Iesu, to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa
O vai ma te feia oaoa roa?
TE hinaaro nei te taatoaraa o te taata ia oaoa. Ma te papu maitai i te reira, ua haamata aˈera Iesu i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa ma te faataa mai e o vai ma te feia oaoa roa ˈˈe. Mea ohie roa ˈtura ïa ia tatou ia manaˈo e ua tapea mau â taua omuaraa parau ra i te ara-maite-raa o te feia e rave rahi e faaroo atura ia ˈna. No te rahiraa râ o te taata, mai te huru ra ïa e te patoitoi ra ta ˈna mau parau matamua i te tahi e te tahi.
Ma te parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ, mai teie te huru to Iesu omuaraa i ta ˈna parau: “E ao to outou, e tei haehaa, no outou hoi te basileia o te Atua. E ao to outou, e tei poia i teie nei, e faaîhia outou. E ao to outou, e tei oto i teie nei, e ata hoi outou. E ao to outou ia riri mai te taata ia outou (...). E oaoa i te reira mahana, e ouˈouˈa noa i te oaoa; ua ite hoi outou e e utua rahi ta outou tei te ao [raˈi].”
Mai te reira te huru te haamataraa te aˈoraa a Iesu mai ta Luka e faaite maira. Ia au râ i te faatiaraa a Mataio, te parau atoa ra Iesu e e mau taata oaoa te feia mǎrû, te mau taata aau aroha, te mau taata aau viivii ore e te mau taata hau noa. Mai te peu e e feia oaoa ratou, mai ta Iesu e haapapu ra, no te mea ïa e noaa ia ratou te fenua, e arohahia mai ratou, e e ite ratou i te Atua e e parauhia ratou e mau tamarii na te Atua.
Na roto i te parau ra oaoa, aita Iesu e hinaaro ra e parau e te riro-noa-raa ei taata e oaoa noa, mai te huru ra ïa e te arearea ra tatou. Mea hohonu aˈe te oaoaraa mau: te vai ra hoi i roto i taua parau ra te manaˈo no te mauruuru-roa-raa, te mauruuru-roa-raa i roto i te oraraa.
No reira, te faaite maira Iesu e te feia e oaoa roa, o te feia ïa e ite eaha to ratou mau hinaaro i te pae varua, e tei peapea roa no to ratou huru taata hara e o te farii e o te tavini i te Atua. No reira, noa ˈtu â ïa e e ririhia mai ratou aore ra e hamani-ino-hia mai ratou no te mea te rave ra ratou i te hinaaro o te Atua, e oaoa ratou, inaha ua ite ratou e te farii maira te Atua ia ratou e e horoa mai oia i te ora mure ore no ratou ei haamauruururaa ia ratou.
Teie râ, e rave rahi mau taata i faaroo na ia Iesu, mai vetahi mau taata i teie nei tau, teie e tiaturi nei e eita te ruperuperaa i te pae materia e tae noa ˈtu hoi te mau mea e navenave ai ra, e faariro i te hoê taata ei taata oaoa. Ma te papu maitai i te reira, ua haamau aˈera Iesu i te hoê taa-ê-raa o te riro paha i te faahitimahuta i te hoê tuhaa rahi o te feia e faaroo maira ia ˈna:
“E ati râ to outou, e te feia taoˈa rahi! Ua noaa hoi to outou oaoaraa. E ati to outou, e te feia i î na! E poia hoi outou. E ati to outou, e te feia i ata i teie nei! E mihi hoi outou e e oto. E ati to outou ia haamaitai mai te taata atoa ia outou! I na reira hoi to ratou huitupuna i te mau peropheta haavare ra.”
Eaha ïa ta Iesu e hinaaro ra e parau? No te aha te feia taoˈa rahi, e maimi ra ma te oaoa i te mau mea e navenave ai ra e te faahanahanahia e te taata, e ore ai e oaoa? No te mea ïa, ia noaa i te hoê taata i te tahi taoˈa e ia poihere o ˈna i taua mau taoˈa ra, e riro ïa te taviniraa i te Atua, te reira anaˈe hoi te faatupu i te oaoaraa mau, i te tuuhia e ana i te hiti o to ˈna oraraa. Teie râ, aita Iesu e hinaaro ra e parau e e oaoa te hoê taata no te mea noa ïa e e taata veve oia, aore ra te pohe ra oia i te poia aore ra te heva ra oia. E pinepine râ, te mau taata mai teie te huru te roohia i teie huru fifi, i te farii i te mau haapiiraa a Iesu e e riro hoi te Atua i te haamaitai mai ia ratou i te faariroraa ia ratou ei mau taata oaoa.
I muri iho, teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “O outou te miti no te fenua.” Parau mau, aita o ˈna e hinaaro ra e parau e o ratou te miti i roto i to ˈna auraa mau. E nehenehe te miti e faaherehere i te maa ia ore te maa ia ino. Te vai ra hoi te tahi miti i pihai iho i te fata, i te hiero o Iehova, e e rave na hoi te mau tahuˈa e ohipa na i reira no te tamiti i te mau taoˈa ta ratou e pûpû.
Ua riro te mau pǐpǐ a Iesu ei “miti no te fenua” i te mea e e mau roa ta ratou mau ohipa e rave e ta ratou mau parau e faaite, i nia i te taata. Ma te papu maitai, e faaora te parau ta ratou e hopoi atu i te mau taata atoa e farii i te reira. E faaô oia i roto i to ratou oraraa i te tahi mau huru mai te mau-papu-raa e te haapao maitai e e riro hoi i te rave e ia ore ratou ia viivii i te pae varua e i te pae morare.
“O outou te maramarama o teie nei ao”, ta Iesu ïa e haapapu ra i ta ˈna mau pǐpǐ. Eita te hoê lamepa e tuuhia i raro aˈe i te hoê farii, i nia râ i te vairaa ra; no reira Iesu i parau faahou ai e: “Oia atoa to outou maramarama, ia anaana ïa i mua i te aro o te taata nei.” E auraro ta ˈna mau pǐpǐ i taua aˈoraa nei ma te haere e faaite i te parau i te vahi taata e ma te riro ei mau hiˈoraa faahiahia mau i te pae no te haerea o te tano maitai i te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Luka 6:20-26; Mataio 5:3-16.
◆ O vai mau na te feia oaoa roa, e no te aha?
◆ O vai teie e ati nei, e no te aha?
◆ Ua riro te mau pǐpǐ a Iesu ei “miti no te fenua” e ei “maramarama no teie nei ao” i roto i tei hea auraa?