Ia hiˈo mai Iehova e e hopoia maitai ta outou
“E haamanaˈo mai â oe ia ˈu, e tau Atua . . . E manaˈo mai oe ia ˈu, e tau Atua e, ia maitai hoi au.”—NEHEMIA 13:22, 31.
1. Na te aha e tauturu i te feia i pûpû ia ratou i te Atua ia amo i te hopoia maitai roa i mua ia Iehova?
TE FANAˈO nei te mau tavini a Iehova i te tauturu atoa e hinaarohia ra no te amo i te hopoia maitai roa i mua ia ˈna. No te aha? No te mea te fanaˈo nei ratou i te mau taairaa piri roa e te Atua ei mau melo no ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei. Ua faaite mai oia i ta ˈna mau opuaraa ia ratou, e ua horoa mai oia i te tauturu e te maramarama i te pae varua na roto i te ravea o to ˈna varua moˈa. (Salamo 51:11; 119:105; Korinetia 1, 2:10-13) Ia hiˈohia teie mau tupuraa taa ê roa, te titau nei Iehova ma te here i ta ˈna mau tavini i nia i te fenua nei ia amo i te hopoia no ratou iho e no ta ratou ohipa e rave ra na roto i to ˈna puai e ma te tauturu a to ˈna varua moˈa.
2. (a) Mea nafea to Nehemia amoraa i te hopoia maitai no ˈna iho i mua i te Atua? (b) Eaha te parau taparuraa ta Nehemia i faahiti ei faaotiraa i te buka Bibilia i mairihia i to ˈna iˈoa?
2 Hoê taata o tei amo i te hopoia maitai no ˈna iho i mua i te Atua, o Nehemia ïa, o ˈna te taata horoa uaina a te Arii Peresia ra o Aretehasaseta (Rimaroa). (Nehemia 2:1) Ua riro mai o Nehemia ei tavana i nia i te mau ati Iuda e ua faatia faahou oia i te patu o Ierusalema noa ˈtu te mau enemi e te mau tupuraa atâta. Ma te itoito no te haamoriraa mau, ua rave oia e ia haapaohia te Ture a te Atua e ua hamani maitai oia i te feia i haavîhia. (Nehemia 5:14-19) Ua faaue o Nehemia i te mau ati Levi ia tamâ ia ratou iho ma te tamau, ia tiai i te mau uputa, e ia haamoˈa i te mahana Sabati. No reira oia i pure ai e: “E haamanaˈo mai â oe ia ˈu, e tau Atua, i teie atoa, e faaherehere mai oe ia ˈu i te rahi hoi o to oe aroha.” Ma te tano roa atoa, ua faahope Nehemia i ta ˈna buka faauruahia e te Atua ma te parau taparuraa e: “E manaˈo mai oe ia ˈu, e tau Atua e, ia maitai hoi au.”—Nehemia 13:22, 31.
3. (a) Nafea outou ia faataa i te hoê taata e rave i te maitai? (b) Ia feruri tatou i nia i te haerea o Nehemia, e turai te reira ia tatou ia aniani ia tatou iho i teihea mau uiraa?
3 Te hoê taata o te rave i te maitai, e haerea tura ïa to ˈna e e rave oia i te mau ohipa tia o te haamaitai ia vetahi ê. Mai te reira o Nehemia. E mǎtaˈu faatura to ˈna i te Atua e e itoito rahi atoa to ˈna no te haamoriraa mau. Hau atu, ua mauruuru oia no te mau tuhaa ohipa taa ê ta ˈna i fanaˈo i roto i te taviniraa a te Atua e ua amo oia i te hopoia maitai roa no ˈna iho i mua ia Iehova. Ia feruri tatou i nia i to ˈna haerea, e turai te reira ia tatou ia uiui ia tatou iho e, ‘Eaha to ˈu manaˈo no nia i ta ˈu mau tuhaa ohipa taa ê e ta ˈu mau hopoia no ǒ mai i te Atua ra? Eaha te huru hopoia o ta ˈu e horoa ra no ˈu iho i mua i te Atua ra o Iehova e ia Iesu Mesia?’
E hopoi mai te ite i te hopoia
4. Eaha te faaueraa ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ, eaha ta te feia “e haerea fariihia to ratou no te ora mure ore” i rave?
4 Ua horoa Iesu i teie faaueraa i ta ˈna mau pǐpǐ: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20) E faarirohia te taata ei pǐpǐ na roto i te haapiiraa ˈtu ia ratou. I muri iho, te feia i haapiihia e “e haerea fariihia to ratou no te ora mure ore,” e bapetizohia ïa ratou, mai ta Iesu i rave. (Ohipa 13:48, MN; Mareko 1:9-11) E tupu mai to ratou hinaaro e rave i te mau mea atoa ta ˈna i faaue mai, no roto mai i te mafatu. E tapae ratou i te faito o te pûpûraa ia ratou iho na roto i te raveraa mai e te faaohiparaa i te ite papu o te Parau a te Atua.—Ioane 17:3.
5, 6. Nafea tatou ia tatara i te Iakobo 4:17? A faahohoˈa na i teie tatararaa.
5 Ia hohonu noa ˈtu to tatou ite i te mau Papai, e papu roa ˈtu â te niu o to tatou faaroo. I te hoê â taime, e rahi atu â ta tatou hopoia i mua i te Atua. Te na ô ra te Iakobo 4:17 e: “O te taata ite i te rave i te mea maitai, e aore i rave, ua riro ïa ei hara na ˈna.” E au ra e e parau faaotiraa teie i te mea ta te pǐpǐ ra o Iakobo i parau iho na no nia i te faatiatiaraa, e te oreraa e turui taatoa i nia i te Atua. Ia ite te hoê taata e aita ta ˈna e ohipa papu e rave ahiri e aita te tauturu a Iehova, tera râ, eita oia e ohipa ia au i teie manaˈo, e hara ïa te reira. E tano atoa râ te mau parau a Iakobo no te mau hara ia ore anaˈe te tahi mea e ravehia. Ei hiˈoraa, i roto i te parabole a Iesu no nia i te mamoe e te puaaniho, ua faautuahia te puaaniho, eiaha no te tahi mau ohipa iino ta ratou i rave, no te mea râ aita ratou i tauturu i te mau taeae o te Mesia.—Mataio 25:41-46.
6 Te vai ra te hoê taata tei haapii e te mau Ite no Iehova, aita râ oia i haere i mua i te pae varua, no te mea e aita oia i faaea i te puhipuhi i te avaava, noa ˈtu e ua ite oia e e tia ia ˈna ia faaea. Ua ani atura te hoê matahiapo ia ˈna ia taio i te Iakobo 4:17. I muri aˈe i to ˈna tatararaa i te auraa o teie irava, ua na ô atu te matahiapo e: “Noa ˈtu e aitâ oe i bapetizohia ˈtura, e hopoia ta oe e e tia ia oe ia amo i te mau faahopearaa atoa o ta oe faaotiraa.” Te vahi oaoa, ua farii teie taata, ua faaea oia i te puhipuhi i te avaava, e ua ineine atura oia no te bapetizo ia ˈna ei taipe no to ˈna pûpûraa ia ˈna iho no te Atua ra o Iehova.
E hopoia ta tatou no ta tatou taviniraa
7. Eaha te hoê ravea no te faaite i to tatou mauruuru no “te ite i te Atua”?
7 To tatou hinaaro hohonu, o te faaoaoaraa ïa i to tatou Poiete. Hoê ravea no te faaite i to tatou mauruuru no “te ite i te Atua,” o te haapaoraa ïa i te faaueraa e faariro i te taata ei pǐpǐ no ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia. E ravea atoa te reira no te faaite i to tatou here i te Atua e i to tatou taata-tupu. (Maseli 2:1-5; Mataio 22:35-40) Oia, ia noaa ia tatou te ite i te Atua, e hopoia atura ta tatou i mua ia ˈna, e e tia ia tatou ia hiˈo i te mau taata mai te feia e nehenehe e riro mai ei pǐpǐ.
8. No te aha tatou e parau ai e ua taa ia Paulo i ta ˈna hopoia i mua i te Atua no ta ˈna taviniraa?
8 Ua ite te aposetolo Paulo e e faatupu mai te fariiraa ma te mafatu taatoa e te auraroraa i te parau apî maitai, i te faaoraraa, area te patoiraa i te reira ra, e hopoi mai ïa i te haamouraa. (Tesalonia 2, 1:6-8) Ua taa ïa ia ˈna i ta ˈna hopoia i mua ia Iehova no ta ˈna taviniraa. Inaha, no te faufaa rahi ta Paulo e ta to ˈna mau hoa i horoa no ta ratou taviniraa, ua haapao maitai ratou eiaha te taata ia manaˈo e ua riro te reira ei imiraa moni na ratou. Hau atu, ua turai te mafatu o Paulo ia ˈna ia parau e: “Parau noâ hoi au i te evanelia, aita o ˈu arueraa: eita hoi au e tia ia ore; e ati hoi to ˈu ia ore au ia parau i te evanelia!”—Korinetia 1, 9:11-16.
9. Eaha te tarahu rahi te tia i te mau Kerisetiano atoa ia haapee?
9 I te mea e e mau tavini pûpûhia tatou no Iehova, ‘e tia ia tatou ia parau i te evanelia.’ Ua faauehia mai tatou ia poro i te poroi o te Basileia. Ua farii tatou i taua hopoia ra i to tatou pûpûraa ia tatou no te Atua. (A faaau e te Luka 9:23, 24.) Hau atu, e tarahu ta tatou te tia ia tatou ia haapee. Ua parau o Paulo e: “E amutarahu vau na te Heleni, e na te taata ěê; na te feia paari, e na te ite ore. E teie nei, ua tia roa ia ˈu i te parau atu i te evanelia ia outou atoa i Roma na, e hope noa ˈtu to ˈu nei puai.” (Roma 1:14, 15) E amutarahu o Paulo no te mea ua ite oia e e ohipa titauhia teie ia ˈna, ia poro ia nehenehe te taata e faaroo i te parau apî maitai e ia noaa i te ora. (Timoteo 1, 1:12-16; 2:3, 4) No reira oia i rohi ai no te faatupu i teie ohipa i faauehia mai ia ˈna e no te haapee i ta ˈna tarahu i mua i to ˈna taata-tupu. Ei mau Kerisetiano, e tarahu atoa ta tatou te tia ia tatou ia haapee. Ua riro atoa te pororaa i te Basileia ei ravea matamua no te faaite i to tatou here i te Atua, i ta ˈna Tamaiti, e i to tatou taata-tupu.—Luka 10:25-28.
10. Mea nafea to te tahi pae faarahiraa ˈtu i ta ratou taviniraa?
10 Te hoê ravea no te amo i te hopoia maitai ma te fariihia mai e te Atua, o te faaohiparaa ïa i to tatou mau aravihi no te faarahi atu â i ta tatou taviniraa. Ei hiˈoraa: Ua maraa rahi mai te taata no te mau nunaa ěê i haere mai i te fenua Beretane, i te mau matahiti i mairi aˈenei. No te afai atu i te parau apî maitai i teie mau taata, hau atu i te 800 pionie (feia poro i te Basileia ma te taime taatoa) e e mau hanere Ite ê atu â o te haapii nei i te mau reo ěê. Ua faatupu te reira i te hoê itoitoraa maitai roa i roto i te taviniraa. Ua parau te hoê pionie e orometua haapii oia no te pǔpǔ reo Tinito e: “Aita vau i manaˈo e e haapii au i to ˈu reo i te tahi atu mau Ite, ia nehenehe ratou e tufa ˈtu i te parau mau na vetahi ê na roto i teie ravea. Auê te oaoa e!” E nehenehe anei ta outou e faarahi atu â i ta outou taviniraa na roto i teie huru ravea?
11. Eaha te ohipa i noaa mai i to te hoê Kerisetiano pororaa i te taime faanaho-ore-hia?
11 Eita e ore e e imi tatou i te mau ravea atoa no te faaora i te hoê taata e paremo ra. Hoê â hinaaro to te mau tavini a Iehova i te faaohiparaa i to ratou mau aravihi no te poro i te mau huru taime atoa. Aita i maoro aˈenei, ua parahi te hoê Ite i pihai iho i te hoê vahine i roto i te pereoo mataeinaa e ua paraparau atu oia ia ˈna no nia i te mau Papai. No to ˈna anaanatae i teie mau parau, ua ani teie vahine e rave rahi uiraa. I to te Ite faaineineraa i te pou i raro i te pereoo mataeinaa, ua taparu maira te vahine ia ˈna ia haere mai i to ˈna fare, no te mea e mea rahi â ta ˈna mau uiraa. Ua farii aˈera te Ite. Eaha te ohipa i tupu? Ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia e, e ono avaˈe i muri iho, ua riro mai teie vahine ei taata poro bapetizo-ore-hia no te Basileia. Aita i maoro i muri iho, ua faatere oia e ono haapiiraa Bibilia i te fare o te taata. Auê ïa faahopearaa oaoa mau i noaa mai na roto i te faaohiparaa i to ˈna mau aravihi i roto i te taviniraa o te Basileia!
12. Nafea tatou ia faaohipa maitai i to tatou mau aravihi ei mau tavini i roto i te pororaa?
12 E nehenehe tatou e faaohipa maitai i to tatou mau aravihi i roto i te pororaa, na roto i te faaohiparaa i te mau papai mai te buka e 192 api ra Te ite e aratai i te ora mure ore. I te avaˈe Eperera 1996 ra, ua faatia te Tomite no te Papairaa a te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova e ia piahia te buka ra Te ite na roto hau atu i te 140 reo, e mai reira mai, e 30 500 000 buka o tei neneihia na roto 111 reo. Ua papaihia teie buka ma te tapao e tauturu i te feia haapii Bibilia ia navai maitai to ratou ite i te Parau a te Atua e i ta ˈna mau opuaraa, e nehenehe ai ratou e pûpû ia ratou no Iehova e ia bapetizohia. I te mea e eita te feia poro o te Basileia e faatere i te haapiiraa Bibilia e te hoê â taata e rave rahi matahiti te maoro, e nehenehe ïa ratou e faatere i te mau haapiiraa e e rave rahi atu â mau taata aore ra e faarahi i ta ratou ohipa i roto i te pororaa na te mau fare e vetahi atu mau tuhaa o te taviniraa. (Ohipa 5:42; 20:20, 21) I te mea e ua ite ratou i ta ratou hopoia i mua i te Atua, te huti nei ratou i te ara-maite-raa i nia i te mau faaararaa a te Atua. (Ezekiela 33:7-9) Ta ratou râ fa matamua, o te faahanahanaraa ïa ia Iehova e te tautururaa i te rahiraa taata e nehenehe ia haapii no nia i te parau apî maitai i roto i te area taime poto e toe nei hou te hopea o teie faanahoraa o te mau mea ino.
Te amoraa te mau utuafare i te hopoia maitai roa
13. No te aha e tia ˈi i te mau utuafare paieti ia faatupu i te hoê haapiiraa utuafare tamau?
13 E hopoia ta te taata e te utuafare tataitahi o te farii i te Kerisetianoraa mau i mua i te Atua e e tia ˈtura ia ˈna ‘ia haere â i mua i te paari mau’ “ma te faaroo turori ore.” (Hebera 6:1-3; Petero 1, 5:8, 9) Ei hiˈoraa, e mea hinaarohia ia faahope te feia i haapii i te buka ra Te ite e o tei bapetizohia, i to ratou ite o te mau Papai na roto i te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa e te taio-atoa-raa i te Bibilia e vetahi atu mau papai kerisetiano. E tia atoa i te mau utuafare paieti ia faatupu i te hoê haapiiraa utuafare tamau, no te mea te reira te hoê ravea faufaa roa ‘ia vai ara, ia mau papu i te faaroo, ia faataata paari, e ia faaitoito.’ (Korinetia 1, 16:13) Mai te peu e o outou te upoo utuafare, e hopoia taa ê ta outou i mua i te Atua no te araraa e ia faaamu-maitai-hia to outou utuafare i te pae varua. Mai te maa pae tino paia maitai e faaitoito i te oraora-maitai-raa, mea hinaaro-atoa-hia ia rahi e ia rave-tamau-hia te maa pae varua “ia oraora maitai” outou e to outou utuafare “i roto i te faaroo.”—Tito 1:13, MN.
14. Eaha te ohipa i noaa mai na roto i te pororaa a te hoê potii iti Iseraela tei haapii-maitai-hia?
14 Mai te peu e e tamarii ta outou, e hiˈo mai te Atua e e hopoia maitai ta outou no to outou horoaraa ˈtu na ratou i te haapiiraa papu i te pae varua. E maitaihia ratou i taua haapiiraa nei, mai te potii iti Iseraela o tei hopoi-tîtî-hia e to Arama i te tau o te peropheta ra o Elisaia. Ua riro mai oia ei tavini na te vahine a te raatira o te nuu no Arama ra o Naamana, tei roohia i te maˈi lepera. Noa ˈtu to ˈna apî, ua parau atu te tamahine i to ˈna fatu vahine e: “Ahiri tau fatu i tae i te peropheta i Samaria ra! e ora hoi tana maˈi ra e lepera ia ˈna.” No teie parau ta ˈna, ua haere atura o Naamana i Iseraela, ua auraro ihora i te pae hopea i te faaueraa a Elisaia e hopu e hitu aˈe hopuraa i roto ia Ioridana, e ua mâ roa ˈtura oia i to ˈna lepera. Hau atu, ua riro mai o Naamana ei taata haamori ia Iehova. Auê râ taua potii iti i te oaoa e!—Te mau arii 2, 5:1-3, 13-19.
15. No te aha e mea faufaa no te mau metua ia horoa na ta ratou mau tamarii i te haamataroraa maitai roa i te pae varua? A faahohoˈa mai.
15 E ere i te mea ohie ia rave e ia paari mai te tamarii ma te mǎtaˈu i te Atua i roto i teie ao viivii i te pae morare e vai nei i raro aˈe i te mana o Satani. (Ioane 1, 5:19) Teie râ, mai te tamarii-rii-raa mai â o Timoteo, ua haapii to ˈna mama ruau ra o Loidi, e to ˈna mama, o Eunike, ia ˈna i te mau Papai ma te manuïa. (Timoteo 2, 1:5; 3:14, 15) Ua riro te haapiiraa i te Bibilia e ta outou mau tamarii, te afai-tamau-raa ia ratou i te mau putuputuraa kerisetiano, e i muri iho, te afairaa ia ratou i roto i te taviniraa, ei mau tuhaa anaˈe no te haamataroraa tei titauhia mai ia outou i mua i te Atua. Te haamanaˈo ra te hoê vahine kerisetiano no te fenua Galles, i Beretane, e 80 matahiti to ˈna i teie nei, e i te omuaraa o te mau matahiti 1920, e haere na raua to ˈna papa 10 kilometera na nia i te mouˈa (e 20 kilometera haere e hoˈi mai) no te opere i te mau api parau Bibilia na te feia e faaea ra i roto i te oire iti i te tahi atu afaa. “I roto i taua mau taime ra e haere ai mâua na raro to to ˈu papa tanu-hohonu-raa i te parau mau i roto i to ˈu mafatu,” o ta ˈna ïa e parau ra ma te mauruuru.
E hopoia ta te mau matahiapo—Mea nafea?
16, 17. (a) Eaha te mau hopoia taa ê i fanaˈohia e te mau taata paari tei aravihi i te pae varua i Iseraela i tahito ra? (b) Ia faaauhia i te huru tupuraa i Iseraela i tahito ra, eaha ˈtu â tei titauhia i te mau matahiapo kerisetiano i teie mahana?
16 “E korona hanahana te upoo hinahina, ia roohia ˈtu tei te eˈa parau-tia ra,” o ta te taata paari ra o Solomona ïa i parau. (Maseli 16:31) E ere noa râ no to ˈna faito matahiti e noaa ˈi i te hoê taata te hopoia i roto i te amuiraa o te nunaa o te Atua. Ua tavini te mau taata paari tei aravihi i te pae varua i Iseraela i tahito ra, ei mau tavana e ei mau raatira no te faatupuraa i te haavaraa e te tapearaa i te hau, te nahonaho maitai, e te maitairaa i te pae varua. (Deuteronomi 16:18-20) Noa ˈtu e hoê â huru i teie mahana i roto i te amuiraa kerisetiano, ua hau atu â tei titauhia i te mau matahiapo a piri mai ai te hopea o teie faanahoraa o te mau mea. No te aha?
17 E ‘nunaa maitihia’ te tamarii a Iseraela ta te Atua i faaora mai Aiphiti i tahito maira. Mai te tau a noaa mai ai ia ratou te Ture na roto i to ratou arai ra o Mose, ua fanauhia to ratou huaai i roto i te hoê nunaa pûpûhia e ua matau maitai ratou i te mau ture a Iehova. (Deuteronomi 7:6, 11) Teie râ, aita hoê taata tei fanauhia i roto i te hoê nunaa maitihia i teie mahana, e ia faaauhia, mea iti roa te feia e paari mai i roto i te mau utuafare paieti tei papu maitai i te parau mau a te mau Papai. Te feia iho â râ i haamata iho nei i ‘te haere i roto i te parau mau,’ o te hiaai nei i te haapiiraa no te ite e nafea ia ora ia au i te mau faaueraa tumu a te mau Papai. (Ioane 3, 4) E hopoia rahi mau â ïa tei nia i te tapono o te mau matahiapo haapao maitai ‘a tapea maitai ai ratou i te hiroa parau mau’ e a tauturu ai ratou i te nunaa o Iehova!—Timoteo 2, 1:13, 14.
18. Eaha te tauturu te tia i te mau matahiapo o te amuiraa ia ineine i te horoa, e no te aha?
18 E peretete e e topa ˈtu paha te hoê tamarii iti e haapii ra i te haere. Aita oia i papu maitai e te hinaaro ra oia i te tauturu e te faaitoitoraa a to ˈna na metua. E riro atoa paha te hoê taata i pûpû ia ˈna no Iehova e peretete aore ra e topa i te pae varua. E tae noa ˈtu te aposetolo Paulo, ua aro atoa oia no te rave i te mea tia aore ra te mea maitai i mua i te aro o te Atua. (Roma 7:21-25) Mea hinaarohia ia horoa te mau tiai mamoe o te nǎnǎ a te Atua i te tauturu î i te here na te mau Kerisetiano o tei hape, e tei tatarahapa mau râ. I to te mau matahiapo haereraa e hiˈo i te hoê vahine pûpûhia o tei rave i te hoê hapa ino mau, ua parau oia i mua i ta ˈna tane i pûpû-atoa-hia e: “Ua ite au e e tiavaru outou ia ˈu!” Tera râ, ua taˈi oia i to ˈna parauraahia mai e te hinaaro ra te mau matahiapo e ite e eaha te tauturu te hinaarohia ra no te haamaitai faahou i te utuafare i te pae varua. No te mea ua ite ratou e e hopoia ta ratou, ua oaoa te mau matahiapo i te tautururaa i te hoê hoa faaroo tei tatarahapa.—Hebera 13:17.
A tamau noa i te amo i te hopoia maitai
19. Nafea tatou ia tamau noa i te amo i te hopoia maitai roa no tatou iho i mua i te Atua?
19 E tia i te mau matahiapo o te amuiraa e te tahi mau tavini atoa a te Atua ia amo i te hopoia maitai roa no ratou iho i mua ia Iehova. E nehenehe tatou e na reira, mai te peu e e pee maite tatou i te Parau a te Atua e e rave tatou i to ˈna hinaaro. (Maseli 3:5, 6; Roma 12:1, 2, 9) Te hinaaro nei iho â râ tatou e rave i te maitai i nia i to tatou mau fetii i roto i te faaroo. (Galatia 6:10) Teie râ, mea rahi â te auhune, e mea iti te mau rave ohipa. (Mataio 9:37, 38) No reira, ia rave tatou i te maitai i nia ia vetahi ê na roto i te pororaa i te poroi o te Basileia ma te tuutuu ore. E hiˈo maitai mai Iehova i ta tatou hopoia mai te peu e e faaî tatou i ta tatou euhe, e rave tatou i to ˈna hinaaro, e e poro tatou i te parau apî maitai ma te haapao maitai.
20. Eaha ta tatou e haapii mai ia feruri tatou i te haerea o Nehemia?
20 Ia rahi â tatou i te rave i te ohipa a te Fatu. (Korinetia 1, 15:58) E a haamanaˈo atoa ia Nehemia, o tei faatia faahou i te patu o Ierusalema, tei rave e ia haapaohia te Ture a te Atua, e tei turu i te haamoriraa mau ma te itoito. Ua pure oia ia haamanaˈo te Atua ra o Iehova ia ˈna no te maitai o ta ˈna i rave. Ia riro atoa outou e tia ˈi, ei feia pûpûhia no Iehova, e ia hiˈo mai oia e e hopoia maitai ta outou.
Eaha ta outou e pahono?
◻ Eaha te hiˈoraa i horoahia mai e Nehemia?
◻ No te aha te ite e hopoi mai ai i te hopoia?
◻ Nafea tatou ia amo i te hopoia ma te fariihia mai e Iehova i roto i ta tatou taviniraa?
◻ Eaha ta te mau utuafare e nehenehe e rave no te amo i te hopoia maitai roa i mua i te Atua?
◻ Nafea te mau matahiapo kerisetiano ia amo i te hopoia?
[Hohoˈa i te api 18]
Mai ia Paulo, e nehenehe tatou e amo i te hopoia maitai roa i mua i te Atua ei feia poro i te Basileia
[Hohoˈa i te api 19]
E mea puai anei ta outou mau tamarii i roto i te faaroo mai te potii iti Iseraela ra i te fare o Naamana?