Te hitiraa e te toparaa o te tapihooraa o te ao nei
Tuhaa 5: Ua haavî atu â te ohipa tapihooraa rahi i to ˈna mana
UA FATATA roa te Tamaˈi rahi Matamua i te hope a faaite ai te huru atâta o te tabula faanavairaa faufaa no Europa i te tapao no te tahi fifi rahi atu â. I te hopea o te avaˈe atopa 1929, ua tupu ihora te ati. Ua topatari te matete moni no New York. Ua ahoaho roa te taata. I muri noa ˈˈe, ua topatari atoa ˈtura te mau hanere fare moni. Ua pau te mau mirioni dala mirioni a te mau tausani taata, e ua ouˈa ˈtu vetahi na nia mai i te mau fare tahua teitei no te haapohe ia ratou.
Ua taora te Tau toparaa rahi i te ao taatoa nei i roto i te pau i te pae faanavairaa faufaa e, ma te faaino roa ˈtu â i te mau ohipa o tei faatupu i te Piti o te Tamaˈi rahi, i roto atoa i te huananeraa politita. Ua faataa te orometua haapii aamu ra o René Albrecht-Carrié i te mau matahiti 1930 mai te hoê tau i “tapaohia e te mau ati, o tei tupu i rotopu i te ati i te pae faanavairaa faufaa.”
Aita i naeahia e 20 matahiti i muri aˈe i te matahiti 1914, ua papu-maitai-hia e aita te mau faanahoraa faanavairaa faufaa o te ao nei i aifaito i te mau titauraa o te senekele apî. Mea faufaa roa te reira, inaha, ia au i te tuatapaparaa o te tau a te Bibilia e te parau tohu a te Atua, ua hope te tau i reira to te Atua faatia-noa-raa i te taata ia faatere ma te tiamâ, i te matahiti 1914 ra. I taua matahiti tapaohia ra, ua haamau te Atua i te hoê Basileia i nia i te raˈi o te faaite e te vai mau ra oia ma te itea-ore-hia na roto i te mau ohipa ite-mata-hia. Te faahitihia ra vetahi o teie tapao i roto i te Mataio pene 24, te Luka pene 21, e te Apokalupo pene 6, o ta matou hoi e faaitoito nei ia outou ia taio.
Te tahi atu tapao faahiahia mau e ua haamauhia te Basileia, oia hoi te tamau noa nei te taata i te vavahi i te fenua. (Apokalupo 11:18) Ia hiˈo tatou i te haaviiviiraa o te fenua nei, te inoraa o te paruru ozone e haaati ra i te fenua, e te ati i nia i te natura e faatupuhia ra e te fifi i piihia te mahanahanaraa o te fenua, te vai ra te mau tumu papu no te parau e te tupu nei teie parau tohu.
Te ohipa tapihooraa rahi—E pu haaviivii rahi?
Ua haamau te tauiraa rahi i te pae tapihaa i te niu no te tahi haereraa i mua huru ê roa—te hoê haereraa i mua o te haamâha ma te ohie, te vitiviti, e te mama aˈe, i te mau hinaaro e te mau titauraa a te taata, teie râ, i te hoê â taime, o te faatupu i te mau ûa taero, te mau taheraa taero, e o te haamou nei i te mau ururaau haumi o te fenua nei; te hoê haereraa i mua o te uta i te mau ratere na nia i te manureva i te tahi atu pae o te fenua ia nehenehe ratou e faarepo i te mau pae tahatai mea mâ maitai hoi na mua ˈˈe e e faaino i te natura; te hoê haereraa i mua o te haamǎtaˈu ra ia tatou i te hoê ati tupu oioi na roto i te haaviiviiraa i to tatou mataˈi, ta tatou maa, e ta tatou pape.
Taa ê atu i te faarahiraa i te mau ravea aravihi o tei faatupu i te vavahiraa o te fenua, ua horoa atoa te ohipa tapihooraa rahi i te tahi anaanatae. Mai ta te vea Time e faaite ra, “ua riro te tapaparaa uˈana i te moni a te mau pu tapihooraa ei tumu matamua o te haaviiviiraa.” Te parauhia ra e ua faahiti te taata tuatapapa faufaa i te pae no te pape e te ururaau a te mau Nunaa Amui, e “te aa o te tâpûraa opanihia [o te mau ururaau haumi], tei roto ïa i te nounou.”
E hapa atoa ta te mau faanahoraa e ere i te fatu faufaa. Ua papai te papai vea ra o Richard Hornik i te matahiti 1987 e “i roto fatata e toru ahuru matahiti o te faatereraa fatu amui, ua haapapu noa na o Peking e eita te mau tabula paturaa e nehenehe e faaino i te natura.” Ua tae râ i te taime no te faaruru i te parau mau, e te ite atoa ra te fenua Taina “i te mau faainoraa i nia i te natura o te haereraa i mua i te pae faanavairaa faufaa.”
Ua pii te tahi atu papai vea i te mau faainoraa o te haaviiviiraa i roto i te mau 40 matahiti vavahiraa i Europa Hitia o te râ te “parau huna hairiiri roa ˈˈe a te faatereraa fatu amui.” I teie noa e itehia ˈi te aanoraa o te fifi, e ua noaa i te oire no Bitterfeld, e 50 kilometera i te pae apatoerau no Leipzig, i te roo o te oire viivii roa ˈˈe i roto i te vahi viivii roa ˈˈe o te ao nei.
Te mau hotu o te tataˈuraa taehae
Noa ˈtu e e rave rahi o ta tatou mau ohipa e to tatou huru o tei taraihia ia au i te haapaoraa e te ohipa politita, e mana rahi atoa to te ohipa tapihooraa rahi i nia ia tatou. Inaha, e nehenehe e parau e ua riro te mana haavî o ta ˈna e faaohipa ra i nia i te huitaata nei ei ravea aravihi roa ˈˈe no te ohipa i nia i te huru o te taata.
Ua parare te niu matamua i reira te ao o te faatereraa fatu faufaa i haamauhia ˈi, oia hoi te tataˈuraa taehae, na te mau vahi atoa—i te fare haapiiraa, i te vahi raveraa ohipa, i roto i te ao no te faaanaanataeraa manaˈo e te faaetaetaraa tino, e i te tahi mau taime, i roto roa i te utuafare fetii. Te haapiihia nei te mau tamarii mai to ratou nainairaa mai â ia tataˈu, ia riro ei taata aravihi roa ˈˈe, ia riro ei numera hoê. Te haafaufaa-rahi-hia ra te haereraa i mua i te pae faanavairaa faufaa, e mea iti roa te mau opaniraa i roto i teie huru raveraa. Ia manuïa ratou, te faaitoitohia ra te mau tane e te mau vahine ia riro ei feia nounou tiaraa, e mai te peu e titauhia, ia hamani ino atu ia vetahi ê.
Te haamatarohia nei te feia tapihoo tauihaa ia faaite i te huru auhoa e te peu maitai. Mai te reira mau anei râ to ratou huru, aore ra te tapuni ra anei ratou i muri mai i te hoê hohoˈa mai te mea ra e te hauti ra ratou i te hoê teata? I te matahiti 1911, ua horoa te hoê papai vea marite o Edgar Watson i teie faaararaa: “Ia tamata anaˈe te hoê taata i te hoo mai i te tahi taoˈa, eiaha e tiaturi e e taata mǎrû mau iho â oia.”
Te atuatu nei te tataˈuraa i te mau manaˈo faahinaaro, te pohehae, e te nounou. E haamata te feia aravihi roa i te manaˈo e feia rahi ratou, ma te faatiatia e te faateoteo. Area ra, e riro te feia e pau noa nei, i te roohia i te ereraa i te faatura ia ratou iho, e e haaparuparu roa hoi te reira ia ratou. I mua i teie mau faaheporaa e tataˈu o te ore hoi e maraa ia ratou, e nehenehe ratou e maiti e faarue i te mau mea atoa, te hoê haerea o te nehenehe e faataa i te tumu o te maraaraa o te mau taurearea o te haapohe nei ia ratou i roto i te tahi mau fenua.
I te mea e aita ratou i manuïa i te horoa na te taata tataitahi i te mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa ma te aifaito, e nehenehe te mau faanahoraa faanavairaa faufaa tano ore e faaino i te huru o te taata na roto i te faariroraa ia ratou ei feia mauruuru ore, te miimii, e te aroha ore i te hoê pae, aore ra ei feia inoino, paruparu, e te manaˈo ino, i te tahi atu pae. E na roto i te faateiteiraa i te moni e te mau faufaa mai te atua ra te huru, e nehenehe te ohipa tapihooraa e faaere ohie noa i te taata i to ratou maitairaa i te pae varua.
Te mana haavare o te moni
I te taime a ô mai ai te moni i roto i te totaiete, ua parare aˈera oia na roto i te totaiete taata taatoa e ua ohipa roa ˈtu i nia i te mau taairaa i rotopu i te taata. Ua haamau te hoê faanahoraa o te hoo i te moni o te mau tauihaa e te mau faufaa. Aita i maoro, ua faahitihia te parau no te moni i roto i te mau ohipa atoa, inaha, o te moni atura ïa te tapao no te faito i te faufaa o te hoê mea. Ua faaino te reira i te parau mau ta te hoê himene e faaite ra ma te nehenehe e, “mea tamoni ore te mau mea maitatai roa ˈˈe o te oraraa.”
Ua faito-atoa-hia te mau taata iho ia au i te moni, inaha, e hiˈo-na-mua-hia ratou ia au i ta ratou moni ohipa aore ra to ratou mau faufaa. Ua farii te papai vea o Max Lerner i te reira i te matahiti 1949, ia ˈna i papai e: “I roto i to tatou oraraa nunaa, te faariro nei tatou i te feia e parahi ra i nia i te hoê haapueraa moni ei aito, e eita noa tatou e haapao i te parau o ta ratou e faaite ra i roto i to ratou toroa, i to ratou atoa râ paari i nia i te tahi atu tumu parau o te ao nei.” Aita i maoro aˈenei, ua faaite te hoê papai vea i to ˈna feaa i te manaˈo papu o te hoê peretiteni no te mau Hau amui Marite e e faitohia te faufaa o te hoê taata ia au i ta ˈna moni. Ua faataa te papai vea e ua riro te reira “ei tapao no te faufaa rahi roa i horoahia i te mau taoˈa materia o tei faariro i te mau matahiti 1980 ei ‘mau matahiti o te nounou,’ te hoê tau i reira e itehia ˈi e e haavahia ˈi te hoê taata ia au i ta ˈna mau taoˈa.”
E turai te haafaufaa-rahi-roa-raa i te moni e te mau taoˈa o ta ˈna e nehenehe e hoo mai, ia faatopa i te faufaa o te mau taairaa i rotopu i te mau taata. Ua tano te hoê taurearea no Bangladesh, o tei haere atu e faaea i te fenua ona no Europa, i te na ôraa e: “Te anaanatae nei te taata i ǒ nei i te taoˈa; i to ˈu fenua mea anaanatae aˈe na matou i te taata.”
Ua faaino atoa te haerea nounou moni i te ohipa, ma te faariro i te reira ei ravea e noaa mai ai te tahi taoˈa, te hoê hopoia teimaha e e ere faahou i te mea anaanatae. Te rave nei te taata i te ohipa, eiaha no te oaoa o te faatupuraa i te tahi mea aore ra no te oaoa o te horoaraa na vetahi ê i te mea o ta ratou e titau ra, ia noaa noa mai râ te moni. Te faaere nei teie haerea i te oaoa o te taata inaha “e mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.
E vaiiho anei outou i te ohipa tapihooraa ia faataui i to outou huru?
Mea pinepine ua riro te haereraa i mua i te pae ite aivanaa e te mau ravea aravihi i noaa mai na roto i te iteraahia e te faaohiparaahia te mau ture natura i haamauhia e te Atua, ei haamaitairaa rahi no te taata nei. Ei hiˈoraa, te oaoa nei te mau Ite no Iehova i te haereraa i mua o te mau ravea neneiraa buka e no te mau ravea o tei haamaitaihia i te pae no te faurao e te mau ravea taairaa o te tauturu nei ia ratou ia rave i ta ratou ohipa pororaa i roto i te hoê faito o te ore e naeahia ia ratou ahiri e aita taua mau ravea nei.—Mataio 24:14.
E tia râ ia farii e ua faainohia te ohipa maitai e nehenehe e ravehia maoti teie haereraa i mua, i te mea e ua vaiiho te mau taata ia tauihia to ratou huru ia au i te hoê haerea tia ore, na roto i te haapaoraa hape, te mau ohipa tia ore i te pae politita, e te mau faanahoraa hape i te pae faanavairaa faufaa.
Te hinaaro ra anei outou ia faaino-atoa-hia te ohipa maitai o ta outou e nehenehe e rave na roto i te hoê huru taata hape—to outou iho huru taata? E vaiiho anei outou i te ohipa tapihooraa nounou taoˈa e faataa i te mau mea faufaa roa ˈˈe no outou ia au i te mau niu i te pae no te moni? E vaiiho anei outou i te here o te moni e te mau taoˈa e upootia i roto i to outou oraraa ma te haapae i te mau taairaa taata? E vaiiho anei outou ia ˈna ia faaere ia outou i to outou maitairaa i te pae varua?
I te mea e ua haavî te ohipa tapihooraa i to ˈna mana i nia i te huitaata nei mai te matahiti 1914 mai â, te vai ra anei te hoê ravea no te patoi atu ia ˈna ia ore oia ia faataui i to tatou huru? E te vai ra te tahi! Taa ê atu i te faaiteraa mai i teie ravea, e tatara atoa te tumu parau hopea o teie tuhaa e mea nafea tatou ia ora a ite atu ai i te mahana i reira te huitaata e na ô ai ma te hau e: “Aita faahou te mau haapeapearaa i te pae moni!”
[Tumu parau tarenihia i te api 24]
Ua riro te ohipa tapihooraa ei tapao no “te mau mahana hopea”
Na roto i te faatauiraa i te huru o te taata, ua horoa mai te ohipa tapihooraa rahi i te tapao o “te mau mahana hopea” mai tei faaitehia ra i roto i te Timoteo 2, 3:1-4: E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei [e tae noa ˈtu te fifi no te faaruru i te mau haapeapearaa i te pae faanavairaa faufaa], ia ite mai oe. E riro te taata nei . . .
Ei miimii: E haapao noa te feia mea au na ratou te taoˈa materia ia ratou iho, te hoê haerea e faaitoitohia na roto i te mau parau faatianiani, e na ô ra e: ‘A rave i te taoˈa maitai roa ˈˈe. A haapao noa ia oe. A imi na mua i to oe iho maitai’
E nounou moni: Ua parau te taata papai marite ra o Mark Twain e: “Te haamori nei vetahi i te tiaraa teitei, te haamori nei vetahi i te mau aito, te haamori nei vetahi i te mana, te haamori nei vetahi i te Atua, . . . te haamori paatoa nei râ ratou i te moni.”
E faaahaaha, e teoteo: Ua parau te hoê tia politita helemani no nia i te mau taiete raau taero e haataere nei i te mau ohipa, o tei anihia ia faaea i te haaviivii e: “Ua ite au e mea puai te haerea ino. Tera te teoteo o te mana”
E mauruuru ore, e te [taiva]: Ua parau te papai buka beretane o Thomas Fuller e, “E faarahi te mau faufaa i te hiaai maoti hoi i te haamâha” e, “Te fariihia nei te peu taviriraa i roto i te hooraa taoˈa e te tapihooraa”
E aroha ore: Te mau taiete o te hoo nei i te mau nunaa veve i te mau taoˈa opanihia e te ture i te tahi atu vahi ia faufaahia ratou, aore ra o te haamau nei i te mau pu hamaniraa tauihaa atâta i roto i te mau fenua e ere i te mea etaeta no nia i te mau ture i te pae no te parururaa, aita ïa ratou e tâuˈa ra i te oraraa o vetahi ê
E tahemo parau au, e pari haavare noa: Ua parau te taata tuatapapa i te pae faanavairaa faufaa o Adam Smith e “ua riro te tapihooraa, te tia hoi ia riro i rotopu i te mau nunaa, e i rotopu atoa i te mau taata, ei taairaa o te tahoêraa e te auhoaraa, e ua riro mai râ ei tumu rahi no te aimârôraa e te feii”
E haapao ore, e iria: Ua faatupu te hoo-rahi-raa i te taoˈa ma te aufau riirii, te mau faaohipa-rahi-raa i te mau parau tuuraa tarahu, e te haerea ra “a hoo i teie nei, a aufau i muri iho,” tei atuatuhia e te hooraa taoˈa ia monihia te taata tataitahi, i te hoê ereraa i te hitahita ore; te faaitoito nei vetahi mau titauraa i te pae tapihooraa i te mau vahi paruparu o te taata e e noaa atoa mai te moni rahi na roto i te raau taero, te peu taiata, e te hautiraa moni
E te au ore i te [maitai], e haavare: Te faaite ra te vea ra The German Tribune e: “Ia titauhia te mau haamâuˈaraa rahi no te arai i te haaviiviiraa o te fenua, tei raro roa te mau faatureraa morare.” Mea ohie roa no te feia aore e faatura nei i te mau tiaraa morare ia haavare ia vetahi ê ia onahia ratou
E mârô: Te tamau noa nei te mau pǔpǔ puai, mai te feia hoo mauhaa tamaˈi e te avaava, i te haamâuˈa i te moni no te tamata i te faahepo i te mau aveia politita ia hoo-rahi-hia ta ratou mau taoˈa, noa ˈtu e mea atâta ta ratou mau tauihaa no te oraora-maitai-raa e te vai-maitai-raa o te huiraatira
E faateitei: E ere te faufaa rahi i te tumu no te faateitei, noa ˈtu te mau parau a te feia nounou taoˈa. Te na ô ra te taata papai aamu heleni ra o Esope e: “Te faaiteiteraa rapaeau, e monoraa haavare ïa o te faufaa no roto ra”
E te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua: Te tuu nei te faaanaanataeraa manaˈo i te pae hooraa taoˈa i te tapao i nia i te mau ohipa navenave ma te haapae i te pae varua e ua faatupu te reira i te hoê ui feia e imi hua nei i te navenave
[Hohoˈa i te api 23]
Maoti te ohipa tapihooraa i riro ai o Europa ei fenua viivii roa ˈˈe o te ao nei