VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • bt pene 3 api 20-27
  • ‘Î aˈera pauroa i te varua moˈa’

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • ‘Î aˈera pauroa i te varua moˈa’
  • “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Tei te hoê â vahi” (Ohi. 2:1-4)
  • “No to ratou faarooraa i to ratou iho reo e paraparauhia ra” (Ohi. 2:5-13)
  • ‘Tia aˈera Petero’ (Ohi. 2:14-37)
  • “Ia bapetizohia outou pauroa” (Ohi. 2:38-47)
  • Te poro ra Petero i te Penetekose
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Te faaroo ra te taata “no roto i te mau parau atoa” i te parau apî maitai
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • Bapetizohia i te iˈoa o vai ma e o te aha?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • O Iehova to tatou Raatira!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
Ite hau atu â
“Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
bt pene 3 api 20-27

PENE 3

‘Î aˈera pauroa i te varua moˈa’

Te mau ohipa i tupu a niniihia ˈi te varua moˈa i te Penetekose

Niuhia i nia i te Ohipa 2:1-47

1. Eaha te itehia i te Penetekose?

MEA taata roa na roto i te oire no Ierusalema.a Te itehia ra te au auahi mai te fata o te hiero a himene ai te mau ati Levi i te Hallel (Salamo 113 tae atu i te 118), te auraa e himene te hoê pǔpǔ i te hoê irava e e pahono te tahi atu pǔpǔ ma te himene i te hoê â irava. E rave rahi taata tei haere mai i roto i te oire, te feia no Elama, Mesopotamia, Kapadokia, Ponoto, Aiphiti e Roma.b No teihea ra oroa? No te faatupu i te Penetekose, pii-atoa-hia “te mahana o te mau hotu paari matamua.” (Num. 28:26) E tupu teie oroa i te hopea o te ootiraa kerite e i te omuaraa o te auhune sitona. E mahana oaoa mau teie.

Te faaite ra te hohoˈa fenua nohea mai te feia tei faaroo i te parau apî oaoa i te Penetekose 33. 1. Vahi: Libia, Aiphiti, Etiopia, Bitunia, Ponoto, Kapadokia, Iudea, Mesopotamia, Babulonia, Elama, Medai e Paretia. 2. Oire: Roma, Alesanederia, Memephi, Anetiohia (no Suria), Ierusalema e Babulonia. 3. Miti: miti Mediteranea, miti Ereere, miti Uteute, miti Caspienne e te Ooa no Peresia.

IERUSALEMA: TE PU O TE FAAROO ATI IUDA

Tei Ierusalema te rahiraa o te mau ohipa o te mau pene matamua o te buka Ohipa. Tei ropu teie oire i te aivi i ropu i te tuhaa mouˈa no Iudea, fatata 55 kilometera i te pae hitia o te râ o te miti Mediteranea. I 1070 hou te tau o Iesu, ua haru te arii Davida i te pare i nia i te mouˈa Ziona e i muri iho, ua riro teie oire ei oire pu o te nunaa o Iseraela.

Tei pihai iho te mouˈa Moria i te mouˈa Ziona. E ia au i te peu tumu a te ati Iuda, ua tamata Aberahama i te faatusia ia Isaaka 1 900 matahiti hou a tupu ai te mau ohipa faahitihia i roto i te buka Ohipa. Ua riro te mouˈa Moria hoê tuhaa o te oire, i to Solomona paturaa i te hiero matamua o Iehova i reira. Ua riro teie paturaa ei vahi faufaa no te mau ati Iuda e no te haamoriraa.

E ratere pauroa mai te mau ati Iuda taiva ore i te hiero o Iehova no te pûpû i te tusia na Iehova, no te haamori ia ˈna e no te faatupu e rave rahi oroa. Ua na reira ratou ma te auraro i te faaueraa a te Atua: “E toru taime i te matahiti, e tia pauroa te tane i rotopu ia outou i mua ia Iehova to Atua i te vahi ta ˈna e maiti.” (Deut. 16:16) Tei Ierusalema atoa te vahi o te Sunederi rahi, te tiripuna teitei a te ati Iuda e te vahi e haapaohia ˈi te aniraa a te nunaa.

2. Eaha tei tupu i te Penetekose 33?

2 I te hora iva o tera poipoi o te matahiti 33, ua tupu te hoê semeio o te ore e moˈehia i te taata. Ua faaroohia “te hoê haruru no te raˈi mai e au i te mataˈi puai.” (Ohi. 2:2) Ua faaroohia te reira i roto i te fare taatoa i putuputu ai na 120 pǐpǐ a Iesu. I muri iho, ua tupu te tahi mea faahiahia. Ite aˈera ratou i te arero e au i te auahi i te tauraa mai i nia i te pǐpǐ tataitahi.c “Î aˈera ratou pauroa i te varua moˈa,” e haamata ˈtura ratou i te paraparau na roto i te mau reo ěê! I te faarueraa te mau pǐpǐ i te fare, ua maere roa te taata ta ratou i farerei i te oire no Ierusalema, no te mea ua nehenehe te mau pǐpǐ e paraparau na roto i to ratou iho reo! Oia, ua faaroo te taata tataitahi i “to ratou iho reo e paraparauhia ra e te mau pǐpǐ.”—Ohi. 2:1-6.

3. (1) No te aha e tupuraa faahiahia mau te Penetekose i roto i te haamoriraa a Iehova? (2) Nafea Petero i te faaohiparaa i te hoê “taviri o te Faatereraa arii”?

3 E tupuraa faahiahia mau teie i roto i te haamoriraa a Iehova, no te mea, tera te tapao o te haamataraa o te nunaa Iseraela i te pae varua, te amuiraa Kerisetiano faatavaihia. (Gal. 6:16) E ere râ tera anaˈe. I to Petero paraparauraa i te nahoa i tera mahana, ua faaohipa o ˈna hoê o na toru “taviri o te Faatereraa arii,” ia nehenehe te mau pǔpǔ taata ê e fanaˈo i te mau haamaitairaa taa ê. (Mat. 16:18, 19) Maoti te taviri matamua, ua nehenehe te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda, e farii i te parau mau e ia faatavaihia e te varua moˈa o te Atua.d E riro mai ïa ratou e mero o te Iseraela pae varua, a nehenehe atu ai ratou e faatere ei arii e ei tahuˈa i roto i te Faatereraa arii a te Mesia. (Apo. 5:9, 10) I muri iho, e horoahia teie fanaˈoraa taa ê i to Samaria e i te mau nunaa ěê. Eaha ta te mau Kerisetiano no teie mahana e haapii mai i te mau tupuraa faufaa i te Penetekose 33?

“Tei te hoê â vahi” (Ohi. 2:1-4)

4. Nafea te amuiraa Kerisetiano i te rahiraa mai e tae roa mai i teie mahana?

4 Ua haamata te amuiraa Kerisetiano e na 120 pǐpǐ tei putuputu i “te hoê â vahi” i te hoê piha i nia, e ua faatavaihia ratou e te varua moˈa. (Ohi. 2:1) I te hopea o tera mahana, e tausani taata o tera amuiraa tei bapetizohia. Ua tamau teie faanahonahoraa i te rahi mai e tae roa mai i teie mahana! E faaohipahia te mau tane e te mau vahine o te mǎtaˈu ra i te Atua, oia hoi te amuiraa Kerisetiano no teie tau, no te poro i te “parau apî oaoa o te Faatereraa arii e ati aˈe te fenua ia ite te mau nunaa atoa” hou te hopea e tae mai ai.—Mat. 24:14.

5. Eaha te mau haamaitairaa i te apitiraa i te amuiraa Kerisetiano no te senekele matamua e i teie mahana?

5 E riro te amuiraa Kerisetiano ei ravea no te tauturu e no te faaitoito i te mau mero tataitahi, oia hoi i te feia faatavaihia e i muri iho i te mau “mamoe ê atu.” (Ioa. 10:16) Ua faaite Paulo i to ˈna mauruuru no te turu ta te mau mero tataitahi e rave ra i to ˈna papairaa i te mau Kerisetiano no Roma: “Te hinaaro roa nei hoi au e ite atu ia outou no te horoa ˈtu i te tahi mau ô pae varua ia mau papu outou, aore ra ia nehenehe outou e faaitoito mai ia ˈu i to outou faaroo e ia nehenehe atoa vau e faaitoito ia outou i to ˈu faaroo.”—Roma 1:11, 12.

ROMA: TE OIRE PU O TE HOÊ EMEPERA

A haamata ˈi te mau tupuraa papaihia i roto i te buka Ohipa, o Roma te oire rahi roa ˈˈe e te puai aˈe i tera tau. O Roma te oire pu o te faatere ra i te mau fenua mai Beretane tae atu i Afirika apatoerau e mai te moana Ataranitita tae atu i te ooa no Peresia.

Ua rau te peu tumu, nunaa e reo o te feia e ora ra i Roma. E ua rau atoa te mau tiaturiraa e haapaoraa. E rave rahi purumu o te nati ra i teie oire, no reira e rave rahi taata o te ratere ra i Roma. I pihai iho i te uahu no Ostie, e fano mai te mau pahi no te hopoi mai aore ra no te faauta i te maa e te mau tauihaa moni rahi na te oire.

I te senekele matamua, ua hau atu hoê mirioni taata tei ora i Roma. Peneiaˈe e tîtî te afaraa o te nunaa: Te taata ohipa ino, te mau tamarii hoohia aore ra ua faaruehia e to ratou mau metua e te mau taata tei haruhia i roto i te mau tamaˈi. Tei roto atoa te ati Iuda no Ierusalema, ua faatîtîhia ratou i muri iho i te haruraahia to ratou fare na te faatere Roma Pompée i 63 hou te tau o Iesu.

Mea veve roa te rahiraa o te feia tei faaea ra i Roma, te ora ra ratou i roto i te mau fare tahua e ua î i te taata. E ora ratou maoti noa te moni a te faatereraa. Area râ te mau emepera, ua patu ratou no to ratou oire i te mau tahua fare nehenehe mau, oia hoi, te mau vahi e hauti ai te taata, te tahua e taputô ai te taata e te animara tae roa i te pohe e te tahua e tavere ai te puaahorofenua i te pereoo. Pauroa teie mau mea no te faaanaanatae noa i te taata.

6, 7. Nafea te amuiraa Kerisetiano e rave ai i ta Iesu i faaue e haere e poro i te mau nunaa atoa?

6 Hoê â fa ta te amuiraa Kerisetiano i teie mahana i to te senekele matamua. Ua horoa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê ohipa e ere i te mea ohie ia rave, e ohipa faahiahia râ. Ua parau oia ia ratou: ‘A faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ ma te bapetizo ia ratou i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa, ma te haapii ia ratou ia haapao i te mau mea atoa ta ˈu i faaue ia outou.’—Mat. 28:19, 20.

7 Te faaohipa ra Iehova i te amuiraa Kerisetiano a te mau Ite no Iehova no te rave i tera ohipa i teie mahana. Papu, e ere i te mea ohie ia poro i te mau taata na roto i to ratou reo. Tera râ, ua pia te mau Ite no Iehova i te mau papai Bibilia na roto hau atu 1 000 reo. Mai te peu te apiti tamau ra outou i te mau putuputuraa a te amuiraa Kerisetiano e te poro ra outou no nia i te Faatereraa arii e te faariro ra outou i te taata ei pǐpǐ, e tumu ïa outou e oaoa ˈi. Tei rotopu outou i te mau taata i te fenua nei o te fanaˈo ra i te haamaitairaa e poro no nia i te iˈoa o Iehova!

8. Eaha te tauturu ta tatou e fanaˈo no ǒ mai i te amuiraa Kerisetiano?

8 No te tauturu ia outou ia faaoromai ma te oaoa i teie tau fifi mau, ua horoa mai Iehova i te fetii taeae na te ao nei. Ua papai Paulo i te mau Kerisetiano Hebera: “E manaˈo anaˈe te tahi i te tahi, a turai atu ai te tahi i te tahi ia faaite i te here e ia rave i te ohipa maitai roa, eiaha e faarue i ta tatou mau putuputuraa, mai ta vetahi i matau, ia faaitoito râ te tahi i te tahi, e ia rahi atu â a ite ai outou i taua mahana ra e fatata mai ra.” (Heb. 10:24, 25) E ô te amuiraa Kerisetiano no ǒ mai ia Iehova ra, i reira outou e nehenehe ai e faaitoito ia vetahi ê e ia outou atoa. A vai piri noa i to outou mau taeae e tuahine. Eiaha roa ˈtu e faaea i te apiti i te mau putuputuraa Kerisetiano!

“No to ratou faarooraa i to ratou iho reo e paraparauhia ra” (Ohi. 2:5-13)

Te poro ra te mau pǐpǐ a Iesu i te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda i roto i te mau aroâ.

“Te faaroo nei tatou ia ratou ia paraparau na roto i to tatou reo i te mau mea faahiahia a te Atua.”​—Ohipa 2:11

9, 10. Nafea vetahi i te faaiteraa e ua hinaaro ratou e poro i te feia reo ê?

9 A feruri na i te oaoa rahi i nia i te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda i te Penetekose 33. Te reo ta te rahiraa e paraparau ra o te reo Heleni aore ra Hebera. I teie nei râ te faaroo ra ratou i “to ratou iho reo e paraparauhia ra e te mau pǐpǐ.” (Ohi. 2:6) Papu maitai, ua putapû roa ratou i te faarooraa i te parau apî oaoa na roto i to ratou iho reo. Parau mau, aita te mau Kerisetiano i teie mahana i fanaˈo i tera semeio e paraparau na roto i te mau reo ê. Mea rahi râ o te poro ra i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii a te Atua i te mau taata atoa. Nafea? Ua haapii vetahi i te hoê reo apî no te tavini i roto i te hoê amuiraa reo ê i pihai iho mai aore ra i te tahi fenua ê. E pinepine e maere roa te taata ta ratou i poro i te mau tutavaraa ta te feia poro i rave.

10 Ei hiˈoraa, ua apiti Christine e e hitu Ite no Iehova i te hoê faaineineraa no te haapii i te reo Gujarati. Ua farerei o ˈna i te hoê hoa ohipa e paraparau ra i te hoê reo fifi mau mai te Gujarati e ua aroha ˈtu ia ˈna na roto i to ˈna iho reo. Ua maere to ˈna hoa ohipa e ua hinaaro o ˈna e ite no te aha Christine i haapii ai i te reo Gujarati. Ua nehenehe ïa Christine e poro ia ˈna. Ua parau teie vahine ia Christine: “Peneiaˈe e parau faahiahia mau ta outou e hinaaro ra e faaite.”

11. Nafea tatou e nehenehe ai e faaineine ia tatou no te poro i te poroi o te Faatereraa arii i te taata no te tahi atu fenua?

11 Mea papu eita tatou pauroa e nehenehe e haapii i te tahi reo. Tera râ, e nehenehe tatou e faaineine ia tatou no te poro i te poroi o te Faatereraa arii i te taata no te tahi atu fenua. E nafea ïa? Teie te tahi ravea, o te faaohiparaa ïa i te JW Language® no te haapii i te hoê reo mea pinepine i te paraparauhia i to outou vahi. E nehenehe ïa outou e haapii nafea ia haamata i te hoê aparauraa. E faahaere ia ratou i nia i te jw.org no te faaite atu ia ratou i te mau video e i te mau papai na roto i to ratou iho reo. E hopoi mai te faaohiparaa i teie mau mauhaa i roto i te taviniraa i te hoê â oaoa e to tatou mau taeae o te senekele matamua, a maere roa ˈi te taata i te faaroo i te parau apî oaoa ‘na roto i to ratou iho reo.’

TE MAU ATI IUDA I MESOPOTAMIA E I AIPHITI

Te parau ra Te aamu o te nunaa ati Iuda i te tau o Iesu Mesia (175 H.T.I.–135 M.T.I.g) (Beretane): “Ua ora te mau mero o te huaai o te faatereraa arii o na ahuru opu [a Iseraela] i Mesopotamia, Medai e Babulonia. E ua afai-ê-hia te huaai o te faatereraa arii a Iuda na to Asura e to Babulonia.” Ia au i te Ezera 2:64, mai to ratou hopoi-ê-raahia mai Babulonia e 42 360 Iseraela anaˈe tei hoˈi i Ierusalema. Ua tupu te reira i 537 hou te tau o Iesu. Te faaite ra Flavius Josèphe, i te senekele matamua, ahuru tausani ati Iuda tei “afaihia i Babulonia.” I te toruraa tae atu i te paeraa o te senekele, ua papai ratou i te hoê anairaa ture o ta ratou i pii te Talmud no Babulonia.

Ua itehia te mau papai o te haapapu ra, e ua ora te nunaa ati Iuda i Aiphiti i te onoraa o te senekele hou te tau o Iesu, e peneiaˈe ua ora aˈena ratou i ǒ. I tera area tau, ua faatae Ieremia i te hoê poroi i te mau ati Iuda tei ora ra na te mau vahi atoa o Aiphiti oia atoa o Memephi. (Ier. 44:1, nota) Ua haere paha e rave rahi ati Iuda i Aiphiti i tera area matahiti 323-330 hou te tau o Iesu. Te parau ra Josèphe, o te nunaa ati Iuda na mua tei tae e tei ora i Alesanederia. I muri iho, ua horoahia ia ratou te tiaraa no te faanaho i te oire e ora ˈi ratou. I te senekele matamua, ua faahiti te taata papai ati Iuda Philon, e hoê mirioni ati Iuda tei ora i Aiphiti mai “te tahi pae o Libia tae atu i te mau otia o Etiopia.”

g H.T.I., hou te tau o Iesu. M.T.I., muri aˈe te tau o Iesu.

‘Tia aˈera Petero’ (Ohi. 2:14-37)

12. (1) Eaha ta Ioela i tohu no te Penetekose 33? (2) No te aha tei te senekele matamua e tupu ai teie parau tohu a Ioela?

12 ‘Tia aˈera Petero’ no te paraparau i te mau taata no te mau fenua ê. (Ohi. 2:14) Ua faataa oia e ua horoa te Atua i te mau pǐpǐ i te aravihi no te paraparau na roto e rave rahi reo e te faatupu ra te reira i te parau tohu ta Ioela i faahiti: “E ninii au i to ˈu varua i nia i te mau huru taata atoa.” (Ioe. 2:28) Hou a haere ai Iesu i te raˈi, ua parau o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ: “Na ˈu e ani i te Metua e na ˈna e horoa ˈtu i te tahi atu tauturu,” oia hoi “te varua moˈa.”—Ioa. 14:16, 17.

13, 14. Nafea Petero i te haaputapûraa i te aau o te mau taata e e nafea tatou e pee ai i to ˈna hiˈoraa?

13 Teie te mau parau puai ta Petero i faahiti i te nahoa: “Ia ite maitai . . . te nunaa Iseraela taatoa e ua faariro te Atua ia ˈna ei Fatu e ei Mesia, taua taata ra o Iesu ta outou i haapohe i nia i te hoê pou.” (Ohi. 2:36) Parau mau, aita ratou pauroa i ite mata a haapohehia ˈi Iesu i nia i te pou. Tera râ, e tuhaa ta te nunaa i roto i teie haapoheraa. Ua paraparau râ Petero ia ratou ma te tura e ma te haaputapû i to ratou aau. Te fa a Petero, ia tatarahapa ratou eiaha râ no te haava ia ratou. Ua inoino anei ratou? Aita roa ˈtu. Ua “putapû roa . . . to ratou aau.” Ua ani atu ratou: “Eaha ïa ta matou e rave?” Ua haaputapû te huru paraparau a Petero ia ratou e ua turai ia ratou ia tatarahapa.—Ohi. 2:37.

14 Nehenehe tatou e pee i te hiˈoraa o Petero e nafea oia e haaputapû i te aau o te taata. Ia poro tatou i te taata, eiaha e faahapa i te taata aita anaˈe to ˈna manaˈo e tu ra i ta te Bibilia. Mea au aˈe râ ia aparau i nia i te hoê â tumu parau. Ia na reira tatou, mea ohie ïa no tatou i te tauturu atu ia ratou ia taa i te Parau a te Atua. Ia pee tatou i ta Petero huru paraparau, e farii aˈe te taata i ta tatou poroi.

TE HAAPAORAA KERISETIANO I PONOTO

O te mau ati Iuda no Ponoto, hoê mataeinaa i apatoerau no Asia iti, te tahi o te feia tei faaroo i te orero a Petero i te Penetekose 33. (Ohi. 2:9) Papu maitai, ua hopoi te tahi o ratou i te parau apî oaoa i to ratou fenua, no te mea ua faahiti Petero i roto i ta ˈna rata matamua te feia tei tiaturi ia Iesu o “tei purara ê” na te mau vahi i Ponoto.h (Pet. 1, 1:1) Te faaite ra ta ˈna i papai e te faaruru ra te mau Kerisetiano i “te mau ati e rave rau” no to ratou faaroo. (Pet. 1, 1:6) Oia atoa te patoiraa e te hamani-ino-raa.

Te faaite ra te rata ta te emepera Roma Trajan e te tavana no Ponoto Pline le Jeune i papai e ua hamani-ino-hia te mau Kerisetiano no Ponoto. I ǒ i 112 muri aˈe te tau o Iesu, ua papai Pline e au te haapaoraa Kerisetiano i te “hoê maˈi” o tei pee i nia i te mau tane, vahine, feia apî, ruhiruhia, feia moni e te feia veve. Ua horoa Pline hoê otoheraa no te feia tei parihia e Kerisetiano ratou, ia haavare e te feia tei ore i na reira ia haapohehia. E faaorahia te taata o te faaino i te Mesia aore ra o te pure i te mau atua aore ra te tii o Trajan. Ua ite Pline “eita te Kerisetiano mau e fati” i mua i teie mau ohipa.

h Te parau “purara ê” no ǒ mai i te hoê taˈo Heleni tei faaohipahia no te ati Iuda. Te faaite ra te reira o te mau ati Iuda te mau taata matamua tei riro mai ei Kerisetiano.

“Ia bapetizohia outou pauroa” (Ohi. 2:38-47)

15. (1) Eaha ta Petero i parau e eaha tei tupu? (2) No te aha na tausani taata tei faaroo i te parau apî oaoa i te Penetekose i nehenehe ai e rave i te bapetizoraa i tera noa mahana?

15 I te Penetekose 33, ua parau Petero i te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda: “A tatarahapa, e ia bapetizohia outou pauroa.” (Ohi. 2:38) I muri iho, ua bapetizohia 3 000 taata i roto i te hoê pape hopu aore ra na pihai iho mai ia Ierusalema.e Ua bapetizohia anei ratou ma te feruri ore? E faatiaraa anei te reira ia ru te mau piahi aore ra te mau tamarii e metua Kerisetiano ia bapetizohia ratou? Aita roa ˈtu. A haamanaˈo, mea oaoa te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda e haapii i te Parau a te Atua e e nunaa ratou tei pûpûhia na Iehova. Ua faaite ratou i te itoito rahi, mea atea hoi te vahi i haere-mai-hia e ratou, no te apiti i te oroa matahiti. I to ratou fariiraa i te tiaraa o Iesu i roto i te opuaraa a te Atua, ua ineine ratou i te tamau i te tavini i te Atua, ei pǐpǐ bapetizohia râ a te Mesia.

O VAI TE FEIA I FARII I TE HAAPAORAA ATI IUDA?

Ua faaroo “te ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda” i te orero a Petero i te Penetekose 33.—Ohi. 2:10.

I rotopu i te mau tane tei faatoroahia no te haapao i te “ohipa faufaa” e opere i te maa pauroa te mahana, o Nikola te tahi “no Anetiohia tei farii i te haapaoraa ati Iuda.” (Ohi. 6:3-5) E nunaa ěê te feia tei farii i te haapaoraa ati Iuda. E au ratou i te ati Iuda, no te mea ua farii ratou i te Atua e te Ture a Iseraela, ua faarue i te tahi atu mau atua, e ua peritomehia ratou (no te tane) e ua riro ratou ei mero no te nunaa o Iseraela.

I muri iho, a faaorahia ˈi te ati Iuda mai te hopoi-ê-raa i Babulonia i 537 hou te tau o Iesu, e rave rahi tei faaea atea i te fenua o Iseraela, ua vai noa râ ratou i roto i ta ratou haapaoraa. Mea na reira te mau taata no hitia o te râ o te miti Mediteranea i tahito e hau atu, i matau ai i te haapaoraa ati Iuda. Ua haapapu te mau taata papai mai ia Horace e Sénèque, e mea rahi na te mau fenua, o te au e o te apiti i te haapaoraa ati Iuda e ua riro mai ratou e feia tei farii i te haapaoraa ati Iuda.

16. Mea nafea te mau Kerisetiano i te senekele matamua i te faaiteraa i te hoê feruriraa haapae?

16 Mea papu ua haamaitai Iehova i teie mau taeae e tuahine. Te faataa ra te hoê aamu: “Amui aˈera taua feia ra tei tiaturi ia Iesu i ta ratou mau mea atoa, opere atura na te tahi e te tahi, hoo atura i ta ratou mau taoˈa e to ratou mau fenua, e opere atura i te moni i noaa mai na ratou pauroa, ia au i ta te taata tataitahi i hinaaro mau â.”f (Ohi. 2:44, 45) E hinaaro iho â te mau Kerisetiano mau e pee i tera huru feruriraa haapae e te here.

17. Eaha te mau titauraa mea tia i te hoê taata ia rave hou a bapetizohia ˈi o ˈna?

17 Ia au i te Bibilia, te vai ra te tahi titauraa mea tia i te hoê taata ia rave hou a pûpû ai ia ˈna ia Iehova e a bapetizohia o ˈna. E titauhia i te hoê taata ia ite i te Parau a te Atua. (Ioa. 17:3) Ia faaite o ˈna i te faaroo e ia tatarahapa mau â no to ˈna haerea tahito. (Ohi. 3:19) I muri iho, ia taui aore ra ia fariu mai a rave atu ai i te mea maitai ia au i te hinaaro o te Atua. (Roma 12:2; Eph. 4:23, 24) E i muri aˈe, e pûpû o ˈna ia ˈna i te Atua na roto i te pure e i muri iho na roto i te bapetizoraa ia ˈna.—Mat. 16:24; Pet. 1, 3:21.

18. Eaha te haamaitairaa ta te mau pǐpǐ a Iesu tei bapetizohia e fanaˈo?

18 E pǐpǐ anei outou na Iesu, tei pûpûhia e tei bapetizohia? Mai te peu e e, ia oaoa outou i teie haamaitairaa. Mai te mau pǐpǐ i te senekele matamua tei î i te varua moˈa, e faaohipa Iehova ia outou no te poro e no te rave i to ˈna hinaaro!

a A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Ierusalema: Te pu o te faaroo ati Iuda.”

b A hiˈo i te mau tumu parau tarenihia “Roma: Te oire pu o te hoê emepera,” “Te mau ati Iuda i Mesopotamia e i Aiphiti,” e “Te haapaoraa Kerisetiano i Ponoto.”

c E ere te “arero” i faahitihia i te auahi mau, tera râ, “e au ra i te auahi,” te haapapu ra te reira i te niniiraahia te varua moˈa i nia i te taata tataitahi e e au te reira i te auahi.

d A hiˈo i te tumu parau tarenihia “O vai te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda?”

e I te 7 no Atete 1993, i te hoê tairururaa nunaa rau a te mau Ite no Iehova i Kiev, i Ukraine, ua bapetizohia 7 402 taata i roto e 6 pape hopu. Ua titauhia piti hora e ahuru ma pae minuti no te bapetizo i te taatoaraa.

f Ua rave ratou tera faanahoraa no te tauturu i te feia tei haere mai i Ierusalema, ua faaoti hoi ratou e faaea maoro i ǒ no te haapii atu â no nia i te Atua. Aita ratou i faahepohia ia na reira, ua rave râ ratou ma te aau tae e na te here i turai ia ratou ia na reira.—Ohi. 5:1-4.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono