Te varua moˈa: puai ohipa o te Atua
IA AU i te haapiiraa o te Toru Tahi, o te varua moˈa te toruraa o te taata o te hoê huru Atua, tei tuea i te Metua e i te Tamaiti. Te taiohia ra i roto i te buka ra To tatou faaroo kerisetiano orthodoxe (beretane) e: “O te Atua taatoa te Varua Moˈa.”
I roto i te mau Papai hebera, ua huri-pinepine-hia “varua” na roto i te parau ra ruʹach (“aho; mataˈi; varua”). I roto i te mau Papai heleni, o pneuʹma ïa te parau tei tuea maitai, e hoê â hoi to ˈna auraa. Te faaite ra anei taua mau parau ra e e melo te varua moˈa no te Toru Tahi?
Te hoê puai ohipa
TE FAAITE ra te faaohiparaa i te parau “varua moˈa” i roto i te Bibilia e o te hoê ïa puai taa ê i te Atua ra o Iehova, Ta ˈna e faaohipa ra no te rave i te mau tuhaa huru rau o ta ˈna mau opuaraa. E nehenehe e faaauhia te varua moˈa, i roto i te tahi faito, i te uira, oia hoi te hoê puai o tei nehenehe e faatuati, e e faaohipahia na roto e rave rahi mau ravea.
I roto i te Genese 1:2, te taiohia ra e “ua faaarepurepu ihora te [v]arua [“te puai ohipa” (hebera ruʹach)] o te Atua i nia iho i te moana”. I ǒ nei, te varua o te Atua, o to ˈna ïa puai ohipa, aore ra i faaohipahia, no te hamani i te fenua.
Te faaohipa nei te Atua i to ˈna varua no te haamaramarama te feia e tavini ra ia ˈna. Ua pure aˈera o Davida na roto i teie mau parau e: “E haapii mai oe ia ˈu ia rave au i to oe ra hinaaro; o oe hoi tau Atua. Ia arataihia vau e to varua maitai [ruʹach] i te fenua parau-tia.” (Salamo 143:10). No nia i na 70 taata aravihi ta Mose i nomino no te tauturu ia ˈna, ua parau te Atua i ta ˈna tavini e: “E rave hoi au i ta te varua [ruʹach] i nia iho ia oe ra, a tuu ai i nia ia ratou.” — Numera 11:17.
Ua papaihia te mau parau tohu bibilia e te mau taata a te Atua “i ta te [v]arua [moˈa] [huru na roto i te reo heleni pneuʹma] i tuu mai ia ratou ra.” (Petero 2, 1:20, 21.) Mea na reira to te Bibilia i te ‘faauruahia mai e te Atua’; na roto i te reo heleni The·oʹpneu·stos, oia hoi te auraa mau “pupuhihia [e te] Atua”. (Timoteo 2, 3:16.) Hau atu, na te varua moˈa i rave e ia roaa ia vetahi mau taata i te tahi mau orama aore ra te tahi mau moemoeâ no nia i te parau tohu. — Samuela 2, 23:2; Ioela 2:28, 29; Luka 1:67; Ohipa 1:16; 2:32, 33.
Na te varua moˈa i turai ia Iesu ia haere i roto i te medebara i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa (Mareko 1:12). Mai te hoê auahi te huru o te varua i nia i te mau tavini a te Atua, te hoê puai e ohipa ra i nia ia ratou e e horoa ra na ratou i te itoito. Te turai nei taua varua ra ia ratou ia paraparau ma te aravihi e te itoito. — Mika 3:8; Ohipa 7:55-60; 18:25; Roma 12:11; Tesalonia 1, 5:19.
Mea na roto â i to ˈna varua, te Atua e faatupu ai i ta ˈna mau haavaraa i nia i te mau taata e i nia i te mau nunaa (Isaia 30:27, 28; 59:18, 19). Te ohipa nei te varua o te Atua no te faautua i te mau taata aore ra no te farii ia ratou; aita hoê aˈe mea eita e roaa ia ˈna. — Salamo 139:7-12.
Te hoê “mana rahi maitai ra”
E NEHENEHE atoa ta te varua o te Atua e horoa i ta ˈna mau tavini i te “mana rahi maitai ra”. (Korinetia 2, 4:7.) Na taua puai ra e horoa e ia nehenehe ratou e faaruru i te mau ati ta to ratou faaroo e farerei nei aore ra i te faatupu i te mau mea e ore e nehenehe ia ratou e faatupu na roto i te tahi atu ravea.
Ei hiˈoraa, te parau nei te mau Tavana 14:6 no nia ia Samasona e: “Tei nia maira te [v]arua o Iehova ia ˈna, ua hahae atura oia i taua liona ra.” (Jé) O te hoê huru taata anei mai te atua ra tei topa mai i nia ia Samasona aore ra tei tomo i roto ia ˈna, ma te haapuai i to ˈna tino ia nehenehe oia e rave mai ta ˈna i rave? Eita, i taua taime ra, o te “puai o te FATU [tei] tomo i taua taime ra i roto ia ˈna.” — Pierre de Beaumont.
A bapetizohia ˈi Iesu, te parau nei te Bibilia e ua haere mai te varua moˈa i nia ia ˈna na roto i te huru, eiaha o te hoê taata, o te hoê uupa ra (Mareko 1:10). E faatia ïa te puai ohipa a te Atua ia Iesu ia faaora i te mau taata maˈi e ia faatia i te feia pohe. Mai ta te Luka 5:17 e faaite ra, “e faaitehia ihora [ia Iesu] te mana o te Fatu [te Atua] i te faaoraraa ia ratou.” — Jé.
Ua horoa atoa te varua o te Atua i te mau pǐpǐ a Iesu i te mana no te faatupu i te tahi mau semeio. I roto i te Ohipa 2:1-4, ua tairuru aˈera te mau pǐpǐ i te mahana o te Penetekose a “haruru [mai ai] no nia mai i te raˈi mai te mataˈi rahi uˈana ra, (...) e î aˈera ratou atoa i te [v]arua [moˈa], ua parau ihora i te parau ěê, i ta te [v]arua i horoa mai i te parau ia ratou ra”.
No reira, ua horoa te varua moˈa no Iesu e no te tahi mau tavini a te Atua i te puai no te rave i te mau mea ta te mau taata e ore roa e nehenehe e rave.
E ere i te hoê taata
TEIE nei râ, aita anei i faahohoˈa-taata-hia i te varua moˈa i roto vetahi mau irava bibilia? Oia, te parau ra râ te taata katolika e tuatapapa ra i te parau faaroo, o Edmund Fortman, i roto i ta ˈna buka ra Te Atua torutahi (beretane): “Noa ˈtu e ua faahohoˈa-pinepine-hia taua varua ra mai te taata te huru, mea papu maitai e aita roa ˈtu te feia papai i te mau buka moˈa [o te mau Papai hebera] i manaˈo e aita atoa i faaite i taua varua ra mai te hoê taata taa ê.”
I roto i te mau Papai, mea rahi roa te mau hiˈoraa o te tahi mau mea tei faahohoˈahia i te taata. Te parauhia ra e te vai ra ta te paari i te mau tamarii (Luka 7:35); oia atoa, ua mana mai te hara e te pohe (Roma 5:14, 21). Teie te huru ta te Bible de Dhorme e faaite ra i te hoê tuhaa o te Genese 4:7: “Te vai ra te Hara i te uputa ra.” Ia au i te hoê nota o taua huriraa ra, “ua faahohoˈahia te hara mai te hoê taata o te tamoemoe nei i te taata no te ouˈa ˈtu i nia ia ˈna”; teie nei râ, mea papu maitai e, e ere te hara i te hoê taata i te pae varua; oia atoa, eita te faahohoˈaraahia i te varua moˈa mai te taata e faariro ia ˈna ei taata i te pae varua.
Oia atoa, i roto i te Ioane 5:6-8 (Osty), e ere noa na te varua, na “te pape, e te toto” atoa ra e “faaite” nei. Ma te papu, e ere te varua moˈa i te hoê taata, mai te pape e te toto.
Ia au i taua faaotiraa ra, te parau ra te Bibilia, i te rahiraa o te taime, no nia i te “varua moˈa” ma te ore e faaau atu i te hoê taata, ma te faatuati i te varua i te pape e te auahi (Mataio 3:11; Mareko 1:8). Te faaitoito nei te mau Papai i te mau taata ia faaî ia ratou i te varua moˈa, eiaha râ i te uaina (Ephesia 5:18). Te parau nei oia e ua î roa te mau pǐpǐ a te Mesia i te varua moˈa, mai tei nehenehe e î atoa i te paari, i te faaroo, i te oaoa aore ra i te tahi atu mau huru (Ohipa 6:3; 11:24; 13:52). I roto i te Korinetia 2, 6:6, ua faatuatihia te varua moˈa i te tahi atu mau huru maitai. Mai te peu e, e taata mau te varua moˈa, eita ïa e ite-pinepine-hia i taua mau huru parau ra.
I te tahi atu pae, a parau ai te tahi mau tuhaa o te Bibilia e te paraparau ra te varua, te tahi pae râ, te faaite ra e te mea ta ˈna e parau, te faahitihia ra na roto i te arai o te tahi mau taata aore ra melahi (Mataio 10:19, 20; Ohipa 4:24, 25; 28:25; Hebera 2:2). I roto i taua mau tupuraa ra, e faaauhia ïa te ohipa o te varua moˈa i te mau haapurororaa radio o te afai nei i te tahi mau poroi i rotopu i te tahi mau taata tei atea ê te tahi i te tahi.
I roto i te Mataio 28:19, te parauhia ra no nia i te “iˈoa (...) o te varua moˈa”. Teie nei râ, noa ˈtu na roto i te reo heleni aore ra na roto i te reo tahiti, eita te parau ra “iˈoa” e faataa ra i te mau taime atoa i te hoê iˈoa no te hoê taata. Ia parau-anaˈe-hia: “Na roto i te iˈoa o te Ture”, e ere i te hoê taata ta tatou e manaˈo ra, te tiaraa râ o te ture, i to ˈna mana. Te parau nei te buka ra Te mau parau faahohoˈahia i roto i te Faufaa Apî (beretane), a Archibald Robertson, no taua tumu parau ra e: “Te faaohiparaa o taua parau ra ‘iˈoa’ (onoma), e ite-pinepine-hia i roto i te Septante e i roto i te mau zima, oia hoi te auraa te puai aore ra te mana.” No reira, te taata e bapetizohia ‘na roto i te iˈoa o te varua moˈa’, te auraro nei oia i te mana o te varua, ma te farii e no ǒ mai i te Atua te reira e te ohipa nei oia na roto i te hinaaro o te Atua.
Te “Faaaˈo”
TE PII nei Iesu i te varua moˈa te “faaaˈo”, e te haapapu nei oia e na ˈna e haapii, e aratai e e paraparau (Ioane 14:16, 26; 16:13). E huru otane to te parau heleni ra tei hurihia na roto i te parau ra faaaˈo (pa·raʹkle·tos). A faaite ai oia i te mea ta taua faaaˈo e faatupu, e faaohipa o Iesu i te tahi mau mono iˈoa na roto i te huru otane (Ioane 16:7, 8). I te tahi atu pae, te parau heleni i hurihia na roto i te parau varua (pneuʹma), aita ïa to te reira e huru otane aore ra e huru ovahine; ua tano iho â ïa i te feruriraa e e apee noa iho â ïa te reira i te hoê mono iˈoa heleni aita to ˈna e huru otane aore ra e huru ovahine.
I roto i te mau reo e te vai ra te mau mono iˈoa aita e huru otane aore ra e huru ovahine, (te reo beretane ei hiˈoraa) te faatapuni nei te rahiraa o te mau taata iriti parau e turu nei i te Toru Tahi, i taua taa-ê-raa, mai ta te hoê huriraa katolika beretane e farii ra (New American Bible). Teie ta ˈna e parau ra no nia i te Ioane 14:17: “Aita to te parau heleni i hurihia na roto i te parau ‘Varua’ e huru otane aore ra e huru ovahine. I te mea e te faaohipa nei tatou, na roto i te reo beretane, i te mau mono iˈoa (‘he,’ ‘his,’ ‘him’), te faaohipa nei te rahiraa o te mau MSS [papai] heleni i te ‘it’.”
No reira, a faaohipa ˈi te Bibilia i roto i te Ioane 16:7, 8, i te mau mono iˈoa i roto i te huru otane ia faaauhia e pa·raʹkle·tos, aita oia e haapii ra i te hoê huru haapiiraa; te pee noa râ oia i te mau titauraa o te tarame heleni.
Aita oia i roto i te hoê Toru Tahi
TE FARII nei te tahi mau buka taa ê e te haapiiraa e parau ra e te varua moˈa o te toruraa ïa o te taata o te Toru Tahi, e ere ïa te reira no roto mai i te Bibilia. Ei hiˈoraa:
Te Buka parau paari katolika (beretane): “Aita roa ˈtu hoê aˈe vahi i roto i te Faufaa Tahito e haapapu-maramarama-hia ra no nia i te toruraa o te taata.”
Te taata katolika e tuatapapa ra i te parau faaroo o Edmund Fortman: “Aita roa ˈtu te mau ati Iuda i manaˈo e te varua, o te hoê ïa taata; hau atu, aita e vai ra te hoê haapapuraa tumu e faaite ra e ua farii te hoê noa ˈˈe taata papai i te Faufaa Tahito i taua manaˈo ra. (...) I roto i te mau [Evanelia] no nia i te manaˈo taatoa o te parau e i roto i te mau Ohipa, i te rahiraa o te taime, te faaitehia ra te Varua Moˈa mai te hoê puai no ǒ mai i te Atua ra.”
Te Buka parau paari Apî katolika (beretane): “Mea maramarama maitai e aita te F[aufaa] T[ahito] e farii ra i te varua o te Atua mai te hoê taata (...). Te varua o te Atua, o to ˈna noa ïa puai. Mai te peu e i te tahi taime, e faataa-ê-hia oia i te Atua, no te mea te ohipa nei te aho o Yahvé i rapae mai ia ˈna.” Te parau faahou ra taua buka parau paari ra e: “Te parau nei te rahiraa o te mau papai o te F[aufaa] A[pî] no nia i te varua o te Atua mai te hoê mea, eiaha râ mai te hoê taata; na te hoê faaauraa i faatupuhia i rotopu i te varua e te puai o te Atua e faaite iho â râ i te reira.” — Na matou e haapapu nei.
Te hoê Titionare katolika (beretane): “I roto i to ˈna taatoaraa, te faaite ra te Faufaa Apî, ma te pee i te [Faufaa] Tahito, i te varua mai te hoê ito aore ra te hoê puai no ǒ mai i te Atua ra.”
No reira, aita roa ˈtu te mau ati Iuda, aita atoa te mau kerisetiano matamua i tiaturi na e no roto te varua moˈa i te Toru Tahi. Ua fa mai taua haapiiraa ra te tahi tau senekele i muri aˈe ia ratou. Te taiohia ra i roto i Te hoê Titionare katolika (beretane): “Ua haapapu-maitai-hia te huru atua o te toruraa o te taata i roto i te hoê apooraa o tei tupu i te matahiti 362 i Alesanederia (...), e i te pae hopea, i roto i te apooraa no Kotatinopoli i te matahiti 381”, oia hoi fatata toru senekele e te afa i muri aˈe i te haaparareraahia te varua moˈa i nia i te mau pǐpǐ i te Penetekose.
Eita, e ere te varua moˈa i te hoê taata e ere atoa oia no roto mai i te Toru Tahi. O te puai ohipa o te Atua te varua moˈa, ta ˈna e faaohipa ra no te faatupu i to ˈna hinaaro. Aita taua puai ra i tuea e te Atua; te vai ineine noa ra oia no te ohipa e tei raro aˈe oia ia ˈna.
[Parau iti faaôhia i te api 22]
“I roto i to ˈna taatoaraa, te faaite ra te Faufaa Apî, ma te pee i te [Faufaa] Tahito, i te varua mai te hoê ito aore ra te hoê puai no ǒ mai i te Atua ra.” — Te hoê Titionare katolika.
[Hohoˈa i te api 21]
I roto i te hoê huru tupuraa, ua fa mai te varua moˈa na roto i te huru o te hoê uupa. I te tahi atu taime, ua itehia oia na roto i te mau arero auahi. Teie nei râ, aita roa oia i rave mai i te huru o te hoê taata.