E nehenehe outou e faaoromai e tae atu i te hopea
“A horo tamau maite . . . i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.”—HEBERA 12:1.
1, 2. Eaha te auraa e faaoromai?
“IA FAAOROMAI tamau outou e tia ˈi,” ta te aposetolo Paulo ïa i papai i te mau Kerisetiano Hebera o te senekele matamua. (Hebera 10:36) A haapapu ai oia i te faufaaraa o teie huru maitai, ua faaitoito atoa te aposetolo Petero i te mau Kerisetiano: “E . . . apiti atoa to outou faaroo . . . i te faaoromai.” (Petero 2, 1:5, 6) Eaha mau râ te faaoromai?
2 Te faataa ra te hoê titionare reo Heleni e Beretane i te ihoparau Heleni no te parau “e faaoromai” mai teie “e tamau noa maoti i te horo . . . e mau maite, e tapea tamau.” No nia i te iˈoa Heleni no te parau “faaoromai,” te na ô ra te hoê buka e: “O te huru feruriraa ïa o te nehenehe e haamahu i te mau mea, eiaha noa ma te fariiraa i te reira, ma te tiaturiraa uˈana râ . . . O te huru maitai o te haapapu i te hoê taata i nia i to ˈna nau avae a fariu tia ˈtu ai oia i mua i te mataˈi. O te huru tura teie o te nehenehe e faataui i te tamataraa puai roa ˈˈe ei taime hanahana no te mea na nia ˈtu i te mauiui, te ite ra oia i te tapao.” Maoti ïa te faaoromai e mau papu ai te hoê taata i mua i te mau haafifiraa e te mau ati e e ore ai oia e erehia i te tiaturiraa. O vai iho â râ te hinaaro i teie huru maitai?
3, 4. (a) O vai te hinaaro i te faaoromai? (b) No te aha e tia ˈi ia tatou ia faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea?
3 Tei roto te mau Kerisetiano atoa, ei auraa parau, i te hoê hororaa o te titau i te faaoromai. I te area matahiti 65 T.T., ua papai te aposetolo Paulo i to ˈna hoa ohipa e hoa ratere haapao maitai o Timoteo i teie mau parau tamǎrû: “I aro na vau i te aroraa maitai, ua oti ta ˈu hororaa, i mau maite na vau i te faaroo.” (Timoteo 2, 4:7, MN) A parau ai oia e ‘ua oti te hororaa,’ te faaau ra Paulo i to ˈna oraraa ei Kerisetiano i te hoê hororaa, ma te hoê atearaa taa maitai e te hoê reni tapaeraa. I taua taime ra, te piri ra Paulo ma te upootia i te hopea o te hororaa, e te tiai ra oia ma te tiaturi i ta ˈna utua maitai. “E teie nei,” ta ˈna ïa i parau i muri iho, “te vaiihohia ra te korona o te parau-tia no ˈu, ta te Fatu, ta te hiˈo parau-tia ra, e horoa mai no ˈu ia tae i taua mahana ra.” (Timoteo 2, 4:8) Ua papu ia Paulo e e fanaˈo oia i te utua maitai no te mea ua faaoromai oia e tae noa ˈtu i te hopea. E o tatou ïa?
4 Teie ta Paulo i papai no te faaitoito i te feia i roto i te hororaa: “A horo tamau maite . . . i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.” (Hebera 12:1) Ei Kerisetiano, ua ô tatou i roto i teie hororaa atea i to tatou pûpûraa ia tatou no te Atua ra o Iehova na roto ia Iesu Mesia. Mea faufaa ia haamata maitai tatou i te hororaa ei pǐpǐ, te mea faufaa roa ˈtu râ, ia oti ïa ta tatou hororaa. Teie ta Iesu i parau: “Area te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea ra, oia te ora.” (Mataio 24:13) Te re e fanaˈohia e te feia i faaoti ma te manuïa i te hororaa, o te ora mure ore ïa! No reira, ma te haamanaˈo i teie tapao, e tia ia tatou ia faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea. Eaha te tauturu ia tatou ia naea taua tapao ra?
Te tamaa-maitai-raa—Te hoê titauraa
5, 6. (a) No te faaoromai i roto i te hororaa no te ora, eaha ta tatou e haapao maitai? (b) Eaha te mau faanahoraa pae varua ta tatou e nehenehe e faaohipa, e no te aha?
5 I pihai iho i te oire no Korinetia, i Heleni, e faatupuhia ˈi te mau Hautiraa tuiroo no te Ariari i mutaa ihora. Mea papu maitai e ua ite Paulo e ua matau te mau taeae no Korinetia i te mau tataˈuraa tuaro e te tahi atu mau faatitiauaraa e tupu ra i reira. Ma te faaohipa i to ratou ite, ua faahaamanaˈo oia ia ratou i te hororaa no te ora ta ratou e horo ra: “Aita outou i ite e, o te feia horo i te hororaa e horo paatoa ïa, hoê roa râ e rave i te berabeio? E faaau i to outou hororaa ia noaa te berabeio.” Ua haamatara Paulo i te faufaaraa e faaea noa i roto i te hororaa e e tamau noa e tae roa ˈtu i te hopea. Eaha râ te tauturu ia ratou ia na reira? “E te taata atoa e titau i te re ra, e haapao ïa i tei au i te mau mea atoa nei,” ta ˈna ïa i parau atoa. Oia, e haapii maitai te mau maona i roto i te mau hautiraa i mutaa ihora ia ratou, e haapao maitai ratou i ta ratou e amu e e inu, e e faanaho ratou i ta ratou mau ohipa atoa ia noaa ia ratou te re.—Korinetia 1, 9:24, 25.
6 Eaha ïa no te hororaa a te mau Kerisetiano? “E tia ia outou ia haapao maitai i ta outou maa pae varua ia faaoromai hoi outou i roto i te hororaa no te ora,” ta te hoê matahiapo o te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova ïa e parau ra. A hiˈo na i te maa pae varua ta Iehova, “te Atua no ˈna te faaoromai,” i horoa mai na tatou. (Roma 15:5) Tei roto ta tatou maa pae varua i ta ˈna Parau, te Bibilia. Eita anei e tia ia tatou ia tapea maite i te hoê porotarama taioraa Bibilia maitai? Na roto i “te tavini haapao maitai e te paari,” ua horoa atoa Iehova i te mau vea e tano o Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! e te tahi atu mau papai Bibilia. (Mataio 24:45) Ia haapii maite tatou i teie mau papai, e puaihia ïa tatou i te pae varua. Oia, e tia ia tatou ia rave i te taime—‘ia faaherehere i te taime au’—no te haapiiraa taitahi.—Ephesia 5:16.
7. (a) No te aha eita e navai te ite-noa-raa i te mau haapiiraa tumu Kerisetiano? (b) Nafea tatou e nehenehe ai e ‘haere i mua i te paari mau’?
7 Ia vai noa tatou i roto i te hororaa ei pǐpǐ Kerisetiano, eiaha tatou e faaea noa i nia i “te [haapiiraa tumu] matamua,” e tia ia tatou ia ‘haere i mua i te paari mau.’ (Hebera 6:1; MN) No reira, e tia ia tatou ia anaanatae i “te aano, e te maoro, e te hohonu, e te teitei” o te parau mau e ia amu i ‘te maa etaeta a te taata paari.’ (Ephesia 3:18; Hebera 5:12-14) A rave na, ei hiˈoraa, i na aamu papu e maha o te oraraa o Iesu i nia i te fenua—te mau Evanelia a Mataio, a Mareko, a Luka, e a Ioane. Ia tuatapapa maitai tatou i teie mau Evanelia, eita noa tatou e ite i te mau ohipa ta Iesu i rave e to ˈna huru taata, e taa atoa râ ia tatou i te huru feruriraa i turai i ta ˈna mau ohipa. I reira ïa tatou e ite ai i “te [manaˈo] o te Mesia.”—Korinetia 1, 2:16; MN.
8. Nafea te mau putuputuraa Kerisetiano e tauturu ai ia tatou ia faaoromai i roto i te hororaa no te ora?
8 Teie te aˈoraa a Paulo i te mau hoa faaroo: “E haapao maite â tatou te tahi i te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, o te rave i te mau ohipa maitatai ra: eiaha hoi e faarue i to tatou haaputuputuraa, mai ta te tahi pae ra peu, e faaitoito râ; e ia rahi atu â te faaitoito, no te mea te hiˈo na outou i taua mahana ra i te fatataraa mai.” (Hebera 10:24, 25) E faaitoito mau â te mau putuputuraa Kerisetiano! E mea tamahanahana atoa ia amuimui tatou e te mau taeae e mau tuahine î i te here, e anaanatae ra ia tatou e e hinaaro ra e tauturu ia tatou ia faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea! Eita tatou e nehenehe e haafaufaa ore i teie faanahoraa î i te here a Iehova. Na roto i ta tatou haapiiraa taitahi e te haere-tamau-raa i te putuputuraa e riro ai tatou ‘ei taata paari i te ite.’—Korinetia 1, 14:20.
Te feia mataitai no te faaaraara ia outou
9, 10. (a) Nafea te feia mataitai e riro ai ei faaitoitoraa i roto i te hoê hororaa atea? (b) Eaha ‘te ata rahi ite e haaati ra ia tatou’ i faahitihia i roto i te Hebera 12:1?
9 Noa ˈtu râ e ua ineine maitai te hoê taata horo, e nehenehe te tahi mau mea e tupu i nia i te purumu o te haaparuparu ia ˈna. “I horo maitai na hoi outou, na vai outou i arai i ore outou i haapao ai i te parau mau?” ta Paulo ïa i ani. (Galatia 5:7) E au ra e e mau amuimuiraa iino ta te tahi mau Kerisetiano no Galatia, e i te pae hopea, ua nevaneva to ratou feruriraa i roto i ta ratou hororaa no te ora. I te tahi aˈe pae, e nehenehe te turu e te faaitoitoraa a vetahi ê e faaohie atu â i te faaoromai. E au te reira i te mana o te feia mataitai i nia i te mau maona i roto i te hoê hautiraa. E faaoraora ˈtu â te mau taata anaanatae i te tataˈuraa o te faaitoito noa i te mau maona mai te haamataraa e tae atu i te hopea. Na roto i te mau huro a te feia mataitai, tae noa ˈtu i te upaupa e te mau poporaa puai, e faaaraara-rahi-hia ˈtu â te mau maona a fatata ˈi ta ratou hautiraa i te hope. Oia mau, e nehenehe te feia mataitai au roa e ohipa maitai i nia i te feia e horo ra.
10 O vai te feia mataitai i roto i te hororaa no te ora a te mau Kerisetiano? I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i te mau ite no Iehova haapao maitai hou te tau Kerisetiano, i roto i te Hebera pene 11, ua papai Paulo e: “E teie nei, ua haaatihia tatou e taua nahoa [aore ra “ata,” MN] rahi i ite nei, . . . a horo tamau maite . . . i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.” (Hebera 12:1) I to ˈna faahitiraa i te parau faahohoˈa o te hoê ata, aita Paulo i rave i te parau Heleni o te faataa ra i te hoê ata i tarai-maitai-hia to ˈna rahi e to ˈna hohoˈa. Ua faaohipa râ oia i te parau, ia au i te papai titionare o W. E. Vine, e “faataa ra i te hoê ata meumeu aita i hamanihia e haapoˈi ra i te raˈi.” Papu maitai, ua manaˈo Paulo i te hoê nahoa ite rahi—e au ratou i te hoê ata meumeu no te mea e mea rahi roa ratou.
11, 12. (a) Nafea te mau ite haapao maitai hou te tau Kerisetiano e nehenehe ai e tuô i te mau huro faaitoitoraa ia tatou, ei auraa parau, ia horo ma te faaoromai? (b) Nafea tatou e faufaa-roa-hia ˈtu ai i ‘te nahoa rahi ite’?
11 E nehenehe anei te mau ite haapao maitai hou te tau Kerisetiano e riro tino roa ei feia mataitai i teie nei tau? Eita iho â ïa. Te taoto ra hoi ratou i roto i te pohe, a tiai noa ˈi i te tia-faahou-raa. Teie râ, ua riro ratou ei feia horo manuïa a ora ˈi ratou, e te vai noa ra to ratou hiˈoraa i roto i te mau api o te Bibilia. A haapii ai tatou i te mau Papai, e nehenehe teie feia haapao maitai e riro ei feia ora i roto i to tatou feruriraa e e tuô i te mau huro faaitoitoraa, ei auraa parau, ia faaoti tatou i te hororaa.—Roma 15:4.a
12 Ei hiˈoraa, ia tamata te mau ravea a teie nei ao ia tatou, eita anei te hiˈopoaraa nafea to Mose haapaeraa i te mau mea hanahana a Aiphiti e turai ia tatou ia faaea noa i roto i te hororaa? Mai te peu e e au ra e mea teimaha te hoê tamataraa ta tatou e faaruru ra, eita e ore e e faaitoito te haamanaˈoraa i te tamataraa rahi ta Aberahama i faaruru i to ˈna aniraahia ia pûpû i ta ˈna tamaiti o Isaaka, ia ore tatou e faarue i te tataˈuraa o te faaroo. Ua taaihia te faito faaaraara a te “nahoa rahi” o teie mau ite ia tatou mai teie huru, i to tatou hiˈo-maitai-raa ia ratou e to tatou mata o te maramarama.
13. Nafea te mau Ite no Iehova i teie nei tau e faaaraara ˈi ia tatou i roto i te hororaa no te ora?
13 Te haaati-atoa-hia ra tatou e te hoê nahoa rahi o te mau Ite no Iehova i teie nei tau. E mau hiˈoraa faahiahia o te faaroo ta te mau Kerisetiano faatavaihia e te mau tane e mau vahine o te “feia rahi roa” e horoa ra! (Apokalupo 7:9) E nehenehe tatou e taio i to ratou aamu i te tahi mau taime i roto i teie nei vea e te tahi atu mau papai a te Taiete Watch Tower.b A feruri ai tatou i to ratou faaroo, e faaitoitohia tatou ia faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea. E mea faahiahia mau â ia turuhia mai tatou e te mau hoa rahi e te mau fetii piri e tavini ra ia Iehova ma te haapao maitai! Oia, mea rahi o te faaaraara ra ia tatou i roto i te hororaa no te ora.
A faatano i to outou vitiviti ma te paari
14, 15. (a) No te aha mea faufaa ia faatano i to tatou vitiviti ma te paari? (b) No te aha e tia ˈi ia tano noa to tatou feruriraa ia haamau tatou i te mau tapao?
14 Mai te peu e e hororaa atea, mai te hoê hororaa marathon, e tia i te hoê taata horo ia faatano i to ˈna vitiviti ma te paari. “E nehenehe outou e pau ia haamata outou i te horo vitiviti roa,” ta te hoê vea (New York Runner) ïa e parau ra. “Te faahopearaa, o te hoê tutavaraa roa paha ïa i roto i te mau kilometera hopea e rave rahi aore ra te faaearaa i te horo.” Te haamanaˈo ra te hoê taata horo atea e: “Ua faaara maitai mai te taata i hohora i te hoê oreroraa parau no te faaineineraa i te hororaa e: ‘Eiaha e tapapa i te feia horo vitiviti aˈe. A horo ia au i to outou vitiviti. Eita anaˈe, e rohirohi outou e e faaea paha outou i te horo.’ Ua tauturu te peeraa i teie manaˈo paari ia faaoti au i te hororaa.”
15 I roto i te hororaa no te ora, e tia i te mau tavini a te Atua ia faaitoito hua. (Luka 13:24) Teie râ ta te pǐpǐ Iakobo i papai: “Area te paari no nia maira, e mea . . . mǎrû.” (Iakobo 3:17) E nehenehe te hiˈoraa maitai e faaitoito ia tatou ia rave hau atu â, e tauturu râ te feruriraa tano noa ia haamau tatou i te mau tapao au noa ia au i to tatou aravihi e to tatou oraraa. Te faahaamanaˈo maira te mau Papai e: “E hiˈopoa maite na râ te taata atoa i ta ˈna ihora ohipa, e riro tana oaoaraa ia ˈna iho i reira, eiaha ia vetahi ê. E riro hoi ta te taata nei hopoia ei nia ïa ia ˈna iho e ati noa ˈˈe.”—Galatia 6:4, 5.
16. Nafea te haehaa e tauturu ai ia faatano tatou i to tatou vitiviti?
16 I roto i te Mika 6:8, te uihia ra tatou i teie uiraa o te haaferuri: “Eaha ta Iehova hinaaro ia oe ra maori râ . . . te haere ma te haehaa i te aro o to Atua?” Te auraa atoa o te haehaa, o te iteraa ïa i to tatou mau otia. Te taotia ra anei te maˈi aore ra te ruhiruhiaraa i ta tatou e nehenehe e rave i roto i te taviniraa a te Atua? Eiaha tatou e haaparuparu. Te farii ra Iehova i ta tatou mau tutavaraa e mau haapaeraa ia au ‘i tei noaa ia tatou eiaha i tei ore i noaa.’—Korinetia 2, 8:12; a faaau e te Luka 21:1-4.
A tiatonu to outou mata i te re
17, 18. Na te hiˈoraa i te aha i tauturu ia Iesu ia faaoromai i te pou haamauiuiraa?
17 A faataa ˈi oia i te mau Kerisetiano no Korinetia i te faufaaraa o te faaoromai i roto i te hororaa no te ora, ua faahiti Paulo i te tahi atu tuhaa o te mau Hautiraa no te Ariari e tia ia ratou ia haapao. Teie ta Paulo i papai no nia i te mau maona i roto i taua mau hautiraa ra: “Ia noaa te korona tahuti noa i [horo ai] ratou, area tatou ia noaa ïa te korona tahuti ore. E teie nei, te horo nei au, eiaha mai te mea e aore i itea; te moto nei au eiaha mai te mea e, e moto i te mataˈi.” (Korinetia 1, 9:25, 26) Te re a te taata e upootia i roto i taua mau hautiraa i mutaa ihora, o te hoê korona aore ra hei upoo ïa i hamanihia i te paina aore ra te tahi atu raau, aore ra i te céleri oviri mǎrô—e “korona tahuti” mau â teie. Eaha râ to mua i te mau Kerisetiano e faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea?
18 Teie ta te aposetolo Paulo i papai no nia i to tatou Hiˈoraa, o Iesu Mesia: “O tei faaoromai i te [pou haamauiuiraa], aore i haapao i te haama, [no te oaoa] i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra.” (Hebera 12:2; MN) Ua faaoromai Iesu e tae noa ˈtu i te hopea o to ˈna oraraa taata ma te ore e hiˈo i te pou haamauiuiraa, i ta ˈna râ utua maitai, tae noa ˈtu i te oaoa e apiti i roto i te faaraaraa i te iˈoa o Iehova, te hooraa mai i te fetii taata mai te pohe mai, e te faatereraa ei Arii e ei Tahuˈa Rahi a horoa faahou ai oia i te ora mure ore i nia i te hoê fenua paradaiso na te feia faaroo.—Mataio 6:9, 10; 20:28; Hebera 7:23-26.
19. Eaha ta tatou e hiˈo a tamau noa ˈi tatou i roto i te hororaa ei pǐpǐ Kerisetiano?
19 E hiˈo tatou i te oaoa i tuuhia i mua ia tatou a tamau noa ˈi tatou i te hororaa ei pǐpǐ Kerisetiano. Ua horoa mai Iehova i te ohipa faahiahia roa o te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e te tufaraa i te ite faaora o te Bibilia na vetahi ê. (Mataio 28:19, 20) Auê te oaoa ia ite tatou i te taata e anaanatae ra i te Atua mau e ia tauturu ia ˈna ia apiti i roto i te hororaa no te ora! E noa ˈtu eaha te huru o te taata ta tatou e poro, e haamaitairaa taa ê te tururaa i te ohipa i taaihia i te faaraaraa i te iˈoa o Iehova. Ia faaoromai tatou i roto i te taviniraa noa ˈtu te tâuˈa ore o te taata aore ra ta ratou patoiraa i roto i ta tatou tuhaa fenua, e mauruuru tatou i te faaoaoaraa i te mafatu o Iehova. (Maseli 27:11) E te utua maitai faahiahia ta ˈna e tǎpǔ maira, o te ora mure ore ïa. Auê te oaoa e! E tia ia tiatonu to tatou mata i teie mau haamaitairaa e ia tamau noa tatou i roto i te hororaa.
Te fatata roa maira te hopea
20. Nafea te hororaa no te ora e fifi roa ˈtu ai a fatata roa mai ai te hopea?
20 I roto i te hororaa no te ora, e tia ia tatou ia aro i to tatou enemi rahi, te Diabolo ra o Satani. A fatata ˈi tatou i te hopea, te tamata ra oia ma te tuutuu ore i te faatopa aore ra i te faataere ia tatou. (Apokalupo 12:12, 17) E ere i te mea ohie ia tamau noa ei feia poro pûpûhia e te haapao maitai i te Basileia no te tamaˈi, te oˈe, te maˈi pee, e te tahi atu mau fifi atoa e tapao ra i “te tau hopea.” (Daniela 12:4; Mataio 24:3-14; Luka 21:11; Timoteo 2, 3:1-5) Hau atu â, e au ra paha i te tahi mau taime mea atea â te hopea i ta tatou e manaˈo ra, mai te peu iho â râ e a tau ahuru matahiti aˈenei to tatou haamataraa i te hororaa. Te haapapu maira râ te Parau a te Atua e e tae mai iho â te hopea. Te na ô ra Iehova e eita e haamaoro. Te fatata maira te hopea.—Habakuka 2:3; Petero 2, 3:9, 10.
21. (a) Na te aha e haapuai ia tatou a tamau noa ˈi tatou i roto i te hororaa no te ora? (b) Eaha ta tatou faaotiraa a fatata roa mai ai te hopea?
21 No reira, no te manuïa i roto i te hororaa no te ora, e tia ia tatou ia huti mai i te puai i roto i ta Iehova i faataa ma te here no te faatamaa ia tatou i te pae varua. E hinaaro atoa tatou i te faaitoitoraa e noaa mai na roto i te amuimui-tamau-raa e to tatou mau hoa faaroo, o te horo atoa ra i roto i taua hororaa ra. Noa ˈtu e te haafifi roa ˈtura te hamani-ino-raa uˈana e te mau tupuraa manaˈo-ore-hia i ta tatou hororaa, e nehenehe tatou e faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea no te mea te horoa maira Iehova i “te puai i hau aˈe i tei matauhia.” (Korinetia 2, 4:7, MN) Mea tamǎrû mau â ia ite e e hinaaro Iehova ia faaoti tatou i te hororaa ma te upootia! Ma te faaotiraa papu, “a horo tamau maite . . . i teie nei hororaa i mua ia tatou nei,” ma te tiaturi taatoa e “ei te tau mau ra hoi tatou e ooti ai ia ore tatou ia toaruaru.”—Hebera 12:1; Galatia 6:9.
[Nota i raro i te api]
a No nia i te tuatapaparaa o te Hebera 11:1–12:3, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Tenuare 1987, mau api 10-20 (Farani).
b Te vai ra te tahi mau aamu apî faaitoito i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiunu 1998, mau api 28-31; 1 no Setepa 1998, mau api 24-28; 1 no Febuare 1999, mau api 25-29.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No te aha e tia ˈi ia tatou ia faaoromai e tae noa ˈtu i te hopea?
◻ Eaha te mau faanahoraa a Iehova e ore e tia ia tatou ia haafaufaa ore?
◻ No te aha mea faufaa ia faatano i to tatou vitiviti ma te paari?
◻ Eaha te oaoa i tuuhia i mua ia tatou a tamau noa ˈi tatou i roto i te hororaa?
[Hohoˈa i te api 18]
A huti mai i te faaitoitoraa i roto i te mau putuputuraa Kerisetiano