VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 25-api 27
  • Adamu e Eva

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Adamu e Eva
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ia parau mai te hoê taata e:
  • Ua poiete te Atua i te tane e te vahine matamua
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • E haamouhia te enemi hopea, te pohe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
  • Ta tatou e haapii mai na roto i na taata faaipoipo matamua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • No te aha tatou e ruhiruhia ˈi e e pohe ai?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa)—2018
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 25-api 27

Adamu e Eva

Auraa: O Adamu te taata poiete-matamua-hia. E nehenehe atoa te taˈo Hebera ra ’a·dhamʹ e hurihia na roto i te mau parau “taata,” “taata no te repo fenua,” e “huitaata.” O Eva, te vahine matamua, te hoa vahine o Adamu.

No roto noa mai anei o Adamu e o Eva i te feruriraa taata, e auraa taipe noa to raua?

E mea hape anei ia tiaturi e no roto mai tatou paatoa i te hoê â tane e vahine matamua?

“Te turu nei te ite aivanaa i teie nei i ta te rahiraa o te mau haapaoraa rarahi i poro na e mea maoro: No roto mai te taata o te mau nunaa atoa . . . i te hoê â taata matamua.”—Heredity in Humans (Philadelphie e New York, 1972) a Amram Scheinfeld, api 238.

“E mau senekele i teie nei, ua faahiti te aamu Bibilia no Adamu raua o Eva, metua tane e metua vahine o te nunaa taata taatoa, i te parau mau ta te ite aivanaa e faaite ra i teie mahana, oia hoi ua riro te mau nunaa atoa o te fenua ei utuafare hoê e hoê anaˈe tumu to ratou.”—The Races of Mankind (New York, 1978) a Ruth Benedict e Gene Weltfish, api 3.

Ohi. 17:26: “Na [te Atua] i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei i te toto o te taata hoê ra, ei parahi i te mau fenua atoa nei.”

Te faaite ra anei te Bibilia ia Adamu mai te hoê taata e auraa taipe noa to ˈna, e faahohoˈa ra hoi i te taatoaraa o te huitaata matamua?

Iuda 14: “O Enoha hoi te toohitu mai ia Adamu mai â, o tei tohu.” (E ere o Enoha te hituraa no roto mai i te taatoaraa o te huitaata matamua.)

Luka 3:23-38: “Ua tae aˈera i te toru o te ahuru o to Iesu matahiti ra . . . e tamaiti oia . . . na Davida . . . na Aberahama . . . na Adamu.” (E mau taata matau-maitai-hia o Davida e o Aberahama i roto i te tuatapaparaa. Eita anei ïa e tano ia faaoti e e taata mau atoa o Adamu?)

Gen. 5:3: “E hoê aˈera hanere e toru ahuru to Adamu matahiti, fanau ihora ta ˈna e tamaiti, mai ia ˈna ihora te huru, ua au i to ˈna ihora hohoˈa; mairi ihora i to ˈna iˈoa o Seta.” (Aita mau â o Seta i fanauhia mai e te taatoaraa o te mau taata matamua; e aita atoa ratou paatoa i fanau mai i te tamaiti i te 130raa o to ratou matahiti.)

I te mea e ua paraparau te hoê ophi ia Eva, te auraa anei ïa e e parau taipe noa te faatiaraa a te Genese?

Gen. 3:1-4: “E paari rahi to te ophi i to te mau manu avae maha atoa o te fenua, i ta te Atua ra ta Iehova i hamani ra; e ua na ô maira oia i te vahine, Oia ïa, ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa o te ô nei? Ua parau atura te vahine i taua ophi ra, . . . Ua parau mai ïa te Atua e, Eiaha orua e amu i to reira; eiaha hoi orua e rave noa ˈtu; a pohe orua. Ua parau maira taua ophi ra i te vahine, E ore roa orua e pohe.”

Ioa. 8:44: “[Ua parau o Iesu e:] O te Diabolo . . . e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” (O te Diabolo ïa tei faahiti i te haavare matamua i Edene ra. Ua paraparau oia na roto i te vaha o te hoê mauhaa ite-mata-hia, te ophi. No reira, aita te faatiaraa a te Genese e faaohipa ra i te mau mea ora haavare no te horoa mai i te hoê haapiiraa. Hiˈo atoa Apokalupo 12:9.)

Faahohoˈaraa: Mea ohie roa no te hoê taata e paraparau ma te faahauti ore i to ˈna utu ia horoa i te manaˈo e no roto mai to ˈna iho reo i te tahi atu vahi. Hiˈo Numera 22:26-31, e faatia ra mea nafea to Iehova haaparaparauraa i te asini a Balaama.

Mai te peu e e taata taipe noa “te taata matamua o Adamu,” eaha ïa no “te Adamu hopea,” o Iesu Mesia?

Kor. 1, 15:45, 47: “Ua oti hoi i te papaihia, I hamanihia te taata matamua o Adamu ei taata ora; area te Adamu hopea, e [varua ora] ïa. E repo te taata matamua, no te fenua; area te piti o te taata, o te Fatu ïa no te raˈi mai.” (No reira, ia patoi te hoê taata e e taata mau o Adamu tei hara i te Atua, te auraa ra, te feaa ra ïa oia no nia i te tiaraa taata o Iesu Mesia. Te patoi ra hoi oia i te tumu Iesu i horoa ˈi i to ˈna ora no te huitaata. Ua riro teie patoiraa ei faarueraa i te faaroo Kerisetiano.)

Eaha to Iesu iho manaˈo no nia i te faatiaraa a te Genese?

Mat. 19:4, 5: “Ua parau atura [Iesu] ia ratou, na ô atura, Aita outou i taio [i roto i te Genese 1:27; 2:24] e o tei hamani i te taata [Adamu e Eva] i te matamua ra, i hamani ïa i te tane hoê e te vahine hoê, e ua na ô aˈera, E faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine e ati atu ai i tana vahine; e riro hoi raua ei hoê?” (I te mea e ua rave o Iesu i te faatiaraa a te Genese i roto i to ˈna auraa mau, eita anei ïa e tia ia na reira atoa tatou?)

Ia parau mai te hoê taata e:

‘Ua opua aˈena te Atua e ia hara o Adamu’

E nehenehe oe e pahono e: ‘Tera ta te taata e rave rahi e manaˈo ra. Teie râ, mai te peu e e rave au i te hoê ohipa ta oe e hinaaro ra e ia rave au, e faautua anei oe ia ˈu? . . . Area, ahiri e ua hara o Adamu no te mea tera ta te Atua e hinaaro ra, no te aha ïa oia i tiavaruhia ˈi i rapae i te ô i Edene ra ei taata hara? (Gen. 3:17-19, 23, 24)’

Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘E manaˈo anaanatae roa teie to oe, e te hauti ra te reira i nia i te huru iho o te Atua. E taata tia anei oe aore ra î i te here mai te peu e e faautua oe i te hoê taata no te hoê ohipa ino ta oe i opua aˈena e ia rave o ˈna?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘E Atua here o Iehova. (Ioa. 1, 4:8) E parau-tia to ˈna mau haerea atoa. (Sal. 37:28; Deut. 32:4) Aita oia i opua e ia hara o Adamu; area râ, ua faaara oia i te taata no nia i te hara. (Gen. 2:17)’ (2) ‘Ua tuu te Atua ia Adamu ra te tiamâraa e maiti, e vai atoa ra ia tatou nei. Aita te huru tia roa i faaere i te taata matamua i te tiamâraa e faaroo ore. Ua faaoti o Adamu e orure i te Atua, ma te ite maitai e e pohe oia.’ (Hiˈo atoa i te mau api 266, 267.)

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono