“E here te Atua i te taata horoa maitai”
O IEHOVA te taata horoa maitai. Inaha, te parau ra te Bibilia e oia te Taata horoa i “te mau mea maitatai i ho-mai-hia mai, e te mau mea tia roa e maitai roa ˈi.” (Iakobo 1:17) A hiˈo na i te mau mea ta te Atua i poiete. Ua hamani oia i te mau maa hotu monamona maitai, e ere i te mea taitai noa; te mau tiare peni rau, e ere i te mea marau; te mau toparaa mahana nehenehe roa, e ere i te mea anaana ore. Oia, te faaite maite maira te mau tuhaa atoa o te poieteraa a Iehova i to ˈna here e to ˈna horoa rahi. (Salamo 19:1, 2; 139:14) Hau atu â, e Taata horoa maitai o Iehova. Mea au roa na ˈna e hamani maitai i ta ˈna mau tavini.—Salamo 84:11; 149:4.
Ua faauehia te mau ati Iseraela ia pee i te horoa rahi o te Atua ia ohipa ratou te tahi i te tahi. “Eiaha oe e [“faaetaeta,” MN] i to aau, e e tapiri i to rima i to taeae taoˈa ore ra,” ta Mose ïa i parau atu ia ratou. “E horoa mau atura oe i te taoˈa na ˈna, e eiaha to aau e nounou ia horoa oe i te taoˈa na ˈna.” (Deuteronomi 15:7, 10) I te mea e no roto roa mai te manaˈo horoa i te mafatu, e tia ˈi, ia oaoa te mau ati Iseraela i te horoa rahi, e tia ˈi.
Te reira atoa te mau aˈoraa i horoahia i te mau Kerisetiano. Oia mau, ua parau Iesu e “e mea [“oaoa,” MN] i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) Ua riro te mau pǐpǐ a Iesu ei mau hiˈoraa maitai i te pae o te horoa maitai. Ei hiˈoraa, te faatia ra te Bibilia e i Ierusalema, “ua hoo atura” te feia i riro mai ei feia faaroo “i to ratou fenua e te taoˈa, e tufa ihora hoi na ratou atoa, e au paatoa aˈera.”—Ohipa 2:44, 45.
I muri iho râ, ua vevehia teie feia horoa rahi no Iudea. Aita te Bibilia e haapapu mau ra eaha te tumu o to ratou huru tupuraa. Te parau nei te tahi feia ite e peneiaˈe na te oˈe i faahitihia i roto i te Ohipa 11:28, 29 i faatupu i te reira. Noa ˈtu e eaha râ, mea peapea mau te huru o te mau Kerisetiano no Iudea, e te hinaaro ra Paulo e haapapu e e aupuruhia to ratou mau hinaaro. Nafea ïa o ˈna?
Te hoê ohiraa taoˈa no tei erehia ra
Ua titau Paulo i te tauturu a te mau amuiraa tae roa ˈtu i to Makedonia, e ua faanaho oia i te hoê ohiraa taoˈa no te mau Kerisetiano i vevehia no Iudea. Ua papai Paulo i to Korinetia e: “[Mai] ta ˈu â hoi i poroi i te mau [amuiraa] i Galatia ra, e na reira atoa outou. Ia tae i te mahana matamua o te hebedoma ra, e vaiiho aˈe outou atoa e ati noa ˈˈe i te tahi pae moni i roto i [to ˈna ihora fare], ia au i [to ˈna manuïaraa].”a—Korinetia 1, 16:1, 2, MN.
Te hinaaro ra Paulo ia hopoi-oioi-hia teie faufaa na te mau taeae i Ierusalema, mea huru taere rii râ to Korinetia ia pee i te mau faaueraa a Paulo. No te aha? Aita anei ratou e aroha ra i te huru o to ratou mau taeae no Iudea? E ere te reira, no te mea ua ite Paulo e “te vai hua na te mau mea atoa nei” i to Korinetia ra “i te faaroo ra, i te parau ra, i te ite ra, e te itoito rahi ra.” (Korinetia 2, 8:7) Papu maitai e te rahi ra ta ratou ohipa i te faarururaa i te tahi atu mau tumu parau faufaa ta Paulo i faahiti i roto i te rata matamua ta ˈna i faatae atu na ratou. I teie nei râ, mea ru te huru tupuraa i Ierusalema. No reira Paulo i faahiti ai i te reira i roto i te piti o ta ˈna rata i to Korinetia.
Te mau titauraa ia horoa rahi
Ua faaite na mua Paulo i to Korinetia i te huru o to Makedonia tei faaite i te hoê hiˈoraa maitai roa i roto i te horoaraa i te tauturu. “Ua manii noa to ratou oaoa,” ta Paulo ïa i papai, “i rahi noa ˈi to ratou veve e te pohe rahi, i te rahi o to ratou horoa.” Aita e faufaa e faaitoito i to Makedonia ia horoa. Aita roa ˈtu, ua parau Paulo e “na ratou iho i titau mai ia matou ma te onoono maite i te haamaitairaa e horoa maitai, MN.” Mea faahiahia mau te horoa rahi a to Makedonia ia hiˈo tatou i “to ratou veve.”—Korinetia 2, 8:2-4.
I to ˈna haapopouraa i to Makedonia, te tamata ra anei Paulo i te faahiti i te hoê huru feruriraa faatitiaua i rotopu i to Korinetia? Aita roa ˈtu, no te mea ua ite oia e e ere te reira te ravea maitai no te faaitoito. (Galatia 6:4) Hau atu â, ua ite oia e aita e faufaa e faahaama i to Korinetia ia rave ratou i te ohipa maitai. Te tiaturi ra râ oia e mea here mau na to Korinetia i to ratou mau taeae no Iudea e te hinaaro ra ratou e apiti atoa i roto i te horoaraa i te tauturu. “Hoê matahiti aˈenei,” ta ˈna ïa i parau atu ia ratou, “ua haamata outou eiaha noa i te rave, i te hinaaro atoa râ e rave.” (Korinetia 2, 8:10, MN) Oia mau, i roto i te tahi mau tuhaa o te horoaraa i te tauturu, e hiˈoraa maitai atoa to Korinetia iho. “Ua ite hoi au i . . . to outou aau [tae], i arue ai au ia outou i [mua i] to Makedonia ra,” ta Paulo ïa i parau atu ia ratou, a na ô faahou ai e: “E rave rahi [o ratou] tei anaanatae i taua itoito no outou na.” (Korinetia 2, 9:2; MN) I teie nei râ, mea titauhia ia faaohipa roa to Korinetia i to ratou itoito e to ratou aau tae.
No reira Paulo i parau ai ia ratou e: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: [“e here te Atua i te taata horoa maitai,” MN].” (Korinetia 2, 9:7) Aita ïa Paulo e hinaaro ra e faahepo i to Korinetia, no te mea eita te hoê taata e horoa maitai ia faahepohia oia. Papu maitai e te manaˈo ra Paulo e te vai aˈena ra te hinaaro mau, e ua opua aˈena te taata taitahi e horoa. Hau atu â, ua parau Paulo ia ratou e: “Te vai ra hoi te . . . aau [“tae,” MN], e fariihia ïa i ta te taata i noaa eiaha i tei ore i noaa ia ˈna ra.” (Korinetia 2, 8:12) Oia mau, te vai ra anaˈe te aau tae—ia turaihia te hoê taata e te here—e farii te Atua i ta ˈna e horoa, noa ˈtu te iti o te tino moni.—A faaau e te Luka 21:1-4.
Te feia horoa maitai i teie mahana
E hiˈoraa maitai roa te horoaraa i te tauturu na te mau Kerisetiano no Iudea, no to tatou tau. Ua rave te mau Ite no Iehova i te hoê tabula ohipa na te ao atoa nei hopoiraa i te maa na te mau mirioni taata e poia nei i te pae varua. (Isaia 65:13, 14) Te na reira nei ratou ei auraroraa i te faaueraa a Iesu: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—Mataio 28:19, 20.
E ere teie ohipa i te mea ohie ia rave. Mea titauhia ia atuatu i te mau fare mitionare e hau atu i te hoê hanere mau amaa na te ao atoa nei. E hinaaro-atoa-hia e patu i te mau Piha no te Basileia e te mau Piha Tairururaa ia fanaˈo te feia haamori ia Iehova i te mau vahi au mau no te mau putuputuraa e no te faaitoito te tahi i te tahi. (Hebera 10:24, 25) I te tahi taime, e horoa atoa te mau Ite no Iehova i te tauturu i te mau vahi i tuinohia e te mau ati o te natura.
A feruri atoa na i te moni rahi o te ohipa neneiraa. E neneihia te hoê faito au noa hau atu i te 22 000 000 vea Te Pare Tiairaa aore ra fatata e 20 000 000 vea A ara mai na! i te hebedoma. Amui mai i teie maa varua tamau, te mau mirioni buka, buka rairai, ripene e video e hamanihia i te mau matahiti atoa.
Nafea teie ohipa taatoa e pee ai i te aufau? Maoti ïa te mau ô manaˈo tae. Te horoahia nei te reira, eiaha no te faatianiani aore ra no te faatietie ia ˈna iho, no te faahaere râ i te haamoriraa mau i mua. No reira, maoti teie horoa maitai e fanaˈo ai te taata horoa i te oaoa e oia atoa i te haamaitairaa a te Atua. (Malaki 3:10; Mataio 6:1-4) Te faaite atoa ra te mau tamarii a te mau Ite no Iehova i to ratou horoa rahi ma te manaˈo maitai. Ei hiˈoraa, i to ˈna faarooraa e ua tuinohia te hoê tuhaa o te mau Hau Amui no Marite e te hoê mataˈi rorofai, ua horoa o Allison, e 4 matahiti, e 2 dala Marite. “O te taatoaraa teie o te moni e vai ra i roto i ta ˈu vairaa moni,” ta ˈna ïa i papai. “Ua ite au e ua erehia te mau tamarii i ta ratou atoa mau taoˈa hauti e ta ratou mau buka e ta ratou mau pêpe haavare. Peneiaˈe e nehenehe outou e faaohipa i teie moni no te hoo mai i te hoê buka na te hoê tamahine iti hoê â to mâua matahiti.” Ua papai o Maclean, e 8 matahiti, e ua oaoa roa oia e aita hoê aˈe o te mau taeae i pohe i roto i te vero. Ua parau faahou oia e: “Ua noaa ta ˈu 17 dala Marite i to ˈu hooraa i te mau tapoˈi huira faanehenehe e to ˈu papa. Te haere ra vau e hoo mai i te hoê tauihaa, haamanaˈo atura râ vau i te mau taeae.”—A hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia i nia ˈˈe.
Oia mau, e oaoa roa te mafatu o Iehova ia ite oia i te feia apî e te feia paari atoa e tuu ra i te mau faufaa o to ˈna Basileia i te parahiraa matamua na roto i te ‘faaturaraa ia ˈna i ta ratou mau taoˈa rarahi.’ (Maseli 3:9, 10) Parau mau, aita hoê aˈe taata e nehenehe e faarahi i te mau taoˈa a Iehova, no te mea o o ˈna te fatu o te mau mea atoa. (Paraleipomeno 1, 29:14-17) Ua riro râ te patururaa i te ohipa ei haamaitairaa o te horoa i te taata haamori i te taime maitai no te faaite i to ˈna here ia Iehova. Te haamauruuru nei matou i te taata atoa i turaihia e to ratou mafatu ia na reira.
[Nota i raro i te api]
a Noa ˈtu e ua “poroi” Paulo, e ere ïa e ua titau oia ia au i to ˈna iho manaˈo ma te faahepo i te horoa. Ua tiaau noa râ Paulo i te ohiraa i faaauhia e tau amuiraa. Hau atu â, ua parau Paulo e e tia i te taata taitahi ia horoa “i to ˈna ihora fare, ia au i to ˈna manuïaraa.” Oia hoi, ia horoahia te mau ô atoa eiaha i mua i te taata e ma te hinaaro mau. Aita e taata i faahepohia.
[Tumu parau tarenihia i te api 26, 27]
TE MAU Ô NO TE TURU I TE HAAMORIRAA MAU
Ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te haamaitairaa taa ê e horoa i te ô no te paturaa e te faaineineraa i te mau tauihaa o te mau fare i faataahia no te haamoriraa mau. Ua pûpû ratou i te mau taoˈa paturaa no te sekene e no ta ˈna mau tauihaa (Exodo 25:1-9; 35:4-9), “e ô aau tae . . . na Iehova” o tei tia hoi ia tapeahia no te mea “e taoˈa rahi hoi tei noaa, e hope roa te mau ohipa atoa i te oti, e e toe â.”—Exodo 35:20-29; 36:3-7.
I te tau o te arii ra o Ioasa, ua tuuhia i te uputa o te fare o Iehova te hoê afata faataahia no te farii i te mau ô no te mau ohipa rarahi no te tataîraa i te hiero. Ua hopoi maira te feia rarahi e te nunaa ma te oaoa “te taoˈa aufauhia ra,” maoti te reira i faaetaetahia ˈi te fare o te Atua e i hamanihia ˈi te mau taoˈa no te hiero.—Paraleipomeno 2, 24:4-14.
Ua horoa atoa te feia e ere i te ati Iseraela i te mau ô no te haamoriraa mau. I to Ezera e te toea ati Iuda faarueraa ia Babulonia no te hoˈi atu i Ierusalema i te matahiti 468 H.T.T., ua rave atoa ratou i te ario, te auro e te mau taoˈa, te hoê ô no te fare o te Atua i horoahia mai e te arii Peresia ra o Aretehasaseta, to ˈna feia aˈo, to ˈna feia rarahi e te mau ati Iseraela no Babulonia.—Ezera 7:12-20; 8:24-30.
I roto i ta ratou taviniraa, ua farii o Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te tauturu i te pae materia o tei pûpûhia mai na ratou ei ô. (Luka 8:1-3) Ua faaite iho â râ te mau Kerisetiano no Makedonia e no Ahaia i to ratou hinaaro ru e tauturu i to ratou mau taeae i vevehia; ua ‘oaoa hoi ratou i te tufa i ta ratou mau faufaa e o ratou, ma te hoê ô [eita e ore e e moni] no te feia veve i rotopu i te feia moˈa i vai na i Ierusalema.’—Roma 15:26.
E au ra e e rave rahi mau ati Iuda e mau peroseluto, o tei farii i te faaroo Kerisetiano i Ierusalema i reira hoi to ratou haereraa mai no te Penetekose o te matahiti 33, e te faaearaa tau taime no te faahohonu atu â i to ratou ite no nia i te faaroo. Ia ore te tahi ia erehia, ua horoa ratou ma te aau tae i ta ratou mau faufaa ei ô; “ua amui-noa-hia na ratou atoa.” (Ohipa 4:32-37; a hiˈo atoa Ohipa 5:1-4.) I muri aˈe, ua rave te amuiraa no Ierusalema i te tufaraa maa i te mau mahana atoa na te mau vahine ivi veve. (Ohipa 6:1-3) Ua horoa o Paulo i te mau faaueraa no nia i te faaohiparaa i te moni i pûpûhia no te aupururaa i te mau vahine ivi o tei titau mau i te tauturu.—Timoteo 1, 5:9, 10.
Oia atoa, te fanaˈo faahou nei te mau Kerisetiano mau i teie mahana i te haamaitairaa taa ê e horoa i te mau ô no te turu i te haamoriraa a te Atua ra o Iehova. Te na reira nei ratou ma te aau tae, ia au i ta te aposetolo Paulo i papai: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ma te oaoa ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:7.
[Tumu parau tarenihia i te api 28]
E horoa maitai atoa te mau tamarii!
Te hinaaro nei au e horoa ˈtu i teie tino moni ia hamani rahi atu â outou i te mau buka na matou. Ua haapue au i teie moni i to ˈu tautururaa i to ˈu papa. Mauruuru roa no te ohipa itoito ta outou e rave nei.—Pamela, 7 matahiti.
Te hapono atu nei au e 6,85 dala Marite no te tauturu i te patu i te mau Piha no te Basileia hau. Ua noaa ia ˈu te reira i teie tau mahanahana i to ˈu hoohooraa i te pape taporo momona.—Selena, 6 matahiti.
Ua faaamu vau i te moa ufa tei horoa mai i te hoê moa oni e te hoê faahou â moa ufa. Ua pûpû vau i teie moa ufa na Iehova. I te pae hopea, ua horoa mai te reira e toru moa ufa o ta ˈu ïa i hoo. Te hapono atu nei au i te tino moni no te ohipa a Iehova.—Thierry, 8 matahiti.
O te taatoaraa teie o ta ˈu moni! Ia tia ia outou, a faaohipa i te reira ma te paari. Mea fifi roa i te haapue i te reira. E 21 dala marite teie.—Sarah, 10 matahiti.
Ua noaa ia ˈu te re matamua no te hoê ohipa haapiiraa, no reira vau i haere atoa ˈi i te tataˈuraa a te tuhaa fenua. Ua noaa atoa ia ˈu te re matamua i ǒ e te piti o te re i te tataˈuraa hopea a te tuhaa fenua rahi aˈe. No te reira mau mea, ua noaa ia ˈu te hoê tino moni. Ua hinaaro vau e horoa i te tahi moni na te Taiete. Te manaˈo nei au e ua noaa ia ˈu teie mau re auaa te faaineineraa ta ˈu i fanaˈo i roto i te Haapiiraa o te Taviniraa Teotaratia. Aita vau i mǎtaˈu i te vauvauraa i ta ˈu parau faataa i mua i te feia hiˈopoa.—Amber, piha 6.
Te hinaaro nei au e horoa ˈtu i teie tino moni na Iehova. A ani atu ia ˈna nafea ia faaohipa i te reira. Ua ite oia i te mau mea atoa.—Karen, 6 matahiti.
[Hohoˈa i te api 25]
Mea turuhia te mau ohipa a te mau Ite no Iehova e te mau ô i horoahia ma te aau tae