VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/1 api 5-8
  • Ua faatupuhia te mau poieteraa apî!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua faatupuhia te mau poieteraa apî!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te poieteraa i “te raˈi apî e te fenua apî”
  • Te faaapî nei au i te mau mea atoa nei
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Te raˈi apî e te fenua apî
    Apokalupo—Tatararaa hopea
  • Faaapîraa i te mau mea atoa—Ia au i tei tohuhia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Te hoê ao apî ta te Atua i fafau
    E ara!
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/1 api 5-8

Ua faatupuhia te mau poieteraa apî!

UA PARAU te arii paari ra o Solomona i mutaa ihora e: “Aore roa e mea apî i raro aˈe i te mahana nei.” (Koheleta 1:9) E parau mau te reira no te ao i te pae materia o ta tatou e ora nei, teie râ, eaha ïa no te ao rahi mau â o te poieteraa a Iehova i te pae varua? I roto i taua ao ra, ua riro mai te hoê taata rahi aˈe ia Solomona, oia mau, o ˈna te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei, ei poieteraa apî faahiahia mau. Mea nafea ïa te reira i te tupuraa?

I te matahiti 29 o to tatou nei tau, ua haere atu te hoê taata tia, o Iesu te iˈoa, ia Ioane ra ia bapetizohia o ˈna i Ioridana. “E oti aˈera Iesu i te bapetizohia, haere maira oia i nia mai raro mai i te pape, e inaha, vetea aˈera te raˈi ia ˈna, hiˈo aˈera oia i te [v]arua o te Atua i te pouraa mai mai te uupa ra, e te tauraa mai i nia iho ia ˈna: e inaha, o te reo maira no te raˈi mai, i te na ôraa mai e, Tau Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia ˈna.” (Mataio 3:16, 17) O Iesu Mesia ïa te taata matamua o te hoê poieteraa apî, faatavaihia no te rave i te hinaaro o te Atua. I muri iho, na nia i to ˈna poheraa tusia, ua riro maira o Iesu ei Arai no te hoê faufaa apî i rotopu i te Atua e te tahi pǔpǔ taata maitihia. Ua riro maira teie mau taata tataitahi ei “poieteraa apî,” tei faatavaihia i te varua o te Atua no te haere i nia i te raˈi, ma te tiaturiraa e faatere e o Iesu i roto i to ˈna Basileia i nia i te raˈi.—Korinetia 2, 5:17; Timoteo 1, 2:5, 6; Hebera 9:15.

I te roaraa o te mau senekele, ua haaputuputuhia teie mau kerisetiano faatavaihia i te varua, no te tahoê atu e te Mesia ei amuiraa kerisetiano mau, tei riro atoa oia iho ei poieteraa apî. Ua titau mai te Atua ia ˈna mai roto mai i teie nei ao no te hoê opuaraa, mai ta te aposetolo Petero e faataa ra: “E ui maitihia râ outou, e autahuˈa arii, e nunaa moˈa, [e pǔpǔ taata i haapaohia no te riro ei tufaa taa ê], ia faaite hua outou i to ˈna maitai, tei parau ia outou i to roto i te pouri, ia tae i to ˈna ra maramarama umerehia.” (Petero 1, 2:9) Mai ia Iesu Mesia, te poieteraa apî matamua a te Atua, te hopoia faufaa roa a teie poieteraa apî hopea nei, o te pororaa ïa i te parau apî maitai. (Luka 4:18, 19) E tia i to ˈna mau melo tataitahi, tei naeahia i te pae hopea e 144 000 feia, ia ‘ahu i te huru taata apî o tei poietehia ia au i te hinaaro o te Atua i te parau-tia e te taiva ore.’ (Ephesia 4:24; Apokalupo 14:1, 3) E titau te reira e ia faatupu ratou i ‘te hotu o te varua,’ tei faataahia i roto i te Galatia 5:22, 23, e ia haapao maitai ratou i te tuhaa te tia ia ratou ia tiai.—Korinetia 1, 4:2; 9:16.

Eaha no teie poieteraa apî i teie nei tau? I te matahiti 1914, mai ta te kalena a te Bibilia e faaite ra, ua tupu te parau a te Apokalupo 11:15: “O te basileia ra o teie nei ao ua riro ei basileia no to tatou Fatu [o Iehova] e no ta ˈna ra Mesia, e e vai ïa te hau ia ˈna e a muri noa ˈtu.” Te ohipa matamua ta te Mesia i rave ei Arii faatoroa-apî-hia, o te huriraa ïa ia Satani e ta ˈna mau demoni i rapae i te mau raˈi na te hiti o te fenua nei. ‘E ati ïa to te fenua,’ maoti te tamaˈi rahi matamua e te mau ati i apitihia mai.—Apokalupo 12:9, 12, 17.

Ua riro atoa te reira ei faaararaa na te toea o te poieteraa apî i nia i te fenua e e tia ia ratou ia faatupu i teie parau tohu a Iesu: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia [i haamauhia] nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” Eaha taua “hopea” ra? Te faataa râ o Iesu e: “E ati rahi hoi tei te reira tau, aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao, e tae roa aˈenei i teie nei mahana, e e ore roa hoi a muri atu. Ahiri hoi e haamaorohia taua tau ra, aore roa ïa e taata e ora; e haapotohia ra taua tau ra, no te feia maitihia ra.”—Mataio 24:3-14, 21, 22.

Ua turai te varua o Iehova i teie feia faatavaihia o ta ˈna poieteraa apî ia rohi i roto i te ohipa pororaa rahi roa ˈˈe i tupu aˈenei i nia i teie fenua. Tau tausani noa ratou i te matahiti 1919 ra, e ua maraa roa te numera o teie feia poro itoito o te Basileia i nia i tau 50 000 i te afaraa o te mau matahiti 1930. Mai tei tohuhia mai, “ua reva to ratou reo i te mau fenua atoa, e ua tae ta ratou parau i te hopea mai o te fenua ra.”—Roma 10:18.

O te toea anaˈe anei o te poieteraa apî o tei haaputuputuhia mai no te ora ˈtu? Eita, inaha, ua haapapu te parau tohu e e tapea te mau melahi a te Atua i te mau mataˈi o te ati rahi e tae roa ˈtu i te taime e hope ai te haaputuputuraa, eiaha noa o teie mau ati Iseraela i te pae varua e haere i nia i te raˈi, o te tahi pae taata atoa râ, “e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa.” Eaha ïa to ratou tiaturiraa? E ora mai ïa ratou “mai roto mai i te ati rahi” no te fanaˈo i te ora mure ore i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei!—Apokalupo 7:1-4, 9, 14.

Ma te oaoa, ua maraa roa teie feia rahi roa, no roto mai i tau 229 fenua, e fatata roa e 4 500 000 mau Ite itoito. E rave rahi atu â o te haere noa maira, mai ta te mau 11 431 171 taata i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu i te 17 no eperera o te matahiti i mairi aˈenei, e faaite ra. I roto i teie mau mirioni taata, e 8 683 anaˈe, o te faˈi nei e o ratou te toea i nia i te fenua nei o te poieteraa apî, o tei rave i te mau taoˈa taipe o te oroa Haamanaˈoraa. Eita roa ta te feia o teie pǔpǔ iti e nehenehe, o ratou anaˈe, e rave i te ohipa pororaa rahi i teie mahana. E mau mirioni taata no roto mai i te feia rahi roa o te tavini nei tera tapono e tera tapono e o ratou no te rave i te ohipa. (Zephania 3:9) Hau atu, te rave nei te mau melo faaineine-maitai-hia o te feia rahi roa i te mau tuhaa no te faanahoraa e te aratairaa i te ohipa i pihai iho i te Tino Aratai faatavaihia o te Iseraela i te pae varua, mai ta te mau Netinimi e ere i te Iseraela i turu na i te mau tahuˈa no te tataˈiraa i te mau patu o Ierusalema.—Nehemia 3:22-26.

Te poieteraa i “te raˈi apî e te fenua apî”

E oaoa rahi te noaa mai na roto i teie haaputuputuraa! Ua tupu iho â mai ta Iehova i faaite: “Inaha, te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau: e oaoa râ outou e ouˈauˈa noa i te oaoa e a muri noa ˈtu, i ta ˈu e rave nei: inaha hoi te faariro nei au ia Ierusalema ei ouˈauˈaraa, e to ˈna ra taata ei oaoaraa: e popou hoi au ia Ierusalema, e oaoa vau i to ˈu ra mau taata, e ore hoi e itea-faahou-hia i reira te reo oto e te reo auê.” (Isaia 65:17-19) I roto i te raˈi apî o te poieteraa a Iehova i te pae hopea, e tahoêhia o Iesu Mesia e na 144 000 melo o te poieteraa apî i faatiahia mai o tei hoohia mai i rotopu i te huitaata nei i te roaraa o na senekele e 19 i mairi aˈenei. Mea hanahana roa ˈtu â te reira i te tahi faatereraa o te fenua nei o tei faatere i Ierusalema mau, e tae noa ˈtu to te tau o Solomona. Tei roto ia ˈna o Ierusalema Apî, te hoê oire i nia i te raˈi, te faataahia ra e to ˈna nehenehe anaana ra i roto i te pene 21 o te buka Apokalupo.

Ierusalema Apî, o te vahine faaipoipo i te pae varua ïa a te Mesia, ta ˈna e 144 000 pǐpǐ faatavaihia, o te apiti atu i ta ratou Tane faaipoipo i nia i te raˈi i muri aˈe i to ratou poheraa e to ratou tia-faahou-raa ei varua. Te itehia ra ratou i roto i te Apokalupo 21:1-4 i “te pouraa mai mai ǒ mai i te Atua i nia i te raˈi ra,” oia hoi, i to ˈna faaohiparaa ia ratou no te ninii i te mau haamaitairaa i nia i te huitaata i nia i te fenua nei. Mea na reira ïa te parau tohu e tupu ai: “Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”

Auê tatou i te mauruuru e no teie poieteraa o te mau raˈi apî a te Atua! Taa ê atu i te mau faatereraa poto e te tia ore o tei haamauiui maoro i te huitaata, e vai teie faatereraa a te Atua e a muri atu. Te umere nei te poieteraa apî e ta ratou huaai i te pae varua, oia hoi te feia rahi roa, i teie parau tǎpǔ a te Atua: “Mai te raˈi apî nei hoi, e te fenua apî ta ˈu e hamani, e vai tamau mai i mua ia ˈu nei, te na reira maira Iehova; e vai tamau mai â to outou huaai, e to outou iˈoa.”—Isaia 66:22.

Ua haamata “te fenua apî” e teie huaai o te feia faatavaihia o te poieteraa apî. O te totaiete taata apî teie e mǎtaˈu ra i te Atua i nia i te fenua. Te faaite papu ra te riri, te taparahiraa taata, te haavîraa puai, te ohipa tia ore, e te peu taiata i roto i te totaiete taata i teie mahana, e mea titauhia ia monohia oia e te hoê totaiete apî i nia i te fenua, o te auraro i te aratairaa a te raˈi apî hamani maitai. Tera te opuaraa a Iehova. Mai ta ˈna i poiete i te raˈi apî, te poiete atoa nei oia i te fenua apî na roto i te haaputuputuraa i te feia rahi roa ei pu no te hoê totaiete o te ao apî no te hau. O teie anaˈe totaiete o te ora ˈtu “mai roto mai i te ati rahi.”—Apokalupo 7:14.

Eaha te ohipa e tupu i muri aˈe i te ati rahi? Ma te parau atu i ta ˈna mau aposetolo, te feia matamua no te raˈi apî o te faatere mai i te fenua apî, ua tǎpǔ o Iesu e: “Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, Ia tae i te [poiete-faahou-raa] ra, ia parahi te Tamaiti a te taata i nia iho i to ˈna terono hanahana, e parahi atoa outou, o tei pee mai ia ˈu nei, i nia iho i te terono hoê ahuru e ma piti.” (Mataio 19:28) E apiti mai te taatoaraa o na 144 000 o teie Ierusalema Apî ia Iesu no te haavaraa i te huitaata nei. E mono ïa te here i te miimii e te riri ei niu i reira e patuhia ˈi te totaiete taata. E tumâ-roa-hia te mau fifi i rotopu i te mau opu fetii, te mau nunaa taata, e te mau fenua. E faahoˈi mǎrû noa mai te tia-faahou-raa i te feia i herehia e tatou tei pohe. E riro mai te mau miria taata haapao maitai ei fetii taata rahi e te tahoê o te arataihia i te ora mure ore i nia i te hoê fenua tei faarirohia ei paradaiso.

E ere teie i te hoê ao moemoeâ-noa-hia. O te hoê râ poieteraa mure ore—‘te raˈi apî e te fenua apî o ta tatou e tiai nei ia au i ta ˈna i tǎpǔ, e i reira te parau-tia e vai ai’! (Petero 2, 3:13) E tiaturiraa faahiahia mau teie, te hoê parau oaoa i tǎpǔhia mai e tei faaite e, “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei,” e ua faahiti atoa oia i teie parau haapapuraa e: “E parau mau hoi teie nei mau parau, e te haavare ore.”—Apokalupo 21:5.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono