Ua itehia e o vai mau na te Ophi
“E tae aˈera i te hoê mahana, ia haere mai te mau ta
marii a te Atua e faaite ia ratou iho i te aro o Iehova, tei roto atoa maira Satani ia ratou.” — IOBA 1:6.
1. a) No hea mai e eaha mau na te auraa o te iˈoa ra “Satani”? b) E hia taime e itehia ˈi te iˈoa ra Satani i roto i te mau Papai, e eaha te mau uiraa ta te reira e faatupu mai?
NO HEA MAI e eaha mau na te auraa o te parau ra “Satani”? I roto i te Bibilia, ua papaihia na roto i teie na parau hebera e toru oia hoi ש (Sin), ט (Teth), e נ (Noun). Ma te apeehia e te tahi mau vauera poto, ua riro maira hoi taua mau leta ra ei “Satani”, oia hoi, ia au i te taata ra o Edward Langton, “no roto mai ïa i te hoê parau oia hoi te auraa ‘patoi’, ‘te riroraa ei enemi aore ra te haaraa mai te enemi ra te huru’”. (Hiˈo Petero 1, 5:8.) Noa ˈtu â ïa e e farereihia te parau ra “Satani” hau atu i te 50 taime i roto i te Bibilia, 18 anaˈe taime te reira e farereihia ˈi i roto i te mau Papairaa hebera, i roto anaˈe i te mau buka a te Paraleipomeno 1, a Ioba e a Zekaria. Teie atura ïa te mau uiraa e uihia: Afea ra to te taata papu-maitai-raa i te orureraa e te mau haaraa a Satani? I roto i tei hea irava o te mau Papai hebera te papu-matamua-raahia e o vai mau na o Satani?
2. Eaha te uiraa tei ore i pahono-oioi-hia mai i muri aˈe i te orureraa a Adamu raua o Eva?
2 Te faataa papu maira te Bibilia e, mea nafea te hara e te orure hau i te faraa mai i nia i te fenua nei, i roto i te hoê vahi e parauhia te paradaiso, i te pae Hitia o te râ ma (hiˈo Genese pene 2 e te 3). Noa ˈtu â ïa e te parau ra taua aamu ra e e ophi te tumu no te faaroo ore o Adamu raua o Eva, aita râ oia e horoa maira i te tahi tapao e haapapu mai i te puai aore ra te puai maramarama i muri mai i te reo no roto mai i taua ophi ra. Ua taimehia râ hoi o Adamu no te feruri i nia i te mau ohipa i tupu i Edene ra e o tei aratai hoi e ia tiavaruhia oia mai roto atu i taua paradaiso ra. — Genese 3:17, 18, 23; 5:5.
3. Noa ˈtu â ïa e e ere o ˈna tei haavarehia, eaha te hara ta Adamu i rave, e eaha ihora ïa te faahopearaa no te huitaata nei?
3 Ua ite maitai o Adamu e eita roa ˈtu ta te mau animala e nehenehe e pararau, mai te taata ra te huru. Ua ite atoa oia e hou aˈe o Eva i faahemahia ˈi, aita o te Atua i parau aˈe mai nei ia ˈna na roto i te arai o te hoê animala. Na vai atura ïa i parau mai i ta ˈna vahine e eiaha e auraro i te Atua? Mai ta Paulo e parau ra, o te vahine tei haavare-maitai-hia, eiaha râ o Adamu (Genese 3:11-13, 17; Timoteo 1, 2:14). Peneiaˈe paha ua papu ia Adamu e na te hoê varua i faaau mai ia raua i te tahi atu eˈa maoti hoi te eˈa o te auraro i te Atua. Noa ˈtu â ïa e aita te ophi i parau roa mai ia ˈna, ua pee noa ˈˈera o Adamu i ta ˈna vahine i roto i te eˈa o te faaroo ore. Na roto i taua ohipa i opua-mau-hia e ana ra, ua ofati aˈera oia i te faahou o te huru tia roa, ua faaô maira i te hara i roto i te ao nei e ua faautua maira ia ˈna i te utua pohe, ia au maite i tei parauhia mai. No reira, na roto i te arai o te ophi, ua riro maira o Satani ei taparahi taata matamua. — Ioane 8:44; Roma 5:12, 14.
4, 5. a) Eaha te haavaraa i tohuhia mai no nia i te ophi? b) Eaha te mau parau moe i roto i taua parau tohu ra?
4 Ua aratai aˈera te orure hau i tupu i Edene ra, e ia horoa mai o te Atua i te hoê haavaraa e tupu a muri aˈe, tei riro hoi ei “parau moe rahi” o te haapapuhia mai tau tausani matahiti i muri aˈe. Teie hoi ta te Atua i parau atu i te ophi: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to huaai, e to ˈna ra huaai; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” — Ephesia 5:32; Genese 3:15.
5 Mea rahi roa te mau parau papu-ore-hia te auraa i roto i taua parau tohu faufaa mau ra. O vai mau na hoi “te vahine” e parauhia ra? O Eva anei, aore ra o te hoê anei vahine taipe faufaa roa ˈtu â? I te tahi aˈe pae, o vai ‘te huaai a te vahine’ e ‘te huaai a te ophi’? E o vai te ophi o te riro hoi te huaai i te ore e au i te huaai a te vahine? Mai ta tatou e tuatapapa, mai te huru ra ïa e ua opua aˈera Iehova, e ia pahono-papu-hia mai i taua mau uiraa ra i te tau au ra. — Hiˈo Daniela 12:4 e Kolosa 1:25, 26.
Te tahi atu mau tapao no nia i te hoê orure hau e tupu i nia i te raˈi
6. Na mua iti noa ˈˈe i te diluvi, eaha te mau ohipa i tupu tei faaite mai e ua opuahia te hoê orureraa i roto i te mau raˈi?
6 Mai ta te aamu bibilia e faaite ra, na mua iti noa ˈˈe i te diluvi, a topa ˈi te taata i roto i te hara ahuru ma pae senekele atura te maororaa, ua haapapu maira te tahi atu mau ohipa i tupu e ua patoi vetahi mau varua i te Atua. Te haapapu maira te aamu bibilia e “ua hiˈo aˈera te tamarii a te Atua ra i te mau tamahine a te taata nei, e te maitai ra; ua rave ihora ratou i ta ratou i hinaaro ra ei vahine”. E te mau tamarii i noaa mai i roto i taua mau taatiraa o te ore e au i te natura, ua mairihia aˈera ïa ratou te mau “Néphilim”. E mau “aito, e e feia tuiroo i tahito ra”. (Genese 6:1-4; hiˈo Ioba 1:6 ia itea ia outou o vai mau na “te mau tamarii a te Atua mau ra”.) Tau 24 senekele i muri aˈe, ua faahiti poto mai o Iuda i taua mau ohipa ra i tupu ia ˈna i papai e: “E te mau melahi atoa o tei ore i haapao i to ratou iho toroa ra, faarue ihora râ i to ratou parahiraa, o tei tapeahia ïa e ana i te fifi matara ore i raro aˈe i te pouri, e tae noa ˈtu i te haavaraa i te mahana rahi ra.” — Iuda 6; Petero 2, 2:4, 5.
7. Noa ˈtu te ino o te taata, ma te maere mau, eaha tei moehia i roto i te mau buka aamu a te Bibilia?
7 I taua anotau na mua ˈˈe i te diluvi ra, ‘e ino rahi to te taata o te ao nei, e ua ino anaˈe te mau manaˈo atoa, e te mau opuaraa atoa o te aau’. I roto i te buka faauruahia o te Genese, aita i papu-maitai-hia e o Satani mau anei te tumu no te orureraa vetahi mau melahi e te tumu atoa no te ino o te taata (Genese 6:5). Inaha, i roto i te roaraa o to ratou aamu, ua topa faahou aˈera o Iseraela raua o Iuda e rave rahi taime i roto i te ohipa haamori idolo e i roto i te haamoriraa hape ma te ore noa ˈˈe hoi te feia i faauruahia no te papai i te mau buka a te mau Tavana, a Samuela e a Te mau Arii, e faahiti mai i te iˈoa o Satani, ma te ore hoi e haapapu mai te tumu ite-ore-hia ia hiˈo, no te taivaraa taua mau nunaa ra. Inaha hoi, mai ta ˈna iho e parau ra, ‘te haaati haere noa ra oia i te fenua nei’. — Ioba 1:7; 2:2.
8. I te omuaraa o to ˈna mau fifi, ua taa anei ia Ioba i te hopoia a Satani i roto i te mau mauiui ta ˈna e farerei? Nafea hoi tatou e ite ai i te reira?
8 Ia hiˈopoa atoa tatou i te aamu faufaa roa no nia i te oraraa o Ioba e no nia i te mau fifi i farereihia e ana, e ite tatou e aita taua taata nei i pari aˈenei e o Satani te tumu o to ˈna mau ati. Mai te huru ra ïa e i taua tau ra, aita e taa maitai ra ia ˈna i te uiraa ta to ˈna haerea e pahono atu (Ioba 1:6-12). Aita roa ˈtu o Ioba i ite e na Satani e faatupu ra i to ˈna mau fifi, tei haafeaa hoi i to ˈna haapao maitai i mua i te aro o Iehova. No reira, a faahapa mai ai ta ˈna vahine ia ˈna i te na ôraa mai e: “Te tamau ra oe i ta oe parau-tia? a faaino atu i te Atua a pohe atu ai!”, ua pahono noa ˈtura oia e: “E farii anei tatou i te maitai i te rima o te Atua, e eiaha tatou e farii atoa i te ino?” Ma te ore hoi e papu maitai i te tumu mau o to ˈna mau ati, te na ô noa ra ïa oia e no ǒ mai te reira i te Atua ra e e tia noa ia ˈna ia farii. Ua haafifi-ino-roa-hia ˈˈera hoi te haapao maitai o Ioba. — Ioba 1:21; 2:9, 10.
9. Eaha te uiraa ta tatou e ui ma te tano maitai no nia ia Mose?
9 Teie atura ïa te uiraa e tia ia uihia i teie nei. Mai te peu e, mai ta tatou e manaˈo ra, na Mose i papai i te buka a Ioba, ua ite ïa oia e te hahaere ra o Satani e haaati i te fenua nei. Mai te peu e te reira iho â, no te aha ïa oia i ore ai i faahiti i te iˈoa o Satani i roto i te hoê noa ˈˈe o na buka e pae ta ˈna atoa i papai? No te aha hoi mea varavara roa e itehia ˈi te parau no nia ia Satani i roto i te mau Papai heberaa?
O te hoê noa tuhaa o te huru o Satani tei itehia
10. No te aha te mau Papai hebera e faaite noa mai ai i te hoê tuhaa no nia i te parau o Satani?
10 A faautua noa ˈi oia i te mau ohipa i tuati i te peu demoni, mai te huru ra ïa e i roto i to ˈna paari, e mau tumu maitai ta Iehova no te rave e ia faaite noa mai te mau Papai hebera i te hoê tuhaa o te huru o to ˈna Enemi, o Satani (Levitiko 17:7; Deuteronomi 18:10-13; 32:16, 17; Paraleipomeno 1, 11:15). No reira, noa ˈtu â ïa e ua noaa i te mau taata i papai i te mau Papai hebera i te tahi ite no nia ia Satani e no nia i to ˈna tiaraa i roto i te ohipa orure hau i ravehia i nia i te raˈi, ua faaurua noa mai te Atua ia ratou ia nehenehe ratou ia faataa mai e ia faaite mai i te mau hara a ta ˈna mau tavini e a te mau nunaa e haaati ra ia ratou e no te faaara ˈtu ia ratou no nia i to ratou huru paieti ore (Exodo 20:1-17; Deuteronomi 18:9-13). No reira te iˈoa o Satani e varavara roa ˈi i te faahitihia.
11, 12. Nafea tatou e papu ai e e ite atoa te feia papai i te mau Papai hebera e te vai mau ra o Satani e tae noa ˈtu hoi te mana ta ˈna e faaohipa ra?
11 Ua ite te mau taata papai i te mau Papai hebera i faauruahia e te Atua, i te mau ohipa i tupu i Edene ra, i te parau no nia i te taivaraa te mau “tamarii a te Atua mau ra”, e i te buka a Ioba. Ua papu atoa ia ratou e e faaohiparaa ino mau ta Satani e e ua hau aˈe hoi ta ˈna ohipa i te natura taata nei. Ua ite aˈera te peropheta ra o Zekaria, tei papai i te hopearaa o te VI o te senekele hou to tatou nei tau, i roto i te hoê orama i te tahuˈa rahi ra ia Iosua “i te tia-noa-raa i mua i te melahi a Iehova, e ia Satani i te tiaraa i tana rima atau ei patoi atu ia ˈna. Ua parau atura Iehova ia Satani ra, Ia faahapa ˈtu Iehova ia oe, e Satani.” (Zekaria 3:1, 2). I to ˈna aˈe pae, i te senekele 5 hou to tatou nei tau, ua na ô aˈera te papai parau ra o Ezera i roto i ta ˈna parau no nia i te aamu o Iseraela e o Iuda e “ua tia maira te hoê enemi o Iseraela [Satani], ua faaooo ia Davida ia taio oia ia Iseraela”. — Paraleipomeno 1, 21:1.
12 No reira, i te tau o Zekaria, maoti te varua moˈa te mau Papai i faaite maramarama maitai mai ai i te tiaraa o Satani. E tia râ hoi ia tiai â e pae senekele hou te Parau a te Atua e haapapu maitai mai ai e o vai taua varua ino ra. Na roto i te tauturu a te Bibilia, nafea tatou e nehenehe ai e papu e no te aha taua taime ra e titauhia ˈi hou te huru o Satani e taa-maitai-hia ˈi?
Te taviri o te ohipa moe ra
13-15. a) Eaha te mau parau mau tumu e tauturu ia tatou ia ite e no te aha te mau Papai hebera e faaite noa mai ai i te hoê noa tuhaa o te huru o Satani? b) I te haereraa mai Iesu i nia i te fenua nei, mea nafea te papuraahia e tera mau o Satani?
13 No te kerisetiano e tiaturi i te Parau a te Atua, e ere tei te patoi ra te taviri no te pahono i te mau uiraa i uihia ˈtu na, mai te huru atura ïa e te Bibilia o te hoê noa teie buka i faatupuhia e te feruriraa o te taata. Na na parau mau bibilia e piti faufaa mau râ e horoa maira i taua taviri ra. A tahi, mai ta te arii ra o Solomona i papai, “o te eˈa hoi o te feia parau-tia ra, e au ïa i te maramarama anaana ra, o tei tupu noa te anaanaraa e tae noa ˈtu i te avatea mau ra”. (Maseli 4:18; hiˈo Daniela 12:4; Petero 2, 1:19-21.) Ua faaite riirii mai te Atua i te parau mau i roto i ta ˈna Parau, i te tau i haapaohia ra, ia au i te mau hinaaro o ta ˈna mau tavini e to ratou aravihi no te ite i te auraa o taua parau mau ra. — Ioane 16:12, 13; hiˈo 6:48-69.
14 Ua haapapuhia mai te piti o taua na parau mau faufaa mau ra i roto i teie mau reni ta te aposetolo Paulo i papai i te pǐpǐ kerisetiano ra ia Timoteo e na ô ra e: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faauruahia mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa (...), ia au roa te taata no te Atua i te mau ohipa maitatai atoa ra.” (Timoteo 2, 3:16, 17). E faaite mai o Iesu, te Tamaiti a te Atua o vai mau na o Satani, e e papaihia hoi te reira i roto i te mau Papai. E noaa atura ïa i te amuiraa kerisetiano i te mau ravea no te tapea maite i mua ia Satani e no te paruru i te mana hope o Iehova. — Ioane 12:28-31; 14:30.
15 I nia i taua mau niu nei te vehî i te tatara-rii-mǎrû-raahia i nia i te mau parau papu-ore-hia a te Genese 3:15. I raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa, aore ra puai ohipa o te Atua, to te mau Papai hebera haamaramaramaraa mai i te parau no nia i te Mesia i faaite-atea-hia mai, aore ra no nia i te Huaai (Isaia 9:6, 7; 53:1-12). Ua horoa atoa mai hoi i te tahi mau haamaramaramaraa no nia ia Satani, te Enemi o te Atua e te enemi atoa o te huitaata nei. Ia hoˈi mai râ o Iesu, ua papu-maitai-hia ˈtura e o vai mau na o Satani, inaha ua aro maira oia ma te ite-maitai-hia, i te Huaai i tǎpǔhia maira oia hoi ia Iesu Mesia. Ua haamaramaramahia mai te tiaraa o “te vahine”, oia hoi te faanahonahoraa i te pae varua e vai ra i nia i te raˈi a Iehova, e tae noa ˈtu te tiaraa o te Huaai ra o Iesu Mesia, i roto i te mau Papai heleni kerisetiano ia au i te mau ohipa i tupu i te senekele 1. Ua taa-papu-atoa-hia aˈera hoi te tiaraa o Satani, “te ophi tahito” ra. — Apokalupo 12:1-9; Mataio 4:1-11; Galatia 3:16; 4:26.
Ua itehia te parau aro maitai ra
16, 17. Eaha mau na te “parau aro o te Mesia”?
16 Mea rahi te mau parau ta te aposetolo Paulo i papai no nia i te “parau aro o te Mesia”. (Ephesia 3:2-4; Roma 11:25; 16:25.) Taua parau aro ra no nia ïa i te “huaai” mau, e haamou roa i te ophi tahito, te Diabolo ra o Satani (Apokalupo 20:1-3, 10). Ia au i taua parau aro ra, o Iesu te melo matamua o taua “huaai” ra, e “feia aiˈa” atoa râ te apiti mai ia ˈna, a tahi no roto mai i te mau ati Iuda, i muri iho no roto mai i to Samaria, e i te mau Etene, ia taeahia te numera o te mau melo o taua “huaai” ra. — Roma 8:17; Galatia 3:16, 19, 26-29; Apokalupo 7:4; 14:1.
17 Te faataa maira o Paulo e: “O tei faaitehia i te taata i te mau ui i mutaa ihora, mai tei faaitehia mai e te [v]arua i teie nei, i te mau aposetolo moˈa e te mau peropheta na ˈna ra.” Eaha hoi taua parau aro ra? “E ei feia aiˈa atoa te Etene, ei amuiraa hoê â e ia noaa atoa tei parauhia mai e ana i te Mesia, i te evanelia nei.” — Ephesia 3:5, 6; Kolosa 1:25-27.
18. a) Mea nafea to Paulo faataaraa mai e e taime roa te mairi e faaitehia mai ai te auraa o te “parau aro”? b) Eaha ta taua parau ra e haapapu mai no nia i te “ophi tahito”?
18 Ua putapû roa o Paulo i te mea e ua maitihia oia no te faaite i “te taata atoa i te auraa o te parau aro i hunahia mai te matamua mai â i roto i te Atua, o tei hamani i te mau mea atoa nei i te Mesia ra ia Iesu”. E teie ta ˈna e parau ra i roto i ta ˈna rata i to Kolosa: “I te parau aro itea ore i te mau anotau e te mau ui i mutaa ihora, ua faaitehia mai râ i teie nei i te feia moˈa no ˈna ra.” Ma te papu maitai, ahiri e ua faaitehia mai te parau aro no nia i te “huaai”, e riro atoa ïa te reira i te faaite mai e o vai mau te Enemi rahi, “te ophi tahito”. Mai te huru ra ïa e aita o Iehova i hinaaro e haafaufaa rahi i te tumu parau i tuuhia mai e Satani hou te haerea mai o te Mesia. O vai hoi te nehenehe maitai e faaite mai e o vai mau na o Satani maoti râ o Iesu Mesia iho? — Ephesia 3:8, 9; Kolosa 1:26.
Te faaite maira o Iesu o vai te Enemi
19. Mea nafea to Iesu faaiteraa mai i te Enemi?
19 I te omuaraa o ta ˈna taviniraa, ua tiahi papu aˈera o Iesu i te Faahema i te na ôraa ˈtu e: “E haere ê atu oe, e Satani; ua oti hoi i te papaihia, O to Atua o Iehova ta oe e haamori, e oia anaˈe ra ta oe e faaroo.” (Mataio 4:3, 10). I te tahi atu taime, ua faaite papu maira o Iesu i te mau enemi faaroo e faaino na ia ˈna e e hinaaro ra e taparahi ia ˈna. Ua faaite atoa mai oia e na vai e aratai ra ia ratou, ma te haapapu mai e o te varua puai roa ˈˈe hoi tei paraparau na roto i te arai o te ophi i Edene ra. Teie ta ˈna i parau atu ia ratou: “O te diabolo to outou na metua i faatia ˈi â outou i te hinaaro o to outou metua ra: e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna. Ia parau oia i te parau haavare ra, ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.” — Ioane 8:44.
20. Mea nafea to Iesu faaiteraa e o Satani tera?
20 Mea nafea oia i te taaraa ma te papu maitai e o Satani tera? Nafea hoi oia i nehenehe ai e matau maitai ia ˈna? Ua ora hoi oia i pihai iho ia Satani i roto i te mau raˈi. E, ua matau maitai o Iesu oia hoi te Logo ia Satani hou aˈe oia e patoi ai ma te teoteo i te Fatu Mana hope ra o Iehova (Ioane 1:1-3; Kolosa 1:15, 16). Ua hiˈopoa maitai oia i to ˈna huru haavarevare ia ˈna i faaohipa i te ophi i Edene ra. Ua ite oia e mea nafea to ˈna aratairaa ma te ore hoi e taahia i te rima o Kaina tei haapohe i to ˈna taeae (Genese 4:3-8; Ioane 1, 3:12). I muri iho, tei roto o Iesu i te mau aua o Iehova i nia i te raˈi a ‘haere mai ai te mau tamarii a te Atua e faaite ia ratou iho i te aro o Iehova, e tei roto atoa maira o Satani ia ratou’. (Ioba 1:6; 2:1.) Oia mau, ua matau maitai o Iesu ia Satani e ua ineine mau â oia i te faaite e e haavare mau oia, e taparahi taata, e e pari haavare e e enemi no te Atua. — Maseli 8:22-31; Ioane 8:58.
21. E tiâ ia tatou ia pahono i tei hea mau uiraa?
21 I te mea hoi e te ohipa ra taua enemi puai ra i nia i te huitaata nei e i nia i te Tuatapaparaa, teie atura ïa te mau uiraa: Mea nafea te mau Papai heleni kerisetiano te faaiteraa mai ia Satani? Nafea tatou e nehenehe ai e faahuru ê i ta ˈna mau ravea haavarevare e a tapea ˈi i to tatou haapao maitai kerisetiano? — Ephesia 6:11.
[Nota i raro i te api]
a I roto i ta ˈna buka Te Diabolo: te ino, mai Tahito maira e tae mai i te kerisetianoraa matamua (beretane), teie ta te orometua Russell i papai: “I te mea hoi e aita e faataa-maitai-hia ra e o vai mau na te Diabolo i roto i te Faufaa Tahito, aita roa ˈtu ïa te reira e faatia ra i te mau taata ati iuda tuatapapa i te parau no nia i te Atua o to tatou nei tau, ia parau e aita o ˈna e vai ra. Ia tuatapapahia te parau iho, mea hape roa ïa ia manaˈo e te auraa mau o te hoê parau, aore ra o te hoê manaˈo, e itehia ïa i roto i to ˈna huru tahito roa ˈˈe. E itehia te parau mau o te aamu i roto i te roaraa o te tau.” — Api 174.
Te haamanaˈo ra anei outou
◻ Eaha te mau parau i ore i papuhia o te Genese 3:15 i titau i te tahi haamaramaramaraa?
◻ Eaha te mau ohipa e haapapu maira i te orureraa i opuahia i roto i te raˈi ta te mau Papai hebera e faaite maira?
◻ Eaha na parau mau e piti e tauturu maira ia tatou ia taa e no te aha te mau Papai hebera e varavara roa ˈi i te faahiti i te parau no Satani?
◻ Eaha te auraa o te “parau aro o te Mesia” i nia i te faaiteraahia mai o vai mau na o Satani e eaha to ˈna tiaraa?
[Hohoˈa i te api 4]
Ua papu-maitai-hia te mana o Satani i nia i te fenua nei na mua ˈˈe i te diluvi.
[Hohoˈa i te api 5]
Na Satani, te hoê varua e vai mau ra, i tuu i te haapao maitai o Ioba i mua i te Atua, i roto i te feaaraa.