Ia rave anaˈe na tatou i te mau mea atoa no te parau apî maitai
“No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu i ta te evanelia [parau apî maitai] ra.” — KORINETIA 1, 9:23.
1. Eaha te huru e vai ra i te mau taata atoa, eaha râ te niu ta te Atua i horoa mai?
NOA ˈTU e ua taa ê te mau taata i roto e rave rahi mau tuhaa, te vai ra ia ratou paatoa hoê â huru tapao. Na roto i te ô ta Adamu i vaiiho mai na ratou, e feia hara te taatoaraa mai to ratou fanauraahia mai, e ua atea hoi ratou i te Atua Teitei ra, o Iehova (Roma 5:12; Kolosa 1:21). Ua papai te aposetolo Paulo e: “Ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra.” (Roma 3:23). Ia roaa ia ratou i te ora, e tia i te mau taata no te mau iri atoa e no te mau nunaa atoa ia faafaite e te Atua. E nehenehe ïa tatou e faaite i to tatou mauruuru ia Iehova o tei horoa, na roto i to ˈna here e to ˈna aroha faito ore, i te niu o taua faafaiteraa ra.
2. a) Eaha te taviniraa i horoahia na te mau kerisetiano i faatavaihia e te varua? b) Eaha te hiˈoraa e nehenehe e riro i te mea faufaa no tatou, e no te aha (Korinetia 1, 11:1)?
2 A 19 senekele i teie nei, ua horoahia i te mau Ite o Iehova i faatavaihia “te toroa faafaite”. Ua parau o Paulo e: “Ei ono matou i te Mesia, i te aˈoraa ˈtu i te taata e, E faafaite outou i te Atua.” (Korinetia 2, 5:18-20). Ua faaohipa te aposetolo Paulo i teie taviniraa na roto i tei hea huru feruriraa? “E taata tiamâ noa iho hoi au i te taata atoa nei, ua faariro noa vau ia ˈu iho ei tavini no te taata atoa, ia rahi ta ˈu ia noaa.” (Korinetia 1, 9:19). I te parau mau, ua rave aˈera o Paulo i te mau tutavaraa haapao maitai no te faaite i ta ˈna poroi na roto i te hoê huru aravihi. No reira oia i parau ai e: “No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu i ta te evanelia ra.” (Korinetia 1, 9:23). No reira ˈtura, eaha ta tatou e nehenehe e haapii no nia i te hiˈoraa a Paulo?
Te tauturu ra oia i te mau ati Iuda haehaa
3. Nafea, i roto i ta ˈna mau taairaa e o Timoteo e te mau ati Iuda, to Paulo faaiteraa e te hinaaro nei oia e rave i te mau mea atoa no te parau apî maitai?
3 No te mea e e ati Iuda oia e te hinaaro nei oia e rave i te mau mea atoa no te parau apî maitai, ua nehenehe atura ïa Paulo e tauturu i te mau ati Iuda e faaite ra i te hoê huru haehaa ia farii e o Iesu te Mesia. E hiˈopoa anaˈe na tatou, ei hiˈoraa, i te mea ta ˈna i rave a maiti ai oia ia Timoteo ei hoa no te tereraa. Aita o Timoteo i peritomehia, e Heleni hoi to ˈna metua tane, mai te taatoaraa o te mau tamarii tamaroa i ǒ te mau ati Iuda (Levitiko 12:2, 3). Ua ite o Paulo e e nehenehe te mau ati Iuda e turori mai te peu e e tamata te hoê tane apî peritome-ore-hia i te tauturu ia ratou ia faafaite atu e te Atua. Eaha ˈtura ïa ta ˈna i rave ia ore te mau ati Iuda aau rotahi e patoi atu ia Iesu i mua i taua fifi ra? Noa ˈtu e e ere te peritomeraa ei tuhaa e anihia i te mau kerisetiano, ua “rave atura ia [Timoteo] peritome ihora, no te ati Iuda i parahi i reira ihora”. — Ohipa 16:1-3.
4. Ia au i te Korinetia 1, 9:20, eaha te tapao a Paulo?
4 Te haapapu ra te haapao maitai î roa i te aroha mau ta Paulo i faaite i te taata e ora ra i to ˈna tau, e te na reira nei oia no te parau apî maitai. Ua papai oia e: “I te ati Iuda ra, ua faahua ati Iuda atoa vau, ia noaa ia ˈu te ati Iuda: i te feia i raro aˈe i te ture, mai te mea e, tei raro atoa aˈe au i te ture, ia noaa ia ˈu taua feia i raro aˈe i te ture ra.” (Korinetia 1, 9:20). Oia mau, mai ta te aamu no nia i te peritomeraahia o Timoteo e faatia ra, ua imi atura o Paulo i te ravea ia “noaa” mai te mau ati Iuda, oia hoi i te tautururaa ia ratou ia riro mai ei mau kerisetiano. Teie nei râ, ua na reira atoa anei oia no te mau Etene?
Ua imi oia i te ravea ia noaa mai te mau Etene
5. Ua poro o Paulo ia vai i Korinetia, e eaha te faahopearaa?
5 I Korinetia, i reira to ˈna tapaeraa i te tau auhune o te matahiti 50 ra, ua horoa ˈtura o Paulo i te mau hebedoma atoa i te hoê oreroraa parau i roto i te sunago. Te feia e faaroo maira ia ˈna, o te mau ati Iuda ïa, e te mau Heleni tei farii i te haapaoraa ati Iuda. Ua faatupu ta ˈna pororaa itoito mau i te hoê patoiraa e ua tae roa oia i te parau atu i te feia e patoi ra ia ˈna e: “To outou na toto ei nia iho ïa i to outou iho upoo; ua mâ vau, teie au a haere ai i te Etene ra.” Ua haamaitai o Iehova i taua faaotiraa ra, no te mea “e rave rahi atoa to Korinetia i ite e ua faaroo, e bapetizohia ihora”, ma te farii i te kerisetianoraa. I roto i te hoê orama, ua aˈo atura te Fatu ia Paulo e ia tamau â oia i te rave i ta ˈna ohipa. Ua parau oia ia ˈna e: “E rave rahi hoi to ˈu taata i teie nei oire.” — Ohipa 18:1-10.
6. Na te aha i turai ia Paulo ia anaanatae atu i te mau taata e ere hoê â to ratou tiaraa?
6 Ua hinaaro o Paulo ma te aau rotahi e ia noaa mai te mau Etene i te kerisetianoraa, e ua turai te reira ia ˈna ia anaanatae atu i te feia e ere hoê â to ratou tiaraa. Ua papai oia e: “I te feia ture ore ra, mai te mea ïa e, eita a ˈu ture, (e ere ra mai te mea e, aita a ˈu ture i te Atua, tei raro aˈe râ vau i te ture i te Mesia,) ia noaa ia ˈu te feia ture ore ra.” (Korinetia 1, 9:21). Mea nafea to te aposetolo tutavaraa e ia “noaa” mai te mau Etene?
7. Ia au i te peritomeraa, no te aha ua taa ê te huru tupuraa i itehia e Tito i to Timoteo?
7 I te area matahiti 49, a haere ai o Paulo i Ierusalema no te apiti atu i te putuputuraa faufaa roa a te tino aratai o te amuiraa kerisetiano, ua apeehia aˈera oia e te pǐpǐ heleni ra o Tito. I mua i taua mau kerisetiano ra tei haaputuputu mai, ua faataa ˈtura o Paulo i ta ˈna taviniraa i mua i te mau taata o te mau nunaa. E papai oia i muri roa iho e: “E o Tito hoi o tei pee mai ia ˈu ra, Heleni noa ˈi oia, aita ïa i tiahia i te peritome.” (Galatia 2:1-3). Taa ê atu ia Timoteo, tei rotopu iho â râ i te feia peritome-ore-hia, te mau taata o te mau nunaa, to Tito faatupuraa i ta ˈna taviniraa. No reira, e ere atura ïa ei fifi no ˈna te uiraa no te peritomeraa. — Korinetia 2, 8:6, 16-18, 23; 12:18; Tito 1:4, 5.
8. Mea nafea to Paulo horoaraa i te faaiteraa i Ateno?
8 A horoa ˈi oia i te faaiteraa i Ateno, ua faaite faahou aˈera o Paulo e te rave nei oia i te mau mea atoa no te parau apî maitai. Ma te haapao i te huru feruriraa o te feia e ora ra i taua oire heleni ra, ua paraparau aˈera oia ia ratou no nia i te Atua itea-ore-hia e ratou e, ma te faahiti i ta ratou mau taata rohipehe ra o Aratos e o Cléanthe, ua parau aˈera oia ia ratou e: “E tamarii atoa tatou na ˈna.” Na roto i teie mau parau, ua tamata aˈera te aposetolo i te tauturu i te feia e faaroo maira ia ˈna ia taa i teie parau: eita e tia ia ratou “ia manaˈo (...) e e au te Atua i (...) te ofai i taraihia i te aravihi e te ravea paari a te taata nei”. Ua parau faahou atura Paulo ia ratou e: “Aita ˈtura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore ra, teie nei râ, te aˈo mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe.” Ua paraparau oia ma te aravihi no nia i te “Fatu o te raˈi e te fenua nei ra”, oia hoi o Iehova. Eaha ˈtura te faahopearaa? “Ua faaroo mai (...) te tahi pae taata e ua amui maira ia ˈna.” (Ohipa 17:22-34). Oia mau, te ite nei te mau raveraa a Paulo i te manuïaraa.
9. I roto i tei hea auraa to Paulo riroraa mai ei taata ‘paruparu no te feia paruparu’, e no te aha?
9 “I te feia paruparu ra, ua faahua paruparu vau, ia noaa ia ˈu te feia paruparu”, ta Paulo ïa e parau ra (Korinetia 1, 9:22a). Noa ˈtu e ua faahiti Paulo i te mau parau puai mau, te haapao maitai râ te aposetolo i te mau haava manaˈo paruparu o te tahi mau ati Iuda e mau Etene i roto i te amuiraa. Ua horoa oia i teie faaararaa i te mau kerisetiano no Roma: “Te taata hoi aore i itoito i te faaroo nei, e farii atu outou eiaha râ e mârô i te parau aore i itea-papu-hia ra.” Maoti i te raveraa mai i te tiaraa haava, ua parau o Paulo e: “E titau tatou i te parau hau, e te parau e maitai apipiti ai ra.” (Roma 14:1, 13, 19). Ua horoa oia i teie nei aˈoraa: “O tatou o tei itoito nei, e faaoromai i te paruparu o te itoito ore e tia ˈi, eiaha e faatia i ta tatou iho.” (Roma 15:1). No te tauturu ia vetahi ê, e tia ia Paulo ia faaau ta ˈna huru paraparau e ta ˈna huru raveraa ia au i te mau huru tupuraa; ma te ite papu i taua faaheporaa ra, ua papai oia e: “Ua faaau vau ia ˈu iho i te mau mea atoa i te taata atoa nei.” — Korinetia 1, 9:22b; Galatia 3:28.
Ia haamaitai anaˈe na tatou ia tatou i roto i te pororaa
10. Nafea tatou e nehenehe ai e pee i te huru o Paulo?
10 I teie mahana, e tia i te mau Ite o Iehova ia pee i te huru o Paulo, mai ta ˈna iho i pee i te huru o te Mesia (Korinetia 1, 11:1). E taata poro aravihi te aposetolo e te vai ra ia ˈna te feruriraa mitionare. E nehenehe atoa e tupu mai te reira no tatou, noa ˈtu e aita tatou i roto i te hoê huru tupuraa no te faatupu i ta tatou taviniraa i roto i te hoê fenua ěê. Mai ia Paulo, e tia atoa ia tatou ‘ia rave i te mau mea atoa no parau apî maitai’. (Korinetia 1, 9:23.) Nafea, i roto i taua mau tupuraa ra, ia poro i te Basileia e ia faariro i te feia ei pǐpǐ ma te aravihi atu â aˈe? — Mataio 28:19, 20.
11. No te aha, i roto i te taviniraa, e tia ia tatou ia faarahi i to tatou huru no te pae o te hiˈopoaraa?
11 A faaohipa i ta outou huru hiˈopoaraa. Ma te hiˈopoa noa, e nehenehe outou e haapii e rave rahi mau mea o te tauturu ia outou ia faatano i ta outou faaiteraa i te parau apî maitai i te taata e faaroo maira. Ei hiˈoraa, mai te peu e te poro ra outou i roto i te oire, a hiˈopoa maitai i te mau ponao, i te mau taoˈa faaroo e i te mau parau faatianiani e ite-maitai-hia mai rapae mai. E nehenehe taua mau tuhaa iti e tauturu ia outou ia horoa i te hoê faaiteraa o te haaputapû i te mafatu o te feia e ora ra i roto i te fare. Ma te feaa ore, e taata hiˈopoa o Paulo. I Ateno, ua faaohipa oia i te hoê fata tei pûpûhia “na te Atua itea ore” no te horoa i te hoê faaiteraa nehenehe mau i te “Atua i hamani i teie nei ao, e te mau mea atoa i roto ra”. (Ohipa 17:22-25.) E nehenehe outou e na reira atoa i roto i ta outou taviniraa.
12. Eaha te tiaraa o te haapao maitai i roto i ta tatou taviniraa?
12 I roto i te taviniraa, a faaohipa i te haapao maitai. Eiaha outou e toaruaru no te mea aita te taata e hinaaro ra e tatara mai i te uputa e e paraparau ia outou. Maoti hoi i te faaite i te hoê huru au ore e te hoê hohoˈa ino, a faaite i te hoê huru maitai e te haapao maitai. A tutava no te faatano i ta outou faaiteraa i te mau huru tupuraa. E nehenehe te tahi tau minuti pureraa i roto i to outou mafatu e tauturu ia outou ia ite i te hoê parau o te haaputapû oioi i te mafatu o te taata e faaroo maira ia outou. — Hiˈo Nehemia 2:4-6.
13. Nafea tatou e nehenehe ai e tâuˈa ˈtu te feia ta tatou e poro atura?
13 A tâuˈa ˈtu i te tahi. I roto i taua tuhaa ra, e rave rahi ohipa te nehenehe e ravehia no te parau apî maitai. Ei hiˈoraa, e tâuˈa ˈtu outou i te feia ruhiruhia aore ra te feia maˈimaˈi ma te ore e faaea maoro i to ˈna ra opani. E nehenehe outou e ani atu ia paraparau i roto i te fare, mea maitai aˈe no ˈna maoti i te tia noa. Aore ra, ia au i te mau huru tupuraa, e manaˈo paha outou e mea au aˈe ia haapoto noa te paraparauraa. I roto i te mau tupuraa atoa, a faaite i te hoê huru maitai e te aroha. — Mataio 9:35, 36.
14. Nafea tatou e nehenehe ai e rave e ia anaanatae mai te feia ta tatou e paraparau ra, ia poro anaˈe tatou?
14 A paraparau ma te faanaanatae i te taata e faaroo maira ia outou. A haamata na roto i te hoê aroha mahanahana mau tei au i te mau peu o te fenua (Mataio 10:12). A haapao i te mau mǎtaˈuraa e te mau manaˈo paetahi te nehenehe e roaahia e te mau taata. A faaite i ta outou mau parau na roto i te mau peu maitai e ma te faaite i te hoê huru auhoa no roto roa mai i te mafatu. E ohie roa ïa te taata i te taa mai e ua haere mai outou no te tauturu ia ˈna e aita to outou e manaˈo haavarevare.
15. No te aha, ia poro anaˈe tatou, e tia ia horoa i te mau haamaramaramaraa no nia ia tatou e no nia atoa i te tumu tatou i haere mai ai?
15 E mea hinaarohia e te mau taata ia ite e o vai te haere maira e farerei ia ratou e no te aha ra. E tia ïa ia outou ia haamaramarama ˈtu ia ratou no nia ia outou iho. I roto vetahi mau fenua, mai ia Afirika e Asia iho â râ, no te mea mea anaanatae rahi roa na te mau taata i te feia e haere maira e mataitai, e hinaaro ratou e ite oioi e o vai ra ratou, i hea roa ratou e faaea ˈi, ua faaipoipohia anei ratou, e mai te peu e e utuafare fetii to ratou. Ia nehenehe te aparauraa ia riro mai ei mea anaanatae roa, te faahepo nei te peu e ia pahono outou i taua mau uiraa ra hou outou e faataa ˈtu ai te tumu o to outou haereraa mai e farerei. Eiaha na outou e haava e ua rahi roa teie omuaraa parau; a fanaˈo râ i te reira no te hiˈopoa maitai i te taata i mua ia outou: ma te paraparau atu ia ˈna, a hiˈo ia ˈna, na roto râ i te hoê huru faatura.
16. No te aha e nehenehe ai e parau e e faatupu te mau uiraa maitai i te aparauraa?
16 E faatupu te mau uiraa maitatai i te aparauraa. Oia mau, noa ˈtu e e nehenehe te hoê taata e faaite i to ˈna huru na nia i to ˈna hohoˈa mata, e tia ia outou ia ite i to ˈna mau manaˈo e to ˈna mau manaˈo hohonu. Ia nehenehe outou e turai ia ˈna ia hohora mai to ˈna manaˈo, a faaohipa i te mau uiraa aravihi. E faahohoˈa anaˈe na tatou i te reira. Ua haere mai te hoê vahine kerisetiano e farerei i te hoê vahine aita ta ˈna e tamarii, mea anaanatae roa râ na ˈna te mau animala. Ua parau aˈera taua vahine ra no taua farereiraa ra e: “Te haamanaˈo ra vau i to ˈna hohoˈa mata ataata, e itehia te hau. Ua hinaaro atura vau e ite hau atu. Ma te faahiti i te mau huru tupuraa e itehia ra i nia i te fenua nei, ua ani maira taua vahine ra ia ˈu e eaha te mea e faahepohepo rahi nei ia ˈu. Ua pahono atura vau e ua fifi roa to ˈu feruriraa ia hiˈo anaˈe vau te raveraa a te taata i nia i te mau animala, e ua faaite maira oia ia ˈu i te irava o te Isaia 11:6-9, i reira i faaitehia ˈi te mau animala e ora ra i roto i te hoê vahi hau mau. Ua hinaaro ihora vau e ite hau atu â.”
17. No te aha e tia ia tatou ia faaroo maitai i te mau haamaramaramaraa ta te taata ta tatou e paraparau atu e nehenehe e horoa mai no nia i to ˈna oraraa?
17 Ia faaroo maitai na outou i te mau haamaramaramaraa ta te taata ta outou e paraparau atu e nehenehe e horoa mai no nia i to ˈna oraraa, i roto iho â râ i te mau tuhaa fenua poro-pinepine-hia. No reira, noa ˈtu e mea poto roa te aparauraa, e haapii paha outou i te hoê mea anaanatae no nia i taua taata ra. I muri aˈe to outou vaiihoraa ia ˈna, a rave i te tahi mau nota poto noa i nia i te hoê api parau iti no tera e tera fare. Mai te peu e ua ani mai oia i te hoê uiraa e aita outou i nehenehe e pahono atu, a rave i te tahi mau maimiraa i roto i te mau buka a te Taiete Watch Tower, no te ite e eaha te ravea maitai aˈe no te faaite atu ia ˈna i te parau apî maitai ia haere anaˈe faahou outou e farerei ia ˈna.
Te hoê hiˈoraa no te mau mitionare
18. I roto i tei hea auraa to Paulo riroraa mai ei hiˈoraa no te feia poro atoa, mitionare aore ra eita?
18 I rotopu i te feia e rave ra i te mau mea atoa no te parau apî maitai, te vai ra te mau mitionare i faatoroahia no Gileada, te haapiiraa bibilia a te Taiete Watchtower. Ua riro o Paulo, o tei atuatu i te hoê feruriraa mitionare faahiahia mau, ei hiˈoraa no ratou. Oia mau, aita oia i hinaaro e tuu i te hoê faaturoriraa o tei nehenehe e tapea i te mau ati Iuda aore ra te mau Etene ia farii i te parau mau. No reira oia i haapao ai i te mea ta ˈna e amu ra; hau atu, ua faaara oia i te mau kerisetiano no Korinetia ia haapao maitai i te huru ta ratou e faaohipa ra i to ratou tiamâraa no te amu i te tahi mau maa, ia ore ratou e faaturori i te tahi pae taata (Korinetia 1, 8:8, 9). Teie ta tatou e nehenehe e taio i roto i te Bibilia no te senekele apî (beretane), papaihia e te orometua ra o F. Bruce: “I roto i te mau mea atoa tei ore e tâuˈahia (mai te maa tei faahitihia i te pene 8 [o te rata matamua i to Korinetia]), te haapao ra [o Paulo] i te mau peu a te mau taata o te vahi ta ˈna e haere atu, ia ore oia e tuu i te hoê noa ˈˈe faaturoriraa i mua ia ratou e ia ‘noaa’ mai ratou i te evanelia.” (Roma 14:21). Oia atoa, noa ˈtu e te tauturu ra ratou i te feia e haere apî mai ia rave i te mau tauiraa e auhia ˈi ratou e te Atua, aita te mau mitionare Ite o Iehova e tamata ra i te taui i te mau peu o te mau taata ta ratou e poro atu. — Roma 12:1, 2.
19. Ia au i te ohipa pororaa, eaha te mau tauiraa te tia paha i te hoê kerisetiano ia rave mai te peu e a) e mitionare oia? b) e taata poro o te Basileia oia?
19 E tia i te mau mitionare o te tae atu i roto i te hoê fenua ia haapii i te mau raveraa e te mau peu o te mau taata. I te na reiraraa, e ite ïa ratou i te mau taime hoona mau, o te nehenehe e tauturu ia ratou ia aravihi hau atu â i roto i ta ratou taviniraa i roto i te pororaa. Ia ore ratou e faaturori ia vetahi ê, e tia paha ia ratou ia taui i to ratou faaahuraa aore ra te tahi atu mea. A tapae ai oia i Afirika tooa o te râ, ua ite aˈera te hoê vahine kerisetiano mitionare e e nehenehe to ˈna huru faanehenehe i to ˈna hohoˈa mata e faariro ia ˈna mai te hoê vahine peu au ore. No reira, ia ore anaˈe ia hapehia no nia i te tumu o ta ˈna mau hinaaro, ua taui oioi aˈera oia i ta ˈna huru faanehenehe i to ˈna hohoˈa mata. Oia mau, e tia i te mau Ite o Iehova atoa ia faaite i te hoê haavaraa maitai ia maiti anaˈe ratou i to ratou ahu, e te reira no te tauturu ia vetahi ê i te pae varua. I te mea papu, te mau kerisetiano tei anihia “e eiaha ei turoriraa i tuuhia mai i mua i te hoê taeae”, e ia tamau â i te titau i te mau mea no te faaitoito te tahi e te tahi, aita ratou e hinaaro ra e faatopa i te hoê taata. — Roma 14:13, 19.
20. a) Ei faahopearaa, eaha te mea e tauturu ia tatou ia rave “[i te mau mea atoa no te parau apî maitai]”? b) Eaha te uiraa e toe ra?
20 Na mua roa, e roaa te manuïaraa i roto i te pororaa i te Basileia na roto i te haamaitairaa a Iehova. (Korinetia 1, 3:6, 7). Teie nei râ, e tia atoa ia tatou iho ia rave i te mau tutavaraa atoa. E tia ia tatou ia hiˈohiˈo maitai, mai ia Paulo i roto i ta ˈna taviniraa. E tia atoa ia tatou ia faaite i te hoê huru haapao maitai e te tâuˈaraa ˈtu i te tahi pae, ia rave tatou e ia anaanatae noa mai te taata e faaroo maira e ia ui atu i te mau uiraa maitatai roa o te faatupu i te aparauraa. Ia faatano na tatou ia tatou i nia i te mau peu o te fenua iho o te riro paha ei mea huru ê roa no tatou, o tei ore râ e patoihia e te mau Papai. Oia mau, ‘ia rave na tatou i te mau mea atoa no te parau apî maitai’. (Korinetia 1, 9:23.) Teie nei râ, eaha to tatou huru i nia i te feia o tei riro aˈena mai ei mau taeae kerisetiano no tatou?
Eaha ta outou e pahono atu?
◻ Eaha ta Paulo i rave no te tauturu i te mau ati Iuda ia riro mai ei mau kerisetiano?
◻ Mea nafea to Paulo raveraa ia noaa atoa mai te mau Etene?
◻ Mea nafea tatou e nehenehe ai e riro mai ei feia poro aravihi aˈe?
◻ Eaha te hiˈoraa ta Paulo i vaiiho mai no te mau mitionare e no te tahi atu feia poro i te Basileia?