VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w13 15/6 api 17-21
  • Te taiva ore e te faaoreraa i te hara

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te taiva ore e te faaoreraa i te hara
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • MEA TAIVA ORE IEHOVA
  • A PEE I TO IEHOVA TAIVA ORE
  • E FAAORE IEHOVA I TE HARA
  • A PEE I TO IEHOVA HIˈORAA
  • A HAAFAUFAA NOA I TO IEHOVA MAU HURU MAITATAI
  • “O oe anaˈe hoi te Atua haapao maitai”
    A faafatata ˈtu ia Iehova
  • A hiˈo na te taata taiva ore!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Te upootiaraa i te tamataraa o te taiva-ore-raa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Faaore i te hapa e e haamoe—Nafea?
    A ara mai na! 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
w13 15/6 api 17-21

Te taiva ore e te faaoreraa i te hara

“Te maitai ra hoi oe, e te Fatu, e ua tia ia oe te faaore mai i te hara nei, e te aroha rahi i te feia atoa e tiaoro atu ia oe.”—SAL. 86:5.

A FAATAA MAI NA

  • E nafea tatou e pee ai i te taiva ore o Iehova?

  • E nafea tatou e faaore ai i ta vetahi ê hapa mai ia Iehova?

  • No te aha outou e hinaaro ai e haafaufaa ˈtu â i to Iehova mau huru maitatai?

1, 2. (a) No te aha tatou e au ai i te hoa taiva ore e o te faaore mai i te hapa? (b) E pahonohia teihea mau uiraa?

EAHA te hoê hoa mau? No te hoê tuahine o Ashley to ˈna iˈoa, o te hoê ïa taata tei ineine i te tauturu ia oe e o te faaore i ta oe mau hapa. Mea au na tatou paatoa i te hoa mai tera. E tauturu mai hoi ratou ia ite i te hau e te here.—Mas. 17:17.

2 Te Hoa taiva ore roa ˈˈe e o te faaore mai i te hara, o Iehova ïa. Ua parau te fatu salamo no nia ia ˈNa: “Te maitai ra hoi oe, e te Fatu, e ua tia ia oe te faaore mai i te hara nei, e te aroha rahi [aore ra aroha taiva ore] i te feia atoa e tiaoro atu ia oe.” (Sal. 86:5) Eaha te auraa e vai taiva ore e e faaore i ta te tahi atu hara? E nafea Iehova e faaite ai i tera na huru maitatai? E e nafea ia pee i to ˈna hiˈoraa? E tauturu mai te mau pahonoraa ia here roa ˈtu â i to tatou Hoa rahi ra o Iehova. Oia atoa ia piri roa ˈtu â i to tatou mau taeae e tuahine.—Ioa. 1, 4:7, 8.

MEA TAIVA ORE IEHOVA

3. Eaha te hoê taata taiva ore?

3 Eita te hoê taata taiva ore e faarue i te feia ta ˈna e here ra. E faaite o ˈna i to ˈna here ma te tauturu noa ia ratou i roto i te tupuraa fifi atoa. O Iehova anaˈe te faaite nei i te aroha rahi aore ra te taiva ore rahi roa ˈˈe.—Sal. 18:25.

4, 5. (a) E nafea Iehova e faaite ai i to ˈna taiva ore? (b) E nafea tatou e itoitohia ˈi i te feruriraa i te mau haaraa taiva ore a Iehova?

4 E nafea Iehova e faaite ai i to ˈna taiva ore? Eita roa ˈtu o ˈna e faarue i to ˈna feia haamori. O ta hoê ïa o ratou, oia hoi te arii Davida, i haapapu. (A taio i te Salamo 37:28.) A fifi ai o ˈna, ua aratai, ua paruru e ua faaora Iehova ia ˈna. (Sam. 2, 22:1) Ua ite Davida e e faaite Iehova i to ˈna taiva ore ma te tauturu i ta ˈna mau tavini. No te aha Iehova i haa ˈi ma te taiva ore i nia ia ˈna? No te mea e taata “aroha,” aore ra taiva ore, Davida. Te here nei Iehova i ta ˈna mau tavini no to ratou taiva ore. E faaite atoa ˈtu ïa o ˈNa i to ˈna taiva ore ia ratou.—Mas. 2:6-8.

5 E itoitohia tatou a feruri ai i te mau haaraa taiva ore a Iehova. Te na ô ra te hoê taeae taiva ore ra o Reed to ˈna iˈoa: “Mea au roa na ˈu ia taio i ta Iehova mau haaraa i nia ia Davida a fifi ai oia. Noa ˈtu e ua horo ê Davida e ua ora oia i roto e i rapae i te mau ana, ua tauturu noa Iehova ia ˈna. Mea faaitoito mau â! E haamanaˈo mai te reira e noa ˈtu te huru tupuraa, noa ˈtu e mea peapea roa, e tauturu mai Iehova ia ˈu ia vai taiva ore noa ia ˈna.” Aita e hape e hoê â huru no oe.—Roma 8:38, 39.

6. E nafea ˈtu â Iehova e faaite ai i te taiva ore, e eaha ta to ˈna feia haamori e fanaˈo?

6 E nafea ˈtu â Iehova e faaite ai i te taiva ore? Ma te pee noa i ta ˈna mau ture aveia. Te haapapu nei oia: “E ruhiruhia noa ˈtu â outou, o vau nei â vau.” (Isa. 46:4) E rave noa ïa oia i te mau faaotiraa niuhia i nia i ta ˈna mau ture aveia o te ore e taui. (Mal. 3:6) Hau atu â, ua faaite Iehova i te taiva ore ma te faatupu i ta ˈna i fafau. (Isa. 55:11) E faufaahia ïa to ˈna feia haamori haapao maitai i to ˈna taiva ore. E nafea? Ia auraro maite tatou i te mau ture a Iehova, e nehenehe tatou e tiaturi e e faatupu iho â o ˈna i ta ˈna i fafau no te haamaitai ia tatou.—Isa. 48:17, 18.

A PEE I TO IEHOVA TAIVA ORE

7. Eaha te hoê ravea no te pee i te taiva ore o Iehova?

7 E nafea tatou e pee ai i te taiva ore o Iehova? Te hoê ravea, o te tautururaa ïa i te feia e fifi nei. (Mas. 3:27) Ei hiˈoraa, ua matau anei oe i te hoê Kerisetiano o tei paruparu no te maˈi paha, te patoiraa a te fetii aore ra no to ˈna iho mau hapa? E faaitoito atu ia ˈna ma “te parau maitai e te parau haamahanahana.” (Zek. 1:13)a E faaite ïa oe e e hoa mau oe e te taiva ore o te ‘ati maitai aˈe i te taeae.’—Mas. 18:24.

8. E nafea ia pee i te taiva ore o Iehova, ei hiˈoraa, i roto i te faaipoiporaa?

8 Ia vai taiva ore atoa tatou i te feia ta tatou e here ra. Ei hiˈoraa, mea faaipoipo anaˈe tatou, ua ite tatou e mea tia ia vai taiva ore i to tatou apiti. (Mas. 5:15-18) Eita roa ˈtu ïa tatou e rave hoê noa ˈˈe mea e faaturi ai tatou. (Mat. 5:28) E vai taiva ore atoa anaˈe i to tatou mau hoa haamori ma te ore e haaparare e e faaroo noa ˈtu i te mau parau faaino aore ra haavare.—Mas. 12:18.

9, 10. (a) E hinaaro iho â tatou e vai taiva ore ia vai? (b) No te aha e ere i te mea ohie noa ia auraro i ta Iehova mau faaueraa?

9 E hinaaro iho â tatou e vai taiva ore ia Iehova. E nafea ïa? Ma te hinaaro i ta Iehova e hinaaro ra e ma te riri i ta ˈna e riri ra. E ma te faaau atu i to tatou haerea. (A taio i te Salamo 97:10.) E haapii atu â anaˈe ia manaˈo mai ia Iehova. Mea ohie aˈe ïa ia auraro ia ˈna.—Sal. 119:104.

10 E ere iho â i te mea ohie noa ia auraro i ta Iehova mau faaueraa. E mea tia ia tutava maite no te vai taiva ore ia ˈna. Ei hiˈoraa, e hinaaro vetahi mau Kerisetiano taa noa e faaipoipo. Aita râ i itea ˈtura ia ratou te hoê apiti maitai i rotopu i te mau tavini a Iehova. (Kor. 1, 7:39) Te ite nei paha te hoê tuahine taa noa e te tamata ra to ˈna mau hoa ohipa e ere i te Ite i te imi i te tane na ˈna. Te moemoe atoa nei paha teie tuahine. Ua faaoti papu râ o ˈna e vai taiva ore ia Iehova. E hiˈoraa maitai teie mau Kerisetiano taa noa o te taiva ore, e ere anei? E haamaitai iho â Iehova i te feia atoa e vai taiva ore ia ˈna noa ˈtu te mau fifi.—Heb. 11:6.

“Ati maitai mai â vetahi taua i to te taeae.”—Mas. 18:24 (A hiˈo i te paratarafa 7)

‘E faaore i te hara te tahi e te tahi.’—Eph. 4:32 (A hiˈo i te paratarafa 16)

E FAAORE IEHOVA I TE HARA

11. Eaha te hoê taata o te faaore i te hapa?

11 Eaha te hoê taata o te faaore i te hapa? O te hoê taata o te maiti eiaha e riri noa i te feia tei haamauiui ia ˈna. E ere i te auraa e te farii nei o ˈna i ta ratou i rave aore ra te parau nei oia e aita hoê aˈe mea i tupu. Te faaoti nei râ oia eiaha e inoino. Tera ïa te tahi huru maitai au roa ˈˈe o Iehova. Te na ô nei te Bibilia e ‘ua tia ia Iehova ia faaore i te hara’ a te feia e tatarahapa mau ra.—Sal. 86:5.

12. (a) E nafea Iehova e faaite ai e te faaore nei oia i te hara? (b) Eaha te auraa ia paraihia te hara a te hoê taata?

12 E nafea Iehova e faaite ai e te faaore nei oia i te hara? E faaore “rahi” Iehova i te hara. Oia hoi, e faaore roa o ˈna i te reira e a muri noa ˈtu. (Isa. 55:7) E nafea tatou e ite ai e e faaore roa Iehova i ta tatou hara? A hiˈo na i te parau fafau i roto i te Ohipa 3:19. (A taio.) Ua faaitoito te aposetolo Petero i te taata e faaroo ra ia ˈna ia “tatarahapa” e ia “fariu mai.” E faaoti papu te hoê taata e tatarahapa mau ra i te hara ta ˈna i rave eiaha e na reira faahou. (Kor. 2, 7:10, 11) E “fariu” atoa mai oia ma te faarue i taua haerea ino ra e ma te pee i ta te Atua e au ra. Eaha te faahopearaa ia faaite te taata e faaroo ra ia Petero i te tatarahapa mau? Ua parau o ˈna e e ‘paraihia ta ratou hara.’ No ǒ mai teie parau i te hoê taˈo Heleni o “horoi” aore ra “tumâ” te auraa. No reira, ia faaore Iehova i te hara, e tumâ oia i te reira. E moe-roa-hia ia ˈna.—Heb. 10:22; Ioa. 1, 1:7.

13. Eaha ta te mau parau “e ore au e manaˈo faahou i ta ratou ino” e haapapu maira?

13 E nafea tatou e ite ai e e faaore Iehova i te hara ta tatou i rave e a muri noa ˈtu? E itea ia tatou te pahonoraa i roto i te parau tohu a Ieremia no nia i te mau Kerisetiano faatavaihia. (A taio i te Ieremia 31:34.) Ua parau Iehova: “E faaore hoi au i ta ratou hara, e ore au e manaˈo faahou i ta ratou ino.” Te haapapu maira ïa Iehova e ia faaore o ˈna i te hara, eita o ˈna e haamanaˈo faahou i te reira no te faahapa aore ra faautua noa ia tatou. E tuu râ o ˈna i te reira i muri ia ˈna.—Roma 4:7, 8.

14. No te aha tatou e tamahanahanahia ˈi i te feruri-maite-raa e nafea Iehova e faaore ai i te hara? A faataa.

14 E tamahanahanahia tatou a feruri hohonu ai e e Atua Iehova o te faaore i te hara. A hiˈo na i teie tuahine ta tatou e pii Elaine. A tau matahiti i teie nei, ua tiavaruhia o ˈna. E i muri aˈe ua hoˈi faahou mai o ˈna i roto i te amuiraa. Te na ô nei Elaine e aita i papu ia ˈna e ua faaore Iehova i ta ˈna mau hara. No ˈna, mea here aˈe Iehova ia vetahi ê. Ua tamahanahanahia râ oia a taio ai e a feruri maite ai i te mau hohoˈa ta te Bibilia e faaohipa ra no te faataa e nafea Iehova e faaore ai i te hara. I teie nei noa te taaraa ia ˈna e te here nei Iehova ia ˈna. Teie te manaˈo i haaputapû ia ˈna: “Ia faaore Iehova i ta tatou mau hara, eiaha tatou ia manaˈo e te vai noa ra te tafetafeta o taua mau hara ra i nia ia tatou no te toea o to tatou oraraa.”b Te na ô ra Elaine: “Ua taa ia ˈu e aita vau i tiaturi e e nehenehe ta Iehova e faaore roa i ta ˈu mau hara. E ua manaˈo vau e e mea tia ia amo vau i tera hopoia teimaha no te toea o to ˈu oraraa. Ua ite au e e titauhia maa taime, te haamata nei râ vau i te ite e e nehenehe ta ˈu e haafatata ˈtu â ia Iehova e e au ra e ua mâmâhia vau.” Te tavini mau nei tatou i te hoê Atua î i te here e o te faaore i te hara!—Sal. 103:9.

A PEE I TO IEHOVA HIˈORAA

15. E nafea ia pee i to Iehova hiˈoraa a faaore ai o ˈna i te hara?

15 E pee tatou i to Iehova hiˈoraa ma te faaore atoa i ta vetahi ê hapa. (A taio i te Luka 17:3, 4.) A haamanaˈo e ia faaore Iehova i te hara, eita o ˈna e haamanaˈo faahou i ta tatou i rave. Ia faaore tatou i ta vetahi ê hapa, eiaha atoa ïa tatou e haamanaˈo e e faahiti faahou i ta ratou i rave i nia ia tatou.

16. (a) Eaha mau te auraa e faaore i ta vetahi ê hapa? A faataa. (b) Ia aha ia faaore mai te Atua i ta tatou hara?

16 E ere te faaoreraa i ta vetahi ê hapa i te auraa e mea au na tatou ia faainohia mai aore ra te farii ra tatou i ta ratou i rave. Ua maiti râ tatou eiaha e inoino atu. Mea faufaa te reira. E faaore hoi Iehova i ta tatou nei hara ia na reira atoa tatou i nia ia vetahi ê. (Mat. 6:14, 15) No to ˈna aumauiui, e haamanaˈo Iehova e “e repo tatou.” (Sal. 103:14) Eiaha anei ïa te aumauiui e turai ia tatou ia faaore i ta vetahi ê hapa ma to tatou aau atoa?—Eph. 4:32.

E pure anaˈe ma te aau atoa no te taata o te haamauiui mai (A hiˈo i te paratarafa 17)

17. Eaha te tauturu mai ia haamauiui mai te hoê hoa Kerisetiano ia tatou?

17 E ere iho â i te mea ohie ia faaore i ta te tahi atu hapa. Mea fifi atoa no vetahi mau Kerisetiano faatavaihia i te senekele matamua ia faaafaro i to ratou mau fifi. (Phil. 4:2) Eaha te tauturu mai ia haamauiui mai te hoê hoa Kerisetiano ia tatou? A hiˈo na ia Ioba. Ua mauiui mau o ˈna a faahapa noa ˈi to ˈna mau “hoa” ra o Eliphaza, Biladada e Zophara ia ˈna. (Ioba 10:1; 19:2) Ua aˈo ihora Iehova i tera mau taata pari haavare. Ua faaue ia ratou ia haere ia Ioba ra e ia pûpû i te tusia no ta ratou mau hara. (Ioba 42:7-9) Ua titau atoa râ Iehova ia rave Ioba i te tahi ohipa. Teihea? Ia pure Ioba no teie mau taata. Ua na reira Ioba e ua haamaitai Iehova ia ˈna no to ˈna faaore-oioi-raa i ta ratou hapa. (A taio i te Ioba 42:10, 12, 16, 17.) Eaha te haapiiraa e huti mai? E tauturu mai te pure haavare ore no te hoê taata tei haamauiui ia tatou ia ore e inoino noa.

A HAAFAUFAA NOA I TO IEHOVA MAU HURU MAITATAI

18, 19. Eaha ta tatou e hinaaro e rave noa?

18 Ua oaoa tatou i te haapii no nia i te mau huru maitatai rau o Iehova: te ohieraa ia haafatata ˈtu, te paetahi ore, te aau horoa noa, te huru au noa, te taiva ore e te faaoreraa i te hara. E ere râ tera anaˈe. E oaoa tatou i te haapii atu â no nia ia Iehova e a muri noa ˈtu. (Koh. 3:11) Te tu nei to tatou manaˈo i to Paulo tei papai: “Auê te rahi hau ê atu o te paari e te ite o te Atua e.” Hoê â huru no to ˈna here e no to ˈna na huru maitatai e ono ta tatou i hiˈopoa mai.—Roma 11:33.

19 E tamau anaˈe i te haafaufaa ˈtu â i te mau huru maitatai au mau o Iehova. E nafea? Ma te haapii atu â no nia i to ˈna mau huru maitatai, ma te feruri maite atu e ma te faaohipa i te reira i roto i to tatou oraraa. (Eph. 5:1) E farii atu â ïa tatou i ta te fatu salamo i himene: “E mea maitai râ ia ˈu ia haafatata ˈtu i te Atua.”—Sal. 73:28.

a E ite oe maa tauturu faufaa i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tenuare 1995 i te tumu parau “No faaitoito noa iho nei anei oe i te tahi taata?” e o te 1 no Eperera 1995 i te tumu parau “Te faaaraararaa i te here e i te mau ohipa maitatai—Nafea?”

b A hiˈo i te paratarafa 10 o te pene 26 o te buka E haafatata ˈtu ia Iehova.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono