A faaroo na eaha ta te varua e parau ra i te mau amuiraa!
“E tariˈa to ˈna ra, a faaroo oia i ta te [v]arua e parau i te mau ekalesia ra.” — APOKALUPO 3:22.
Te vauvau atu nei te mau api 10 e tae atu i te 21 i te parau o na oreroraa parau matamua e piti oia hoi “Te fatata maira te tau e tupu ai ra” e i orerohia mai i te matahiti 1988 i te mau tairururaa mataeinaa “Te parau-tia a te Atua” i faatupuhia e te mau Ite o Iehova.
1. Eaha te mau parau o te Apokalupo te riro ei parau apî maitai i teie nei tau faarumaruma to tatou, e eaha te “parau tohu” e “te tau e tupu ai”?
TAU matahiti i teie nei, i te mau Etats-Unis, ua faahiti te hoê taote tuatapapa i te parau no nia i te huru o te taata i te pae totiare e, i roto i taua fenua ra, e tiamâraa rahi to te taata i reira, aita râ hoi ratou e oaoa mau ra. Te parau faahou ra o ˈna e, “te ite nei te taata e te mahere nei te oaoa ia ratou. Inaha, te paradaiso ta ratou i manaˈo e haamau no ratou, e medebara ïa”. Ua riro mau â ïa te mau parau a te aposetolo Ioane i papaihia i roto i te Apokalupo 1:3 ei parau apî maitai, inaha te haapapu maira hoi te reira e nafea râ tatou e itea ˈi i te oaoa. Teie hoi ta Ioane i papai: “E ao to ˈna to te taio, e to te feia e faaroo i teie nei parau tohu, e te haapao i tei papaihia i roto ra: ua fatata te tau e tupu ai.” E itehia te “parau tohu” ta ˈna e faahiti ra i roto i te buka Apokalupo. E “te tau e tupu ai” o te tau ïa i reira te parau tohu o te Apokalupo e tupu ai. Mea faufaa roa hoi te mau parau a Ioane no tatou i teie nei mahana.
2. E tia ia Ioane ia aniani ia ˈna iho i tei hea mau uiraa i te hopearaa o te senekele I?
2 Hau atu i te 60 matahiti hou oia e papai ai i te buka Apokalupo, ua ite o Ioane i te haamataraa te amuiraa kerisetiano faatavaihia i te varua, i te tupu i te mahana Penetekose. I teie nei, i te matahiti 96 o to tatou nei tau, ua maraa te numera o taua amuiraa ra. Ua riro mai oia, i taiohia na hoi 120 melo i te omuaraa ra, ei faanahonahoraa rahi i roto i te ao taatoa nei. E mau fifi râ hoi tei itehia. Mai ia Iesu, ua faaite atea mai o Paulo raua o Petero e e fa mai te apotata e te tahi mau pǔpǔ faaroo, e eita e ore o Ioane i te aniani e eaha râ ta te tau i mua ia ˈna e faaherehere maira. — Mataio 13:24-30, 36-43; Ohipa 20:29, 30; Petero 2, 2:1-3.
3. Eaha ta te mau orama i faaitehia ˈtu ia Ioane e tei papaihia i roto i te buka Apokalupo e haapapu maira?
3 A feruri na râ ïa i to ˈna oaoa a faaitehia mai ai ia ˈna i te hoê “[faaiteraa] apokalupo a Iesu Mesia, ta te Atua i tuu mai ia ˈna ra, ia faaite oia i tana mau tavini i te mau mea e fatata i te tupu ra”. (Apokalupo 1:1.) Na roto i te tahi mau orama nehenehe mau, ua taa aˈera ia Ioane e e tupu â te mau opuaraa a Iehova, e e haamauruuru-rahi-hia te faaoromai o te mau kerisetiano e ore e taiva. Ua faaite atoa mai Iesu ia ˈna i te tahi mau poroi na na amuiraa toohitu. O te mau aˈoraa hopea hoi teie a Iesu i te mau kerisetiano hou oia e haere mai ai i roto i te hanahana o te Basileia.
Na amuiraa toohitu
4. a) Eaha te hopoia a te mau amuiraa kerisetiano haapao maitai? b) I te mea e ua riro te mau matahiapo faatavaihia i te varua, mai na fetia toohitu ra i roto i te rima o te Mesia, te haapapu maira ïa te reira i te aha?
4 Ua faahohoˈahia taua na amuiraa toohitu o te mau kerisetiano faatavaihia i na lamepa e hitu ra, e te mau matahiapo o taua mau amuiraa faatavaihia i te varua, i na fetia e hitu ra i roto i te rima atau o te Mesia (Apokalupo 1:12, 16). Maoti taua faahohoˈaraa faahiahia mau ra, ua taa aˈera ia Ioane e e tia i te mau amuiraa kerisetiano haapao maitai ra ia hopoi i te maramarama, mai te mau lamepa ia anaana i roto i te hoê ao pouri (Mataio 5:14-16). Ia tapea oia i te mau matahiapo i roto i to ˈna rima atau, te faaite ra ïa o Iesu e te aratai ra oia ia ratou.
5. I te tau o Ioane, te faataehia ra te mau parau i papaihia ˈtu i na amuiraa e hitu, ia vai?
5 Teie ta Iesu i parau ia Ioane: “E ta oe e ite nei, e papai i roto i te hoê buka, a hapono atu ai i na ekalesia e hitu i Asia ra; i tei Ephesia ra, e Semurina, e Peregamo, e Tuatira, e Saradi, e Philadelephia, e Laodikea ra.” (Apokalupo 1:11). Te vai mau ra hoi taua mau amuiraa ra i te tau o Ioane, e e nehenehe tatou e papu e ia faaoti te aposetolo i te papai i te Apokalupo, e faatae atu oia i taua buka nei i te amuiraa tataitahi. Teie râ hoi ta te Titionare o te Bibilia (beretane) a Hastings e parau ra no nia i te Apokalupo: “Aita e buka ê atu o te F[aufaa] A[pî] mai teie te huru tei parauhia e e parau mau i teie senekele II.” Ua matauhia ïa te buka Apokalupo e ua taiohia eiaha noa na te rahiraa melo o na amuiraa toohitu ra, na te rahiraa atoa râ o te mau kerisetiano e hinaaro mau ra e tuatapapa i te mau parau o taua parau tohu nei. Ma te papu maitai, te mau aˈoraa a Iesu, na te taatoaraa ïa o te mau kerisetiano faatavaihia.
6, 7. a) E tano taa ê te mau parau o te Apokalupo i tei hea anotau, e nafea hoi tatou e papu ai i te reira? b) I to tatou nei tau, te faahohoˈa ra na fetia e hitu e na amuiraa e hitu ia vai?
6 E auraa rahi atu â râ to teie mau poroi e faataehia ra i na amuiraa toohitu. I roto i te Apokalupo 1:10, teie hoi ta Ioane e parau ra: “I riro vau i te [v]arua i te mahana o te Fatu ra.” Ua riro teie irava ei hoê o te mau taviri o te Apokalupo. Te haapii mai nei oia e taua parau tohu nei e tano na mua ïa no te “mahana o te Fatu ra”, tei haamata a faaariihia ˈi Iesu i te matahiti 1914 ra. O ta te mau poroi iho hoi a Iesu i na amuiraa toohitu ra, e haapapu maira. E itehia i roto i te tahi mau parau mai teie te huru e faataehia ˈtu i Peregamo: “E haere vave atu ïa vau ia oe na.” (Apokalupo 2:16; 3:3, 11). I muri aˈe i te matahiti 96 o to tatou nei tau, ua ‘haere’ maira Iesu ma te hoê auraa mau e tae roa ˈtu te taime oia i faaariihia ˈi i te matahiti 1914 ra (Ohipa 1:9-11). I muri iho, ei faatupuraa i te Malaki 3:1, ua ‘haere’ faahou maira oia i te hiero i te matahiti 1918 ra, no te haamata i te rave i ta ˈna ohipa haavaraa i nia i te fare o te Atua (Petero 1, 4:17). E ‘haere’ faahou mai o ˈna, e fatata roa taua tau ra, ia “tuu mai [oia] i te pohe i te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia ra”. — Tesalonia 2, 1:7, 8; Mataio 24:42-44.
7 Te taa ra ïa ia tatou e na amuiraa toohitu ra, o te mau amuiraa atoa ïa o te mau kerisetiano faatavaihia i muri aˈe i te matahiti 1914, e na fetia e hitu, te faataipe ra ïa i te mau matahiapo atoa, tei faatavaihia i te varua, o taua mau amuiraa ra. Hau atu, te faahohoˈa atoa ra hoi i te mau matahiapo o te mau “mamoe ê atu” e vai atoa ra i roto i te rima atau aore ra i raro aˈe i te faatereraa a Iesu (Ioane 10:16). E te mau aˈoraa i horoahia ˈtu i na amuiraa toohitu ra e tano ïa i te mau amuiraa atoa o te nunaa o te Atua i teie mahana i roto i te ao nei, e tae noa ˈtu i te mau amuiraa o te mau kerisetiano e tiaturi nei e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei.
8. Eaha te huru o te feia e parau ra e e mau kerisetiano ratou, ia Iesu i haere mai e hiˈopoa ia ratou i te matahiti 1918 ra?
8 A haere mai ai o Iesu e hiˈopoa i te feia atoa i parau e e mau kerisetiano ratou i te matahiti 1918 ra, ua ite aˈera oia i nia i te fenua nei i te tahi mau kerisetiano faatavaihia e faaitoito ra i te haapao i te mau parau o te parau tohu. Mai te mau matahiti 1870 mai, ua faaara ratou i to ratou mau taata-tupu e mea faufaa mau â te matahiti 1914. Ua hamani-ino-hia hoi ratou ma te etaeta mau na te amuiraa faaroo kerisetiano i te Tamaˈi rahi Matamua, e i te matahiti 1918, ua ore roa ta ratou ohipa, inaha ua tapeahia, ma te pari-haavare-hia, te mau tia a te Taiete Watch Tower. Te mau ati râ e farereihia na e ratou i taua tau ra, e tano maitai ïa i te mau parau tohu a te Apokalupo. E ta ratou opuaraa e haapao i te mau parau a Iesu i faataehia ˈtu i na amuiraa toohitu ra, te haapapu maira ïa e o ratou anaˈe te mau kerisetiano e hopoi ra i te maramarama i roto i te hoê ao pouri. E taua toea ra, o te pǔpǔ o Ioane ïa i teie mahana, e ora nei â no te ite atu i te tupuraa o te mau tuhaa e rave rahi o te Apokalupo e no te apiti atu i te reira.
Mau aˈoraa e mau haapopouraa
9, 10. Te tupuraa tei hea mau parau a Iesu i faaoaoa rahi i te mau kerisetiano o to tatou nei tau? A faataa mai na.
9 I roto i te Apokalupo 3:8, ua parau atura o Iesu i te amuiraa no Philadelephia e: “Ua ite au i ta oe ohipa: inaha, ua tuu atu na vau i te uputa atea i mua ia oe na, e aore roa e taata e tia ˈi ia opani: no te mea, e maa puai iti haihai to oe, e ua tapea tamau â oe i ta ˈu parau, e aore aˈenei i huna i to ˈu nei iˈoa.” Mai te huru ra ïa e ia hiˈohia, e mau taata rave ohipa roa te mau kerisetiano no Philadelephia e i teie nei, te matara ra te hoê uputa i mua ia ratou; te ravea no te rave mai i te hoê haamaitairaa to mua ia ratou.
10 I to tatou nei tau, ua faatupu taua huru poroi nei i te oaoa i roto i te mau tavini o te Atua. I muri aˈe i te mau ati i farereihia e ratou i te matahiti 1918 ra, ua maitai faahou mai ratou i te pae varua, e i te matahiti 1919 ra, ua tatara aˈera o Iesu i te hoê uputa i mua ia ratou, te ravea no te rave mai i te hoê haamaitairaa. Ua na roto ratou i taua uputa ra inaha, ua farii ratou i te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia i te mau nunaa atoa. I te mea hoi e tei nia te varua o Iehova ia ratou, aita ˈtura ïa e mea e nehenehe e faataupupu i taua ohipa ra, e ua noaa i taua mau kerisetiano haapao maitai ra i te haamaitairaa rahi no te faatupu i te hoê tuhaa faufaa roa o te tapao no nia i te taeraa mai o Iesu (Mataio 24:3, 14). Maoti te ohipa pororaa ta ratou i rave ma te haapao maitai, ua maitihia te mau melo hopea o na 144 000 melo e ua tapaohia i te tapao taati, e ua haaputuputuhia te “feia rahi roa” (Apokalupo 7:1-3, 9). Auê hoi oaoaraa no te mau tavini a te Atua e!
11. Mea nafea te tahi mau apotata i te tamataraa i te haaviivii i te faanahonahoraa a Iehova i te tau o Ioane? Ua na reira atoa anei vetahi pae i to tatou nei tau?
11 E nehenehe anei te tahi ohipa e faaore i taua oaoa ra? E, papu maitai. Ei hiˈoraa, noa ˈtu to ratou faaoromai faahiahia mau, ua faaite aˈera te mau matahiapo no te amuiraa no Peregamo e eita ta ratou e nehenehe e paruru i te amuiraa i te haapiiraa a te pǔpǔ faaroo a Nikola (Apokalupo 2:15). Te parare roa ra hoi te manaˈo faatupu i te mau pǔpǔ faaroo, i roto i te amuiraa. Oia atoa hoi, i teie mau mahana hopea ta tatou e ora nei, ua taiva te tahi pae e ua tamata i te haaviivii i te faanahonahoraa a Iehova. Ua patoi te taatoaraa o te mau matahiapo ia ratou, te vai ra râ hoi tei pee ê ia ratou. Ia ore roa ˈtu na tatou e faatia i te mau apotata ia faaore i to tatou huru oaoa!
12. a) Eaha te mana e nehenehe e faaauhia mai to Balaama aore ra to Iezebela? b) I to tatou nei tau, te tamata ra anei o Satani i te faaô mai taua huru mana ra i roto i te amuiraa kerisetiano?
12 Ua faaara atoa Iesu i te amuiraa no Peregamo e haapao maitai i te feia i “mau i te parau a Balaama”. (Apokalupo 2:14.) Eaha hoi taua haapiiraa ra? Te huti ra te hoê taata i Peregamo i te manaˈo o te mau kerisetiano ia pee mai ratou i ta ˈna haapiiraa mai ia Balaama i huti i te manaˈo o te mau ati Iseraela i roto i te medebara, i te faaitoitoraa ˈtu ia ratou e ‘amu i te mau mea i pûpûhia na te mau idolo e ia faaturi’. (Numera 25:1-5; 31:8.) Ua faaara Iesu i te amuiraa no Tuatira e haapao maitai i “te vahine ia Iezebela”, e faaitoito atoa na i te mau kerisetiano ‘ia faaturi e ia amu i te mau mea i pûpûhia na te mau idolo’. (Apokalupo 2:20.) Te tamata ra anei o Satani i teie mahana i te faaô mai i te hoê mana e faaauhia i to Balaama aore ra i to Iezebela, i roto i te amuiraa kerisetiano? Papu maitai, e inaha, ua taeahia fatata e 40 000 taata i tiavaruhia i te mau matahiti atoa, e no te rahiraa o ratou, o te faaturi ïa te tumu. Atae hoi e! Ua patoi te mau tane mai ia Balaama ra te huru e te mau vahine mai ia Iezebela, i te mau matahiapo e ua haa ratou i te haaviivii i te amuiraa. Ia mau na tatou i mua i taua mau mana viivii ra e tia ˈi! — Korinetia 1, 6:18; Ioane 1, 5:21.
13. a) Mea nafea to Iesu faataaraa mai i te parau no to ˈna inoino i te huru pumahana? b) No te aha te mau Laodikea e riro ai ei mau taata huru pumahana, e nafea tatou ia ore tatou e pee i to ratou hiˈoraa?
13 I roto i te Apokalupo 3:15, 16, te parau ra o Iesu i te amuiraa no Laodikea e: “Ua ite au i ta oe ohipa, e aore oe i toetoe, aore hoi oe i mahanahana, ahiri hoi oe i toetoe, e aore ïa, ia mahanahana ua tia ïa ia ˈu. E tena na, no te mea te pumahana noa na oe, aore i toetoe, aore hoi i mahanahana, e haapuai atu vau ia oe i rapae i tau vaha.” Te faataa papu maira Iesu i ǒ nei e mea faufau roa na ˈna te huru pumahana. Te na ô râ hoi oia e: “No te mea te parau na oe, E taoˈa rahi ta ˈu, ua faarahi au i ta ˈu taoˈa, e aore e mea toe ia ˈu.” Oia mau, ua riro roa te mau kerisetiano no Laodikea i te nounou taoˈa. E haapao noa na ratou e ia mauruuru roa ratou iho e e faahupehupe na ratou ia ratou. Te haapapu atura râ Iesu i taua amuiraa ra e: ‘E aita oe i ite e, e pohe rahi to oe, mai te mea arohahia ra, e te faufaa ore, e te matapo, e te veve.’ (Apokalupo 3:17). Te hinaaro ra anei tatou e riro ei mau taata ‘mea arohahia ra, e te faufaa ore, e te matapo e te veve’ i mua i te aro o Iesu? Aita roa ˈtu ïa! No reira, e aro anaˈe na tatou ma to tatou puai atoa i te nounou taoˈa e i te huru pumahana. — Timoteo 1, 6:9-12.
E mau maite anaˈe na e tae noa ˈtu i te hopea
14. a) Eaha te mau ati ta te amuiraa no Semurina i faaruru? b) E faaauhia taua ati ra i te aha i to tatou nei tau?
14 E ere te amuiraa no Semurina i te mea pumahana. Teie ta Iesu i parau atu ia ˈna: “Ua ite au i ta oe ohipa, e to oe ati, e to oe veve, (e taoˈa rahi râ ta oe,) e ua ite hoi au i te faaino a te feia e parau na e, e ati Iuda ratou, e e ere, o te sunago râ ratou no Satani. Eiaha oe e mǎtaˈu i te mau mea atoa e roohia mai ai oe ra: Inaha, e huri te diabolo i te tahi pae o outou i roto i te tapearaa, ei tamataraa ia outou, e rui ahuru outou i te poheraa.” (Apokalupo 2:8-10). E ere anei te reira atoa te farereihia nei e te mau kerisetiano i teie mahana? No roto ratou i te feia faatavaihia aore ra no roto i te mau “mamoe ê atu”, te faaruru atoa nei ratou i te patoiraa uˈana no ǒ mai i te “sunago a Satani”, oia hoi te amuiraa faaroo kerisetiano. Mai te tau mai o te Tamaˈi rahi Matamua e tae roa mai i to tatou nei tau, e rave rahi tausani tane, vahine e tamarii tei taparahihia, tei tapeahia i roto i te mau fare tapearaa, tei haamauiuihia aore ra tei haapohehia no te mea aita ratou i hinaaro e taiva.
15, 16. a) No te aha te mau kerisetiano faatavaihia e nehenehe ai e oaoa noa ˈtu te hamani-ino-raa? b) Eaha te tiaturiraa faahiahia mau e faaoaoa atoa nei i te mau “mamoe ê atu”?
15 E nehenehe anei taua mau ati nei e faaoaoa i te feia e faaoromai nei i te reira? Papu maitai iho â ïa e ere te mau ati iho i te mea oaoa. Teie râ, mai te mau aposetolo, te ite nei te mau kerisetiano haapao maitai teie e faaoromai nei i te mau hamani-ino-raa i te hoê huru oaoa hohonu mau i te manaˈoraa e e “au ia ratou taua hamani ino ra no [te] iˈoa [o Iesu]”. (Ohipa 5:41.) E e tapea â ratou i to ratou oaoa, noa ˈtu te hamani-ino-raa a to ratou mau enemi ia ratou, no te mea ua ite ratou e te fatata maira te tau i haapaohia ra i reira to ratou haapao maitai e haamauruuruhia ˈi, e auê ïa haamauruururaa e! Ua parau atu hoi Iesu i te mau kerisetiano atoa no Semurina e: “Mau papu râ oe e tae noa ˈtu i te pohe, e na ˈu e horoa ˈtu i te korona ora no oe.” (Apokalupo 2:10). E i te feia no Saradi, ua na ô atura oia e: “O te riro ia ˈna te re ra, e faaahuhia ïa i te ahu pu teatea: e ore roa vau e parai i to ˈna iˈoa i roto i te buka ora.” — Apokalupo 3:5.
16 Parau mau, no te mau kerisetiano faatavaihia teie mau parau. Te faahaamanaˈo atura hoi te reira ia ratou i te re i mua ia ratou: te ora eita e pohe faahou i roto i te raˈi. Te faaitoito atoa mai nei râ hoi i te mau “mamoe ê atu”. Te faaherehere maira Iehova i te hoê haamauruururaa na ratou, ia faaitoito iho â râ ratou e ia mau maite i to ratou faaroo. Te vai nei hoi i roto ia ratou i te tiaturiraa faahiahia mau e ora e a muri noa ˈtu i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei i raro aˈe i te faatereraa o te Basileia e arataihia e te Mesia. I reira ïa ratou e ite mau ai i te Paradaiso ta teie nei ao e ore roa ˈtu e ite.
17. Mea nafea to Iesu faaotiraa i ta ˈna mau poroi tataitahi, e eaha hoi te auraa o taua mau parau ra no tatou?
17 Mai teie te huru o te mau parau hopea a Iesu i na amuiraa toohitu ra: “E tariˈa to ˈna ra, a faaroo oia i ta te [v]arua e parau i te mau ekalesia ra.” (Apokalupo 3:22). Oia mau, e tia ia ratou ia faaroo i te mau parau a te Tiai rahi ra, e ia auraro i taua mau parau ra. E tia ia tatou ia fariu ê roa i te huru viivii e i te apotata e ia tamau â i te haa. I reira noa hoi te re e noaa ˈi ia tatou. E riro hoi to tatou itoito i te rahi atu â a tamau noa ˈi tatou i te tuatapapa i te buka o te Apokalupo.
Te hoê otaro i tapaohia i na tapao taati e hitu ra
18. a) Eaha tei horoahia mai ia Iesu ra i roto i te aumoa i nia i te raˈi ra? b) I to tatou nei tau, eaha te auraa no te mau taata, te hororaa o na feia e parahi ra i nia i na puaahorofenua e toru ra, e faahitihia ra i te pene 6 o te Apokalupo?
18 Ei hiˈoraa, i te mau pene 4 e te 5, te ite ra o Ioane i te hoê orama faahiahia mau no nia i te aumoa (aua) o Iehova i nia i te raˈi. Tei reira te Arenio a te Atua, e te horoa ˈtura ia ˈna ra te hoê otaro i tapaohia i na tapao taati toohitu ra. I te pene 6, te hohora ra Iesu e ono o na tapao taati e hitu ra, tera tapao taati i muri aˈe i tera tapao taati. Ia ˈna i hohora i te tapao taati matamua, te fa maira te hoê taata e parahi ra i nia i te hoê puaahorofenua teatea. E horoahia ˈtu no ˈna te hoê korona e haere atura oia “ma te haapau atu e ia pau atu â”. (Apokalupo 6:2.) E taua taata ra o Iesu ïa, te Arii i faakorona-apî-hia. Ua haamata te mahana o te Fatu, a haamata ˈi o ˈna i to ˈna hororaa e noaa ˈtu hoi ia ˈna te re, i te matahiti 1914 ra. A hohorahia ˈi na tapao taati e toru e toe ra, e fa mai e toru â puaahorofenua e te feia e parahi i nia ihora. E mau hohoˈa riaria mau hoi e faataipe ra i te tamaˈi i nia i te fenua nei, te oˈe, e te pohe e faatupu-atoa-hia e te maˈi. Te haapapu maira te reira i te parau tohu faahiahia mau a Iesu e faaite maira e e tapaohia to ˈna taeraa mai ei arii e te mau tamaˈi rahi i nia i te fenua nei, e te oˈe, te mau aueueraa fenua e te tahi atu mau ati (Mataio 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11). Ma te papu maitai, mai te peu e e hinaaro ratou e faaruru e e mau i mua i taua mau huru tupuraa fifi mau ra, e tia i te mau kerisetiano ia haapao maite i te mau parau a Iesu i na amuiraa toohitu.
19. a) I te tau o te taeraa mai te Mesia, eaha te re e noaa i te mau kerisetiano faatavaihia i pohe ê na? b) Eaha te mau ohipa riaria ta te vahiraahia te ono o te tapao taati e faaite ra, e eaha hoi te uiraa e ô mai i roto i te feruriraa o te taata?
19 A vahihia ˈi te pae o te tapao taati, ua itehia aˈera te hoê ohipa e tupu i roto i te tuhaa pae varua ite-ore-hia e te mata taata nei. E horoahia ˈtu na te kerisetiano faatavaihia tataitahi, tei pohe no to ratou faaroo, i te hoê ahu teatea. I te mea hoi e mea mau te taeraa mai te Mesia, mai te huru ra ïa e ua haamata te faatia-faahou-raa i nia i te raˈi (Tesalonia 1, 4:14-17; Apokalupo 3:5). E i muri iho, ua vahihia te ono o te tapao taati, e te ueuehia ra te “fenua”, oia hoi te amuiraa o te mau mea nei i nia i te fenua nei e arataihia nei e Satani, na te hoê aueueraa fenua rahi (Korinetia 2, 4:4). Te “raˈi” aore ra faatereraa taata e faaterehia nei e Satani, te ovirihia ra ïa mai te hoê otaro tahito ia ovirihia e faaruehia ˈtu ai. Ma te riaria e pii hua ˈtu te taata i patoi ra i te mau mato e: “A mairi mai i nia iho ia matou, e huna ia matou ia moe ê atu i te mata o tei parahi i nia iho i te terono ra, e te riri o te Arenio ra; ua tae hoi i te mahana rahi no to ˈna ra riri, e o vai te taata e mau?” — Apokalupo 6:13, 14, 16, 17.
20. O vai te mau i mua ia Iehova e i te Arenio, ia tae i te mahana rahi o te riro ra?
20 O vai hoi te taata e mau? Ua pahono ê na Iesu i taua uiraa nei: Te feia e ‘faaroo i ta te varua e parau ra i te mau amuiraa’ te mau i taua mahana rahi o te riri ra. E ei haapapuraa i te reira, te ite ra o Ioane e ua tapaohia te mau kerisetiano hopea o na kerisetiano 144 000, i te tapao taati e ia haaputuputuhia te hoê feia rahi roa no te ora ˈtu i te “ati rahi”. (Apokalupo 7:1-3, 14.) Ua tae râ hoi i te taime no te vahi i te hitu o te tapao taati o te otaro. E faaite-faahou-hia mai te tahi atu mau orama faahiahia mau, ia Ioane, e ia tatou atoa nei na roto ia ˈna. E tuatapapa ˈtu te tumu parau i mua nei vetahi o taua mau orama ra.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te tiaraa o Iesu i mua i te mau matahiapo o te amuiraa?
◻ Ua tia i te mau matahiapo no Peregamo e no Tuatira ia faaruru i te aha, e ua farerei atoa anei te mau amuiraa i taua mau huru fifi ra, i to tatou nei tau?
◻ Eaha te hape ino roa i ravehia e to Laodikea, e nafea tatou e nehenehe ai e ape i te reira?
◻ Eaha te mau hamani-ino-raa i faaruruhia e te mau kerisetiano o teie senekele e XX, e eaha te mau parau tǎpǔ a Iesu i tauturu ia ratou?
◻ Nafea tatou e nehenehe ai e ape i te ite i te mauiui e farereihia e te mau nunaa i Aramagedo?
[Hohoˈa i te api 6]
Vetahi o te mau kerisetiano i ore i taiva, tei haamauiuihia i roto i te mau aua haavîraa nazis.
[Faaiteraa i te tumu]
DÖW, Vienne, Auteteria