‘Ia tamau na outou i te poihere i te mau taata mai te reira te huru’
‘E teie nei, e ite maitai atu outou i te taata mai te reira te huru.’ — KORINETIA 1, 16:18.
1. Eaha te mau huru taata ta te aposetolo Paulo i poihere taa ê, e eaha ta ˈna i papai no nia i te hoê o ratou?
EAHA te mau huru taata ta te aposetolo Paulo i poihere taa ê na? O te mau kerisetiano ïa e hinaaro mau ra e horoa i to ratou taime no Iehova e no to ratou mau taeae. No nia i te hoê o to ˈna mau hoa ohipa, ua papai aˈera oia e: “E tena na, e farii mai outou ia ˈna i te Fatu nei ma te oaoa, e mai ia ˈna atoa te huru ra, ia tura ˈtu ïa ia outou. No te mea i fatata oia i te pohe i te ohipa a te Mesia nei, aore i haapao i to ˈna iho ora, ia faanavai oia i to outou hamani maitai ia ˈu nei.” — Philipi 2:29, 30.
2. E tia ia tatou ia faatura rahi atu â ia vai, e no te aha?
2 I to tatou nei tau, i roto hau atu i te 55 000 amuiraa a te mau Ite o Iehova, e rave rahi mau kerisetiano hiˈoraa maitai te tia mau â ia tatou ia faatura no to ratou huru itoito ia tavini ratou i to ratou mau taeae. Ma te faaite e e tia mau ia tatou ia poihere i taua mau huru taata ra, ua papai aˈera o Paulo e: “Te aˈo atu nei râ matou ia outou, e te mau taeae, e ite atu outou i te feia i rave i te ohipa i roto ia outou na, o te mau faaite i nia iho ia outou i te Fatu nei, o tei aˈo atu hoi ia outou; e ia rahi roa te faatura ia ratou ma te aroha, no ta ratou ra ohipa. E ei hau hoi to roto ia outou iho.” — Tesalonia 1, 5:12, 13.
3. a) Na te aha e nehenehe e tauturu ia tatou ia ora ma te hau i rotopu ia tatou? b) E tia i te mau matahiapo ia horoa i te hiˈoraa i roto i tei hea tuhaa?
3 Mea faufaa roa ia faatura tatou i te taatoaraa o to tatou mau taeae e to tatou mau tuahine ma te tia mau, i te mau matahiapo iho â râ teie e horoa rahi nei i to ratou taime, mai te peu e e hinaaro tatou e ora ma te hau i roto i ta tatou amuiraa. No nia i taua tuhaa ra, mai roto atoa i te tahi atu mau tuhaa o te oraraa kerisetiano, e tia ïa i te mau matahiapo ia riro “ei aveia no te nǎnǎ”. (Petero 1, 5:2, 3.) Teie râ, a tiai noa ˈi ratou e ia faatura mai to ratou mau hoa ia ratou no ta ratou hopoia teimaha e rave nei, e tia i te mau matahiapo ia horoa atoa i te hiˈoraa na roto i te faaturaraa te tahi i te tahi ma te tia mau.
‘Ia faatura na outou te tahi i te tahi’
4, 5. a) Mea nafea to te aposetolo Paulo faaiteraa e mea faufaa roa na ˈna i te mau matahiapo e ohipa puai ra? b) Eaha ta ˈna i papai i te mau kerisetiano no Roma, e no te aha ta ˈna mau parau e tano taa ê ai no te mau matahiapo?
4 Ua horoa mai te aposetolo Paulo i te hiˈoraa maitai roa i roto i taua tuhaa ra. Mai ta tatou i tuatapapa aˈenei i roto i te tumu parau na mua ˈtu, te imi ra oia i roto i to ˈna mau taeae e tuahine i to ratou mau huru maitai. E aita noa oia i faaitoito i te mau kerisetiano ia here e ia faatura i te mau matahiapo e ohipa ra ma te puai mau, ua faaite atoa râ oia ia ratou e mea faufaa mau â ratou no ˈna. Ma te papu maitai, mea poihere mau na ˈna i te mau taata mai te reira te huru. — Hiˈo Philipi 2:19-25, 29; Kolosa 4:12, 13; Tito 1:4, 5.
5 I roto i te rata ta ˈna i faatae atu i te mau kerisetiano no Roma, ua papai aˈera o Paulo e: “Ei atiraa aroha mau to outou ia outou iho, i te aroha taeae ra; i te faaturaraa ˈtu te tahi i te tahi. Eiaha ia toaruaru i te ohipa; ia mahanahana te aau, i te taviniraa i te Fatu [Iehova] ra.” (Roma 12:10, 11). Ma te papu maitai, e tano na mua teie mau parau no te mau matahiapo. E tia ia ratou ia horoa i te hiˈoraa i te taatoaraa o to ratou mau taeae kerisetiano no nia i te faaturaraa te tahi i te tahi.
6. a) Eaha te ore e tia i te mau matahiapo ia rave, e no te aha? b) Nafea te mau matahiapo e nehenehe ai e haapaari i te tiaturi o te amuiraa i te tino aratai?
6 E ara maitai te mau matahiapo ia ore ratou ia faaino i te tahi atu mau tiaau. Aita hoê noa ˈˈe matahiapo e faaohipa ra i te taatoaraa o te mau huru kerisetiano ma te tia roa, inaha e mau taata hara anaˈe hoi ratou paatoa. Te vai ra mea aravihi roa i roto i te tahi mau tuhaa, area vetahi ra mea paruparu aˈe ïa i roto i te tahi atu mau tuhaa. Ia faaohipa te mau matahiapo i te hoê aroha taeae no te tahi e te tahi ia here ratou i te tahi e te tahi ma te tia mau, e faaiti mai ïa ratou i te mau huru paruparu o to ratou mau taeae. I roto i ta ratou mau aparauraa e te mau melo o te amuiraa, e huti mai ïa ratou i te mau vahi puai o te tahi atu mau matahiapo. Ia na reira ratou i te faaite i te hiˈoraa no nia i te faaturaraa i te tahi e te tahi, e haapaari atu â ïa ratou i te tiaturi o te amuiraa i te tino aratai a te mau matahiapo.
Te tahoê ra ratou i roto i te hoê tino aratai
7. Na te aha e tauturu i te mau matahiapo ia rave i te ohipa ma te tahoê, e nafea ratou e nehenehe ai e na reira?
7 I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i te parau no te mau “ǒ taata” ta te Mesia i horoa mai no ta ˈna amuiraa i nia i te fenua no te haapao i to ˈna mau melo e no te ohipa taviniraa, ua papai aˈera te aposetolo Paulo e: “Ia tupu i te auraa ˈtu ia ˈna i te upoo ra i te Mesia, i te mau mea atoa nei.” (Ephesia 4:7-15). Ia farii te mau matahiapo e o te Mesia te Upoo o te amuiraa, e na ˈna e aratai ra e oia hoi e tia ia ratou ia auraro i to ˈna rima atau, i to ˈna mana, e riro ïa te reira i te turu i te autahoêraa i roto i te tino aratai (Ephesia 1:22; Kolosa 1:18; Apokalupo 1:16, 20; 2:1). E imi paatoa ratou i te aratairaa ta te Mesia e horoa mai nei na roto i te ravea o te varua moˈa, i te mau faaueraa tumu a te Bibilia e te mau faaueraa ta te Tino aratai rahi e horoa mai nei na roto i te arai o te pǔpǔ o “te tavini haapao maitai e te paari”. — Mataio 24:45-47; Ohipa 15:2, 28; 16:4, 5.
8. E tia i te taatoaraa o te mau matahiapo ia haamanaˈo i te aha, e nafea ratou ia faatura te tahi i te tahi?
8 Te farii nei te mau tiaau e e nehenehe te Mesia e aratai, na roto i te ravea o te varua moˈa, te manaˈo o te mau huru melo atoa o te hoê tino aratai a te mau matahiapo, e faaite mai i te faaueraa tumu bibilia e tano no tera aore ra no tera huru tupuraa aore ra no te rave i tera aore ra i tera opuaraa (Ohipa 15:6-15). Aita te haamaitairaa taa ê o te varua e vai ra i nia i te hoê noa ˈˈe matahiapo o te hoê tino aratai. E faatura ïa te mau matahiapo i te tahi e te tahi na roto i te horoaraa i te hoê tariˈa faaroo ia huti te hoê o ratou i to ratou manaˈo i nia i te hoê faaueraa tumu bibilia aore ra i te hoê faaueraa a te Tino aratai rahi no nia i te hoê tumu parau ta ratou e tuatapapa ra.
9. a) Eaha te mau huru i te pae varua e nehenehe e tauturu i te hoê tiaau ia ore oia ia faatere i te tahi atu mau matahiapo? b) Nafea te hoê matahiapo ia faaite e e taata “mǎrû o ˈna”, e eaha te hiˈoraa ta te tino aratai rahi o te senekele 1 i horoa mai i roto i taua tuhaa ra?
9 E riro te huru ieie ore e te haehaa kerisetiano i te tapea i te hoê matahiapo ia titau i te faatere i to ˈna mau taeae e i te faahepo atu ia ratou i to ˈna manaˈo (Maseli 11:2; Kolosa 3:12). E ite-atoa-hia e e manaˈo taa maitai to te hoê tiaau kerisetiano no nia i te hoê tumu parau. Teie râ ia ite oia e e mau tumu bibilia e teotaratia atoa hoi to te tahi atu mau matahiapo e ore ai ratou e turu i taua manaˈo no ˈna ra, e ‘faaiti mai ïa o ˈna ia ˈna’ e e “mǎrû” mai ïa oia ma te tahoê atu i te manaˈo o te paeau rahia (Luka 9:48; Timoteo 1, 3:3). Ia na reira oia, e pee ïa oia i te hiˈoraa i vaiihohia mai e te mau melo o te tino aratai rahi o te senekele 1, ‘tei manaˈo aˈenei e mea maitai’ i muri aˈe i te hoê tuatapaparaa bibilia i aratai-atoa-hia e te Mesia na roto i te arai o te varua moˈa. — Ohipa 15:25.
10. a) Na te aha e haapapu ra e te haamauraahia te hoê tino aratai a te mau matahiapo i roto i te mau amuiraa taitahi, e faanahoraa te reira no roto mai i te Bibilia? b) Ia au i te buka ra Organisés pour bien remplir notre ministère, eaha te mau haamaitairaa a taua faanahoraa ra?
10 Ua niuhia te haamauraahia te hoê tino aratai a te mau matahiapo i haapaohia no te horoa i te hiˈoraa, i roto i te mau amuiraa atoa, i nia i te hiˈoraa i vaiihohia mai e te amuiraa kerisetiano matamua (Philipi 1:1; Timoteo 1, 4:14; hiˈo i te nota parau no nia i te parau ra “presbytres” i roto i te Tito 1:5 i roto i te Bible de Jérusalem). Ma te haapapu mai i te paari o taua faanahoraa, te parau ra te buka ra Organisés pour bien remplir notre ministère (api 37) e: “E riro te hoê matahiapo i te aravihi aˈe i te tahi i roto i te hoê tuhaa, area te tahi ra e faaite mai ïa oia i te mau huru faahiahia mau i roto i te hoê tuhaa i reira vetahi mau matahiapo e paruparu ai. No reira, ia au i te hoê hiˈoraa rahi, e faatupu te tino aratai a te mau matahiapo i roto i to ˈna taatoaraa i te mau huru atoa e au no te haapao i te amuiraa a te Atua.”
Ma te faatura te tahi i te tahi i roto i te mau tino aratai a te mau matahiapo
11, 12. a) No te aha te hoê tino aratai a te mau matahiapo e nehenehe ai e rave hau atu â maoti hoi i te farerei i to ˈna melo tataitahi? b) Mea nafea to Iesu Mesia e to te aposetolo Paulo ohiparaa e te mau tino aratai a te mau matahiapo, e eaha te mau aˈoraa ta raua i horoa ˈtu?
11 Ia au i te mau Papai, mea faufaa roa ˈˈe te hoê tino aratai a te mau matahiapo ia faaauhia i to ˈna iho mau melo. Ia putuputu te mau matahiapo, e pure ratou ia Iehova ia horoa mai oia i ta ˈna aratairaa na roto i te arai o te Mesia e te varua moˈa. No reira, e nehenehe ïa ratou e rave, maoti te varua moˈa, i te mau opuaraa o tei ore hoi i ravehia ahiri e ua aparau-tataitahi-hia ˈtu ratou. Ia putuputu ratou, e ô mai to ratou mau huru e rave rau e na roto i te mau opuaraa e ravehia, o te aratairaa a te Mesia ïa te itehia mai. — Hiˈo Mataio 18:19, 20.
12 Te faaite maramarama maitai maira te mau poroi ta te Mesia i horoa mai i na “fetia e hitu”, aore ra “melahi a te mau ekalesia e hitu ra” no Asia, e te ohipa ra oia e te mau tino aratai a te mau matahiapo (Apokalupo 1:11, 20). Ua faataehia ˈtu te poroi matamua i te amuiraa no Ephesia na roto i te arai o ta ˈna ‘melahi’, aore ra tino aratai a te mau matahiapo i faatavaihia i te varua. Maha ahuru matahiti na mua ˈtu, ua tono atura te aposetolo Paulo i te vea i Ephesia mai Mileto, e tii i te tino aratai a te mau matahiapo a te amuiraa ra ia faatupu ratou i te hoê putuputuraa taa ê e o ˈna atoa. Ua faahaamanaˈo atura oia i taua mau tiaau ra e e tia ia ratou ia haapao maitai ia ratou e ia faaamu i te amuiraa. — Ohipa 20:17, 28.
13. No te aha te mau matahiapo e tia ˈi ia haapao maitai i te huru feruriraa e vai ra i roto i to ratou mau auraa i rotopu i ta ratou tino aratai e te tahi atu mau tino aratai?
13 E tia i te mau matahiapo ia haapao maitai i te atuatu i te hoê huru feruriraa faaitoito mau i roto i te tino aratai e i roto i te amuiraa (Ohipa 20:30). Mai te mau kerisetiano atoa, e tia i te hoê tino aratai a te mau matahiapo aore ra a te hoê amuiraa ia atuatu i te hoê huru feruriraa e au ia ˈna iho (Philipi 4:23; Timoteo 2, 4:22; Philemona 25). I te tahi taime, eita te mau matahiapo e faatura ra i te tahi e te tahi e tahoê maite i te tahi atu tino aratai. I roto i te mau oire i reira e rave rahi mau amuiraa e faaohipa ˈi i te hoê noa piha, e nehenehe te tahi mau fifi e tupu mai i roto i te mau tino aratai a te mau matahiapo no nia i te hora o te mau putuputuraa, te tatuhaaraa i te mau tabura fenua, e te faanahonahoraa i te Piha o te Basileia, e rave rau atu â. E tia atoa i te mau matahiapo ia faaite i te hoê huru ieie ore, te haehaa e te mǎrû i roto i to ratou mau auraa i rotopu i tera tino aratai i tera tino aratai mai roto i te tino aratai tataitahi. Teie te aˈoraa ta te aposetolo Paulo e horoa ra: “E rave i te mau mea atoa ia tupu te maitai ra.” — Korinetia 1, 14:26.
Te faatura te tia ia faaitehia ˈtu i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa
14. Eaha ˈtu â te tahi mau huru matahiapo te tia ia poiherehia, e no te aha?
14 Ua riro te mau farereiraa tamau a te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa, ei faanahoraa bibilia ê atu i ravehia no te mau amuiraa a te mau Ite a Iehova (Ohipa 15:36; 16:4, 5). Ma te feaa ore, ua riro taua mau tiaau ra ei “mau peresibutero i faaite maitai ra”? Mai te tahi atu mau matahiapo, e tia ia ratou ia “rahi atu ïa i te faatura ˈtu, ia hau atu râ i tei ohipa i te aˈo e te haapii ra”. — Timoteo 1, 5:17.
15. Eaha te aˈoraa ta te aposetolo Ioane i horoa no nia i te mau poro evanelia haaati aore ra mataeinaa?
15 I roto i te toru o ta ˈna episetole, te aˈo ra te aposetolo Ioane ia Dioterephe, tei patoi e tei ore e hinaaro e ‘farii i te mau taeae ma te faatura’. (Ioa 3, Irava 10.) E taua mau taeae ra e mau kerisetiano haaati aore ra mataeinaa e ‘haere ra no to ˈna ra iˈoa [to Iehova]’. (Ioa 3, Irava 7.) Mai te huru ra ïa e, ua tonohia mai ratou ei poro evanelia ia nehenehe ratou e poro i te parau apî maitai e e faaitoito i te mau amuiraa i roto i te mau oire e na reira ˈtu ai ratou i te haere. Ua parau aˈera hoi o Ioane e e ‘mea maitai ia tiaturi ia ratou i to ratou tere, i tei au i te tavini o te Atua ra’ taua mau taata poro haaati ra aore ra mataeinaa e ohipa puai mau ra (Ioa 3, irava 6). Te na ô râ te aposetolo e: “Ia farii hoi tatou i te reira e tia ˈi, ia riro tatou ei feia rave ohipa atoa i te parau mau nei.” (Ioa 3, Irava 8). E tia ˈtura ïa ia farii ia ratou ma te tura.
16. Nafea, i to tatou nei tau, te taatoaraa o te mau kerisetiano e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa o Gaio, tei “[rave i te ohipa tia mau]” i nia i te mau poro evanelia o te senekele 1, e no te aha hoi te reira e tia mau ai?
16 Oia atoa, i to tatou nei tau, mea tano mau â ia farii maitai tatou e ma te tura i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa e tonohia nei e te Tino aratai rahi no te poro i te parau apî maitai e no te faaitoito i te mau amuiraa. Te farii nei taua mau taeae ra e ta ratou vahine (mai te peu e mea faaipoipo ratou, mai te rahiraa o ratou) e ore e faaea faahou i te hoê vahi taa maitai. E tere ratou i roto i tera e tera vahi, e e pinepine na to ratou mau hoa kerisetiano e farii ia ratou i to ratou fare e e tauturu ia ratou i te pae no te maa. Ua papai atura Ioane ia Gaio, tei farii popou i te mau poro evanelia haaati aore ra mataeinaa i te senekele 1 e: “E tau here e, e mea tia mau ta oe i rave i te mau taeae ra, e te taata ěê atoa ra.” (Ioane 3, 5). I to tatou atoa nei tau, te feia e tere nei ‘no te iˈoa o Iehova’, e tia mau â ratou ia poiherehia, ia herehia e ia faaturahia.
17. Nafea te mau matahiapo o te mau amuiraa ia faaite i te tura e au i nia i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa a te Tino aratai rahi?
17 E tia i te mau matahiapo, ia faaite i te tura e au no taua mau tia ra o te Tino aratai rahi. Mai te peu e e hopoia na taua mau tiaau ra ia tere haere na roto i te mau amuiraa, no to ratou ïa mau huru i te pae varua e to ratou aravihi, tei rahi aˈe i te aravihi o te mau matahiapo e rave rahi. Mea apî aˈe vetahi o taua mau tiaau haaati ra aore ra mataeinaa i te tahi atu mau matahiapo o te mau amuiraa ta ratou e haere atu e farerei. E ere râ hoi te reira te hoê tumu no te ore e faatura ia ratou mai te au. Te manaˈo nei ratou i te tahi taime e tia ia ˈna ia aˈo i te mau matahiapo o te hoê amuiraa e ia tiai hou ratou e faaau ai i te hoê kerisetiano ei tavini tauturu aore ra ei matahiapo, ma te haamanaˈo i te faaararaa a Paulo ia Timoteo (Timoteo 1, 5:22). Mai te peu e parau mau e tia i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa ia tâuˈa i te mau manaˈo e horoahia mai e te mau matahiapo, i to ratou aˈe pae e tia ia ratou ia ineine i te faaroo i te reira e i te fanaˈo roa i to ratou aravihi rahi. Oia mau, e tia i te mau tiaau ia ‘tamau â i te poihere i te mau taata mai te reira te huru’. — Philipi 2:29.
‘A hiˈo atu i te mau taata mai te reira te huru’
18, 19. a) Mea nafea to Paulo faaiteraa e mea faufaa mau na ˈna to ˈna mau hoa taviniraa? b) Eaha te ohipa e haapapu ra e aita roa ˈtu o Paulo i tapea noa ˈˈe i te inoino no to ˈna mau taeae?
18 I roto i ta ˈna rata i to Korinetia, teie ta Paulo i papai: “Te aˈo atu nei au ia outou, e au mau taeae, (e ite atu outou i te fetii o Setephano ra, o te oho matamua ïa ratou i Ahaia na, e ua haamataro ratou i te tauturu i te feia moˈa.) Ia auraro maite outou i te reira, e te feia atoa i au mai, tei rave atoa i te ohipa ra. Te oaoa nei au ia Setephano i tae mai, e ia Phoratunato, e ia Ahaiko: no te mea ua tia tei toe ia outou na ia ratou. E ua haamahanahana mai ratou i tau aau e to outou atoa hoi: e teie nei, e ite maitai atu outou i te taata mai te reira te huru.” — Korinetia 1, 16:15-18.
19 Auê ïa hiˈoraa faahiahia mau, auê ïa maitai o te mafatu e o te feruriraa ta Paulo i faaohipa i roto i to ˈna mau auraa e to ˈna mau taeae e! E ere vetahi pae i te mea matau-roa-hia, mea here râ na Paulo ia ratou no te mea e ‘tahoê’ mai na ratou e e ‘rave na ratou i te ohipa’ ma te itoito no te tavini i te feia moˈa ra. Ua vaiiho atoa mai o Paulo i te hoê hiˈoraa nehenehe roa i te oreraa oia e hoˈi i muri. Noa ˈtu â ïa e aita oia i mauruuru ia Mareko i to ˈna tere mitionare matamua, i muri iho ua faaau maite atura o Paulo ia ˈna i te amuiraa no Kolosa (Ohipa 13:13; 15:37, 38; Kolosa 4:10). A mau ai oia i te auri i Roma, ua ani atura o Paulo e ia haere mai o Mareko ia ˈna ra, inaha, mai ta ˈna e parau ra “e maitai hoi au ia ˈna i te toroa nei”. (Timoteo 2, 4:11.) Aita o ˈna i tapea noa i to ˈna riri tahito no to ˈna mau hoa.
20. Nafea te mau kerisetiano, e te mau matahiapo atoa hoi, ia faaite e mea faufaa mau â na ratou i te mau tiaau haapao maitai e te ‘tamau ra ratou i te poihere i te mau taata mai te reira te huru’?
20 I to tatou nei tau, e rave rahi mau tiaau haapao maitai to roto i te nunaa o te Atua oia hoi mai ia Setephano, teie e tavini nei i to ratou mau taeae. Parau mau te hapa atoa nei ratou, tera râ te ‘tahoê’ nei ratou i “te tavini haapao maitai e te paari” e i to ˈna Tino aratai rahi. Te ‘rave nei ratou i te ohipa’ ma te itoito i roto i te ohipa pororaa e no te tauturu i to ratou mau taeae kerisetiano. E tia mau â ia tatou ia ‘tamau i te auraro i te mau taata mai te reira te huru’ e ia faatura mau ia ratou no to ratou mau huru, ma te ore hoi e faaea i nia i ta ratou mau hapa. I to ratou aˈe pae, e tia i te mau matahiapo ia horoa i te hiˈoraa ma te faatura te tahi i te tahi mai te au. E tia ia ratou ia tahoê i roto i te here e te autahoê. Ia farii mau na tatou paatoa e e tia mau â ia tatou ia faatura i taua mau taeae haapao maitai ra, oia mau, ‘ia tamau na tatou i te poihere i te mau taata mai te reira te huru’. — Philipi 2:29.
[Nota i raro i te api]
a Te faaite ra te hoê nota parau o te Tatararaa a te ao apî, neneiraa beretane e te irava faahororaa, e te huri ra te hoê parau heleni i te parau ra “mǎrû” i roto i te Timoteo 1, 3:3, na roto i te parau ra “ineine i te tuu i te manaˈo”.
Ei haapoto-noa-raa
◻ Eaha te mau huru taata ta Paulo i poihere taa ê na, e i to tatou nei tau, o vai mau na te tia ia faatura-taa-ê-hia e tatou?
◻ Nafea te mau matahiapo ia faaite e te faatura ra ratou te tahi e te tahi?
◻ No te aha te hoê tino aratai a te mau matahiapo e nehenehe ai e rave hau atu â maoti hoi i te farerei tataitahi i to ˈna mau melo?
◻ I roto i tei hea mau tuhaa te hoê tino aratai a te mau matahiapo e nehenehe ai e faaite e te faatura ra oia i te tahi atu tino aratai a te mau matahiapo?
◻ Eaha te mau huru tiaau te tia mau â ia poihere-taa-ê-hia, e nafea tatou e nehenehe ai e faatura ia ratou mai te au?
[Hohoˈa i te api 14]
E tia i te mau matahiapo ia faatura te tahi e te tahi.
[Hohoˈa i te api 18]
A here na e a faatura i te mau tiaau haaati aore ra mataeinaa.