra e ia arue noa i Tei hamani ia ˈna ra, oia hoi te Atua ra o Iehova. Ia poia oia, e nehenehe ta Adamu e amu mai ta ˈna e hinaaro i te mau hotu o te mau raau o te ô ra. Ia na reira oia, e faaapî oia i to ˈna puai e e tamau â oia i te ora ma te oaoa e a muri noa ˈtu. — Hiˈo Koheleta 3:10-13.
Tiaturiraa no te ora mure ore
13. Eaha te tiaturiraa e vai ra i mua i te taata matamua, e no te aha?
13 Ora e a muri noa ˈtu? No te taata tia ra, mai te huru ra ïa e eita e nehenehe e tiaturi. Eaha ïa e ore ai? Aita roa ˈtu to ˈna Poiete i hinaaro noa ˈˈe e haamou roa i taua ô i Edene i faanehenehe-maitai-hia ra. No te aha hoi oia e faaore roa ˈi i ta ˈna ohipa, inaha e ohipa maitai hoi e te haapapu maitai maira i to ˈna aravihi i te pae no te poieteraa? Ma te papu maitai, e ere te reira to ˈna manaˈo (Isaia 45:18). E i te mea hoi e e tia taua ô aita e faaauraa ra ia atuatu-noa-hia, ei taata faaapu ïa e ei tiai mai te taata tia ra o Adamu no te aupuru i taua aua ra. Ia ore roa ˈtu oia e amu i te maa o “te raau e ite ai i te maitai e te ino” i opanihia ra, e ore roa ˈtu ïa taua taata tia ra e pohe. E nehenehe hoi oia e ora e a muri noa ˈtu.
14. E ora o Adamu e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso ia aha oia?
14 E nehenehe ta Adamu e ora e a muri noa ˈtu i roto i te ô i Edene ra, i roto i te Paradaiso. E nehenehe oia e oaoa i reira e a muri noa ˈtu, ia auraro maite oia i to ˈna Poiete, ia ore roa ˈtu o ˈna e amu i te maa Ta ˈna i opani mai. Te hinaaro ra te Atua ia auraro noa te taata tia e ia ora oia e a muri noa ˈtu. Te opaniraahia oia eiaha e amu i te maa o “te raau e ite ai i te maitai e te ino”, e ere roa ˈtu ïa no te haapohe ia ˈna, no te tamata râ i te faaroo tia roa o te taata i to ˈna Metua. E rave hoi te reira e nehenehe ai te taata e haapapu i to ˈna here i te Atua, i to ˈna Poiete.
15. No te aha o Adamu e nehenehe ai e tiaturi e e ite o ˈna i te hoê oraraa a muri aˈe oaoa mau e e noaa ia ˈna i te mau haamaitairaa no ǒ mai i to ˈna Poiete ra?
15 Ma te mauruuru roa i te iteraa e e ere oia i te mea tupu noa mai e e Metua râ to ˈna no te raˈi mai, ma te maramarama maitai i nia i te tumu no to ˈna oraraa e ma te oaoa e e nehenehe o ˈna e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso, e oraraa oaoa ˈtura ïa to mua i te taata tia ra. Ua amu oia i te mau hotu o te mau raau tei riro hoi ei mau maa maitai, e aita oia i hauti noa ˈtu i to “te raau e ite ai i te maitai e te ino”. Ua tuu o ˈna i to ˈna tiaturiraa i roto i to ˈna Poiete no te iteraa eaha te mea maitai. E ere roa ˈtu ta ˈna ohipa, oia hoi te atuaturaa i te ô i Edene ra, i te ohipa rohirohi. E ohipa au hoi e e faatupu na te taata tia roa i te reira.
Te tahi mau haamaramaramaraa e ere roa ˈtu i te mea faufaa
16-18. Aita o Adamu i manaˈo e ite i tei hea mau “ohipa moe”, e no te aha?
16 Ua ore aˈera te maramarama o te ao ia topa te marama rahi o te ao ta Adamu e nehenehe e ite i roto i te raˈi. Ua mairi aˈera hoi te pouri e, inaha, ua rui aˈera, e ua ite maitai atura oia i te avae. Aita o ˈna i mǎtaˈu i te avae; o te marama iti nainai hoi e anaana na i te po (Genese 1:14-18). Eita e ore te tahi mau manu rii i te rere i roto i te aua ma te vaiiho mai hoi i te tahi maramarama, mai te tahi mau mori rii e anapanapa noa.
17 Ia po anaˈe e ia pouri roa, e hinaaro o Adamu e taoto, mai te mau animala e haaati ra ia ˈna. Ia ara mai oia, e poia faahou oia, e e rave oia ta tatou e nehenehe e parau ta ˈna maa poipoi na roto i te amu-maitai-raa i te hotu o te mau raau e faatiahia ia ˈna e amu.
18 Ma te itoito faahou, e te maha maitai te rohirohi i muri aˈe i to ˈna taoto-maitai-raa, e fariu tia faahou te taata i to ˈna manaˈo i nia i te ohipa e tiai maira ia ˈna i te ao. Ia hiˈopoa oia i te heeuri o te mau raau e haaati ra ia ˈna, aita o ˈna i manaˈo e e tia ia ˈna ia ite i te ohipa moe o te mea i parauhia, tau tausani matahiti i muri aˈe, te photosynthèse. Na roto i taua ravea taa-ore-hia e tatou nei, e faaohipa te mea e haamatie i te mau raau, oia hoi to ratou chlorophylle, i te ito o te mahana no te faatupu i te maa na te taata e na te animala. E huti atoa taua mea ra i te gaz carbonique ta ratou e faarue e e faatupu mai i te oxygène, oia hoi mataˈi ora, ta tatou e hutihuti nei. E riro paha taua ravea ra ei ohipa moe na te taata, aita râ e faufaa na Adamu ia haamaramarama i te reira. E semeio hoi te reira na te Poiete i te taata, tei taa maitai i te auraa e ua faatupu no te maitai o te mau mea ora i poietehia e a ˈna e ta ˈna i tuu mai i nia i te fenua nei. Ia maha maitai to ˈna maramarama hapa ore, e tia ïa i te taata matamua ia ite e na te Atua, te Poiete, e faatupu i te mau raau, e ua haapao oia e na ˈna e aupuru i taua mau huru raau atoa e tupu na i roto i te ô i Edene ra. — Hiˈo Genese 1:12.
O ˈna anaˈe, mea oaoa râ
19. Noa ˈtu â ïa e ua ite o Adamu e o ˈna anaˈe, aita ˈtu ai taata mai ia ˈna ra te huru i nia i te fenua nei, eaha te ohipa ta ˈna i ore i rave?
19 Aitâ te taata i oti atura i te haapiihia e to ˈna Metua i te raˈi ra. E aupuru na o ˈna i te ô i Edene ra e aita e taata mai ia ˈna te huru no te apee mai ia ˈna aore ra no te tauturu mai ia ˈna. No nia i to ˈna huru, oia hoi te huru taata, o ˈna anaˈe hoi. Aita râ oia i maimi i te hoê taata mai ia ˈna te huru, ia nehenehe o ˈna e fanaˈo i te reira. Aita atoa oia i aniani atu i te Atua, i to ˈna Metua i te raˈi, ia horoa mai no ˈna i te tahi tuana aore ra i te tahi tuahine. Aita to ˈna upoo i inohia no te mea aita ˈtu â e taata e aita ˈtoa hoi i faaere ia ˈna i te oaoa no te ora e no te rave i te ohipa. Te fanaˈo ra hoi oia i te auhoaraa o te Atua. — Hiˈo Salamo 27:4.
20. a) Eaha te mea e faaoaoa rahi roa ˈˈe ia Adamu? b) No te aha i ore ai e riro ei ohipa fiu mau na Adamu te tamauraa i te ora mai te reira te huru? c) E tuatapapa mai te tumu parau i mua nei i te aha?
20 Ua ite o Adamu e te hiˈo noa maira to ˈna Metua i te raˈi ia ˈna e te anaanatae maira i te ohipa ta ˈna e rave ra. To ˈna oaoaraa rahi, ia au mai ïa to ˈna Atua e Poiete atoa hoi ia ˈna, o te itehia hoi te hanahana rahi i roto i te mau ohipa nehenehe atoa i poietehia e haaati ra ia ˈna (hiˈo Apokalupo 15:3). Te tamauraa i te ora mai te reira te huru, aita roa ˈtu ïa i riro ei ohipa fiu no taua taata ra tei noaa hoi te aifaito maitai roa o te nehenehe e aparau atu i to ˈna Atua. Ua horoa mai oia na ˈna i te hoê ohipa faahiahia mau, e faaoaoa roa ia ˈna. E vauvau atu te tumu parau i mua nei i te parau no te mau haamaitairaa e te mau tiaturiraa no te oraraa a muri aˈe ta te Poiete i pûpû ia Adamu ra i roto i te Paradaiso.
[Nota i raro i te api]
a No roto mai taua parau ra i te aamu o te poieteraa na roto i te reo tumu, i roto i te Bibilia Moˈa. — Genese 1:26, Traduction du monde nouveau, neneiraa beretane e faahororaa no te matahiti 1984, nota i raro i te api.
b Ua horoa faahou mai te peropheta ra o Mose, tei papai i taua mau haamaramaramaraa ra i roto i te buka o te Genese i te senekele XVI hou to tatou nei tau, no nia i taua anavai edene ra i te mau haapapuraa i muri nei, ia au i te itehia i to ˈna tau:
“Pisona te iˈoa o te hoê; o tei haaati ïa i te fenua ra o Havila, e auro to reira; e auro maitai to te reira fenua; e ofafai rii maitatai hoi to reira te poe e te sema. E te iˈoa o te piti o te pape, o Gihona ïa; o tei haaati i te fenua o Kusa ra. E te iˈoa o te toru o te pape, o Hidekela ïa; o tei tahe tia i te pae hitia o te râ i Asura ra. E te maha o te pape, o Eupharate ïa.” — Genese 2:11-14.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ No te aha o Adamu i ore ai i aniani maoro e mea nafea to ˈna faraa mai i teie nei ao?
◻ Eaha te ohipa ta te Atua i horoa mai ia Adamu ra, e mea nafea to ˈna fariiraa i te reira?
◻ Eaha te tiaturiraa no te oraraa a muri aˈe i pûpûhia mai i te taata tia ra, e no te aha?
◻ No te aha o Adamu i ore ai i pûpû i to ˈna oraraa no te haamaramarama i te tahi mau parau taa-ore-hia e ana?
◻ No te aha aita i erehia ia Adamu i to ˈna oaoa no te oraraa, ia ˈna i ite e o ˈna anaˈe te taata i nia i te fenua nei?
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
Photo NASA