VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 1/2 api 25-28
  • A faatupu i te manaˈo e haapae ia ˈna iho!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A faatupu i te manaˈo e haapae ia ˈna iho!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê titauraa a te Bibilia
  • Te mau haamaitairaa no roto mai i te haapaeraa ia ˈna iho
  • Te mau ravea no te haapae ia ˈna iho
  • Te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • No te aha e haapae ai ia ˈna iho?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • E feruriraa haapae anei to outou?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2000
  • Te mau tusia arueraa ta Iehova e au
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 1/2 api 25-28

A faatupu i te manaˈo e haapae ia ˈna iho!

E RAVE ohipa maitai roa o Rolf.a I to ˈna faaotiraa e ani i te hoê ohipa afa taime ia nehenehe oia e faarahi i ta ˈna tuhaa e rave ra i roto i te taviniraa kerisetiano, ua farii oioi noa to ˈna paoti ohipa. E rave rahi ïa matahiti to Rolf oaoaraa i te taviniraa pionie. I te hoê râ mahana, ua taui te huru tupuraa i te vahi raveraa ohipa. No te aravihi o Rolf i roto i ta ˈna ohipa, ua faaauhia maira ia ˈna i te tahi toroa ei faatere no te ohipa hooraa tauihaa e te taiete. E afai mai hoi teie toroa i te moni ohipa faahiahia roa e te mau tiaturiraa papu e e haere â to ˈna tiaraa i nia. Eita râ ta ˈna e nehenehe faahou e rave i te ohipa afa taime.

E vahine ta Rolf e e piti tamarii te tia ia ˈna ia faaamu, e mea faufaa roa te moni hau e noaa mai. Noa ˈtu râ, aita o ˈna i farii i teie faaauraa e ua imi atura o ˈna i te tahi atu ohipa, o te faatia ia ˈna ia faatura i ta ˈna mau hopoia i te pae varua e oia atoa to te pae moni. Ua maere roa te paoti ohipa o Rolf i ta ˈna faaotiraa. Ia ˈna i taa e eita atoa te faaauraa ˈtu i te moni ohipa teitei aˈe e manuïa, ua parau atura to ˈna paoti ohipa e: “Te ite nei au e mea puai aˈe to oe tiaturiraa.”

Oia mau, e tiaturiraa to Rolf. Teie râ, ua noaa atoa ia ˈna te tahi atu huru maitai—te manaˈo e haapae ia ˈna iho. Mea varavara roa teie huru manaˈo i roto i teie nei ao o te haapao noa ia ˈna iho. Teie râ, e nehenehe teie huru e hopoi mai i te hoê oraraa maitai e te mauruuru. Eaha te manaˈo haapae ia ˈna iho? Eaha te titauhia ra? E eaha te tia ia tatou ia rave no te tapea noa i teie manaˈo?

Te hoê titauraa a te Bibilia

Te haapaeraa [aore ra te faatusiaraa] ia ˈna iho, o te faarueraa ïa aore ra te vaiihoraa i te tahi mea faufaa. Ua riro te pûpûraa i te tusia ei tuhaa no te haamoriraa viivii ore mai te ite haapao maitai matamua mai â, o Abela, o tei pûpû “i te mamoe maitai e te poria [matamua] no roto i te nǎnǎ ra” ei tusia na te Atua. (Genese 4:4) Ua na reira atoa te mau taata faaroo, mai ia Noa e o Iakoba. (Genese 8:20; 31:54) Ua riro atoa te mau tusia animala ei tuhaa faufaa no te Ture a Mose. (Levitiko 1:2-4) I raro aˈe râ i taua Ture ra, ua faauehia te feia haamori ia pûpû i ta ratou taoˈa maitai roa ˈˈe. Aita ratou i faatiahia ia pûpû i te tahi animala hapepa ei tusia. (Levitiko 22:19, 20; Deuteronomi 15:21) I to te mau ati Iseraela apotata ofatiraa i teie ture, ua faahapa te Atua ia ratou i te na ôraa e: “Ia hopoi mai outou i te pirioi e tei maˈihia ra [ei tusia e na ô outou], e ere anei i te mea ino? a hopoi atu na to tavana; e mauruuru anei oia ia oe, e itehia mai anei oe? . . . e farii atu anei au i te reira i to outou rima?”—Malaki 1:8, 13.

Ua faaô-atoa-hia te faaueraa no nia i te tusia i roto i te haamoriraa kerisetiano. Teie râ, i te mea e ua aufau te Mesia i te hoo taatoa, eita te Atua e farii faahou i te mau tusia animala. No reira, eaha te tusia ta te mau kerisetiano e nehenehe e pûpû ma te fariihia mai? Te papai ra Paulo i roto i te Roma 12:1 e: “E teie nei, e au mau taeae ra, te aˈo atu nei au ia outou ma te aroha rahi o te Atua, e ia pûpû atu outou i to outou mau tino ei tusia ora, e te moˈa, e te au hoi i te Atua ra, o te haamori au ïa ia outou.” Auê ïa tauiraa maere mau! Maoti i te mau tusia animala pohe, e tia i te mau kerisetiano ia pûpû ia ratou iho ei tusia ora—to ratou puai, to ratou aravihi, e to ratou ite. E mai i Iseraela ra, eita Iehova e farii i te mau tusia “pirioi,” oia hoi tei pûpûhia ma te mafatu feaa. Te ani ra oia ia horoa te feia e haamori ra ia ˈna i te tuhaa maitai roa ˈˈe, ia tavini ratou ia ˈna ma to ratou mafatu taatoa, e to ratou ora, to ratou feruriraa, e to ratou puai taatoa.—Mareko 12:30.

E titau te manaˈo haapae ia ˈna iho hau atu â i te haapao-noa-raa i te hoê porotarama no te mau putuputuraa e te ohipa i roto i te taviniraa kerisetiano. E tia ia opua hohonu e rave i te hinaaro o te Atua noa ˈtu eaha te mea e titauhia. Oia hoi te ineineraa ia faaoromai i te tamataraa e te mau ohipa au ore. Ua parau o Iesu e: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee mai ai ia ˈu.” (Mataio 16:24) Eita te hoê kerisetiano e faariro i te nounou tiaraa aore ra te mau tapao materia ei tapitapiraa matamua no ˈna. Ua haamauhia to ˈna oraraa i nia i te maimiraa na mua i te Basileia o te Atua e To ˈna parau-tia. (Mataio 6:33) Mai te peu e e titauhia, ua ineine oia i te “rave i ta ˈna [pou haamauiuiraa],” i te faaoromai i te hamani-ino-raa, te haama, e tae roa ˈtu i te pohe!

Te mau haamaitairaa no roto mai i te haapaeraa ia ˈna iho

I mua i teie mau huru tupuraa atâta, e riro tatou i te aniani ahiri e mea hoona mau â ia haapae ia ˈna iho. No te feia e here nei i te Atua ra o Iehova e e hinaaro nei ia faahanahanahia to ˈna iˈoa, aita ïa e feaaraa. (Mataio 22:37) A hiˈo na i te hiˈoraa tia roa i vaiihohia mai e Iesu Mesia. Hou o ˈna a haere mai ai i nia i te fenua, ua fanaˈo oia i te hoê tiaraa teitei i nia i te raˈi ei taata varua. Teie râ, mai ta ˈna i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ, ‘aita oia i imi i to ˈna iho hinaaro, o te hinaaro râ o te Atua, o tei tono mai ia ˈna.’ (Ioane 5:30) No reira, ua farii oia i te “haapae . . . i to ˈna iho, rave atura i to te tavini ra huru, i te fanauraa mai ma te huru o te taata nei. E no te mea oia i itea mai te taata nei i te huru, ua faahaehaa oia ia ˈna iho, i te haapao-maite-raa e tae noa ˈtura i te pohe i [nia i te pou haamauiuiraa].”—Philipi 2:7, 8.

E ere teie mau tusia i te mea faufaa ore. No te mea ua farii Iesu i te “horoa . . . i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua,” ua tia ˈtura ia ˈna ia aufau i te hoo, ia noaa i te mau taata tia ore te pohe-ore-raa i nia i te raˈi, aore ra te ora mure ore i nia i te fenua. (Ioane 3:16; 15:13; Ioane 1, 2:2) Na roto i te tapearaa i to ˈna haapao maitai ma te tia roa, ua rave oia ia faahanahana-rahi-hia te iˈoa o Iehova. (Maseli 27:11) Eita ïa e maerehia i te mea e ua haamaitai Iehova ia ˈna no to ˈna haerea haapae ia ˈna iho! “I faateitei roa ˈtu ai te Atua ia ˈna, e ua horoa hoi i te iˈoa i hau ê roa i te mau iˈoa atoa nei no ˈna.”—Philipi 2:9.

Parau mau, o Iesu te Tamaiti fanau tahi o te Atua. E haamauruuru atoa anei te Atua i te tahi atu feia o te haapae ia ratou iho no ˈna? Oia, e te haapapuhia ra te reira na roto i te mau hiˈoraa no te tau tahito e no teie nei tau. A hiˈo na i te faatiaraa a te Bibilia no nia ia Ruta te vahine Moabi. Eita e ore e ua haapii oia i te parau no nia ia Iehova na roto i ta ˈna tane Iseraela. I muri aˈe i to ˈna poheraa, ua tia ˈtura ia ˈna ia rave i te hoê faaotiraa. E faaea anei oia i roto i te fenua etene o to ˈna fanauraa, aore ra e haere anei oia i te Fenua i tǎpǔhia mai e o Naomi, to ˈna metua hoovai vahine ruhiruhia? Ua maiti o Ruta i te faaotiraa hopea nei, noa ˈtu e e titau te reira e ia faarue oia i to ˈna mau metua e peneiaˈe te ravea no te faaipoipo faahou. Noa ˈtu râ, ua ite o Ruta ia Iehova, e ua turai to ˈna hinaaro e haamori ia ˈna i rotopu i to ˈna nunaa maitihia, ia ˈna ia apee atu ia Naomi.

Ua haamauruuruhia anei o Ruta no teie huru haapaeraa ia ˈna iho? Papu maitai! I muri aˈe, ua faaipoipo te hoê fatu fenua o Boaza te iˈoa ia ˈna, e ua fanau maira o Ruta i te hoê tamaiti, o Obeda, e mea na reira to ˈna riroraa ei tupuna no Iesu Mesia.—Mataio 1:5, 16.

Ua fanaˈo atoa te mau tavini o te Atua no teie nei tau o tei haapae ia ratou iho i te mau haamaitairaa. Ei hiˈoraa, i te matahiti 1923, ua faarue o William R. Brown, matau-maitai-hia i raro aˈe i te iˈoa ra o Brown “Bibilia,” i to ˈna fare i Inidia Tooa o te râ no te haamata i te ohipa pororaa i Afirika Tooa o te râ. Ua apee atoa ˈtu ta ˈna vahine e ta ˈna tamahine ia ˈna. Ua haere atura oia i Nigéria, i reira no haamata noa maira te ohipa pororaa i te faahotu i te maa. Ma te apitihia mai e te hoê Marite ereere o Vincent Samuels te iˈoa e te tahi atu Ite no Inidia Tooa o te râ o Claude Brown, ua rave o Brown “Bibilia” i te hoê tuhaa faufaa roa i roto i te mau taime matamua o te ohipa i Afirika Tooa o te râ.

I teie mahana, hau atu i te 187 000 feia poro e tavini ra i Sierra Léone, i Libéria, i Ghana, i Nigéria, te mau tuhaa fenua tei haamatahia e Brown “Bibilia” e to ˈna mau hoa. Hou oia a pohe ai i te matahiti 1967, ua parau o Brown “Bibilia” e: “Mea oaoa mau â ia ite i te mau tane e te mau vahine ia auraro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua!” Oia mau, ua haamauruuru-rahi-hia oia no to ˈna haerea haapae ia ˈna iho.

Te mau ravea no te haapae ia ˈna iho

Eaha vetahi mau ravea e nehenehe ai tatou e faaite i taua huru manaˈo ra i teie mahana? Hoê ravea, o te apiti-tamau-raa ïa i roto i te taviniraa na te mau fare i te mau hebedoma atoa. (Ohipa 20:20) E ere i te mea ohie ia na reira, i muri aˈe iho â râ i te hoê hebedoma ohipa rohirohi mau. Peneiaˈe e titauhia i te aˈoraa ia tatou iho e te faanaho-maitai-raa i ta tatou tabula ohipa. Teie râ, e hau atu te mau oaoaraa i te mau ohipa au ore e faaruruhia. Oia mau, e nehenehe outou e fanaˈo i te haamaitairaa taa ê e tauturu atu i te hoê taata ia riro ei “episetole . . . a te Mesia . . . aita râ i papaihia i te inita, na te [v]arua râ o te Atua ora ra, eiaha i nia i te pǎpǎ ofai, ei nia râ i te pǎpǎ taata ra i te aau.”—Korinetia 2, 3:3.

“Ma te faaherehere maite i te taime,” peneiaˈe i nia i te ohipa aore ra te faaanaanataeraa manaˈo, ua faarahi vetahi i ta ratou tuhaa i roto i te ohipa pororaa. (Ephesia 5:16) E rave rahi teie e faanaho nei i ta ratou mau tabula ohipa ia nehenehe ratou e fanaˈo i te taviniraa pionie tauturu hoê taime i te matahiti. Area vetahi ra, e nehenehe ta ratou e rave i te taviniraa pionie tauturu ma te faaea ore aore ra e tavini ei pionie tamau. Te tahi atu haapaeraa te nehenehe e ferurihia, o te haereraa ïa i te mau vahi e titau-rahi-hia ra i te feia poro. Mea pinepine te reira i te titau i te mau tauiraa rahi i roto i te huru oraraa, te faarururaa i te mau ohipa au ore, te faaauraa i te mau iho tumu e te mau peu apî. Teie râ, e faariro te mau haamaitairaa o te raveraa i te hoê tuhaa rahi roa ˈtu â no te tauturu ia vetahi ê ia noaa mai i te ora, i teie mau haapaeraa ei mea hoona mau.

O ta te hoê taata fanauhia i Kanada, o John Cutforth, i ite. I muri aˈe i te noaaraa ta ˈna parau tuite no te Fare haapiiraa Bibilia Gileada a te Taiete Watchtower, ua tonohia oia ei mitionare i Auteralia. “Mea atea roa ïa i to ˈu nei fare!” o ta te Taeae Cutforth ïa e haamanaˈo ra. “E hoˈi anei au i Kanada no te farerei faahou i to ˈu mau metua e to ˈu mau hoa na mua ˈˈe ia Aramagedo? Te ravea hoê roa no te ite i te pahonoraa, o te haereraa ïa.” Ua haere te Taeae Cutforth, e aita roa ˈtu oia i tatarahapa i te mau haapaeraa o ta ˈna i rave. Tau matahiti i muri iho, ua haamata oia i te ohipa pororaa i Papua Niu Guinea, e te tavini noa râ oia i reira ma te itoito, e ua naeahia ia ˈna e 50 matahiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Ua parau oia e: “Ia tutava noa oe i te pee i te aratairaa a Iehova, ia farii oe i te mau hopoia atoa o ta ˈna e horoa mai, e ite ïa oe i te popou, te oaoa, te mauruuru, e te mau hoa e rave rahi.”

Oia mau, e nehenehe te mau huru tupuraa mai te mau fifi i te pae no te oraora-maitai-raa, te moni, e te mau hopoia utuafare e taotia i ta outou tuhaa e rave ra; eita te mau taata atoa e nehenehe e tavini ei pionie e ei mitionare. Noa ˈtu râ, a opua maite e rave i ta outou tuhaa i roto i te mau putuputuraa e te pororaa ia au i te tia ia outou, ma te ore e vaiiho i te mau mea iti au ore, mai te rumaruma o te mahana, ia haaparuparu ia outou. (Hebera 10:24, 25) E nehenehe atoa outou e haapae hau atu â i te taime no te haapiiraa tataitahi i te Parau a te Atua. Te rave nei te tahi mau utuafare i te reira na roto i te taotiaraa i te taime ratou e mataitai ai i te afata teata, peneiaˈe na roto i te faanahoraa i te hoê po “aita e afata teata” i te mau hebedoma atoa aore ra na roto i te haapae-roa-raa i te afata teata. Na roto i te faaherehereraa i te taime no te haapiiraa tataitahi, e riro ïa te ‘tusia arueraa’ e ‘haamaitai ai outou i to ˈna iˈoa’ i roto i te mau putuputuraa e i roto i te pororaa, ei tusia maitai roa.—Hebera 13:15.

A haamanaˈo na, ua naeahia te ohipa pororaa i to ˈna tuhaa hopea. Fatata roa te Atua i te faatupu i ta ˈna haavaraa i nia i teie ao nounou e te haapao noa ia ˈna iho. (Zephania 2:3) Ia fariihia mai tatou e te Atua, eita tatou e nehenehe e faaherehere ia tatou iho. E tia ia tatou ia ‘pûpû i to tatou tino ei tusia ora, te moˈa, te fariihia e te Atua.’ (Roma 12:1) E hopoi mai teie huru manaˈo i te oaoa e te mauruuru. E tauturu te reira ia tatou ia fanaˈo i te hoê oaoa rahi atu â i roto i ta tatou taviniraa. E e faaoaoa atoa te reira i te mafatu o te Atua ra o Iehova!—Maseli 27:11.

No reira, a atuatu i te manaˈo haapae ia outou iho! Eiaha e haamarirau i te haapae ia outou iho no vetahi ê e no te turu i te mau faufaa o te Basileia. Ua faaitoito o Paulo e: “Area te hamani maitai, e te horoa, eiaha roa ïa e haamairihia: te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.”—Hebera 13:16.

[Nota i raro i te api]

a Ua tauihia te iˈoa.

[Hohoˈa i te api 26]

E titau paha te imiraa i te taime no te haapiiraa taitahi e te taviniraa i te tahi haapaeraa, e faufaahia râ tatou

[Hohoˈa i te api 28]

Ua haamauruuru-rahi-hia o W. R. Brown e o John Cutforth no to raua haerae haapae ia raua iho

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono