-
Te Aˈoraa tuiroo roa ˈˈe tei ore aˈenei i faahitihiaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Ua haamata ˈtura o Iesu ma te parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ e: ‘E oaoa outou, e tei haehaa, no outou hoi te basileia o te Atua ra. E oaoa outou, e tei poia i teie nei, e faaîhia hoi outou. E oaoa outou, e tei oto i teie nei, e ata hoi outou. E oaoa outou ia riri mai te taata ia outou . . . E oaoa i te reira mahana, e ouˈouˈa noa i te oaoa; ua ite hoi outou e e utua rahi ta outou tei te ao.’
-
-
Te Aˈoraa tuiroo roa ˈˈe tei ore aˈenei i faahitihiaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Te auraa o te parau a Iesu no nia i te oaoa, e ere noa ïa te riroraa ei taata arearea noa, ia hauti noa anaˈe oia. Mea hohonu roa ˈtu â te oaoaraa mau, inaha, te faahiti ra oia i te manaˈo no te mauruururaa, te iteraa e ua noaa mai te mea i titauhia e te manuïaraa o te oraraa.
-
-
Te Aˈoraa tuiroo roa ˈˈe tei ore aˈenei i faahitihiaTe taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
-
-
Eaha ta Iesu e hinaaro ra e parau? No te aha te haapueraa i te faufaa, te maimi-noa-raa i te mau mea e navenave ai ra e te fanaˈoraa i te hanahana a te taata, e faatupu ai i te ati? No te mea ia noaa i te hoê taata teie mau taoˈa e ia poihere oia i te reira, e tuu oia i te taviniraa i te Atua, o te reira anaˈe hoi te nehenehe e faatupu i te oaoaraa mau, i te hiti o to ˈna oraraa. Oia atoa, aita o Iesu e hinaaro ra e parau e e oaoa te hoê taata no te mea noa ïa e e taata veve oia, te pohe ra oia i te poia aore ra te oto ra oia. Mea pinepine râ teie mau taata e roohia ra i te ati, i te farii i te mau haapiiraa a Iesu e e fanaˈo atu ai i te haamaitairaa o te oaoaraa mau.
-