E te mau matahiapo — Ia haapao maite na outou i tei horoahia mai ia outou ra
“E teie nei, e ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [v]arua [moˈa] ei episekopo i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te ekalesia o te Atua, o ta ˈna i hoo i to ˈna ihora toto.” — OHIPA 20:28.
1. Eaha tei tuuhia mai i te kerisetiano ra?
UA HOROA mai te Atua ra o Iehova i te hoê taoˈa faufaa roa i roto i te rima o te mau melo o ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei. Eaha hoi taua faufaa ra? Taua faufaa kerisetiano ra o “te hiroa parau mau” ïa, oia hoi te parau mau i horoahia mai na roto i te arai o te mau Papai, parau mau ta “te tavini haapao maitai e te paari” e tufa nei ei “maa i te hora mau ra”. (Timoteo 2, 1:13, 14; Mataio 24:45-47.) Tei roto atoa te taviniraa e ati atu i te parau mau i taua faufaa ra, taviniraa o te tia hoi ia porohia i roto e i rapae atoa i te amuiraa (Timoteo 2, 4:1-5). E tia hoi i te feia poro i te Basileia, e tae noa ˈtu i te mau matahiapo i maitihia e te varua, ia faariro i taua faufaa ra ei faufaa taoˈa rahi mau.
2. Eaha ˈtu â te faufaa i horoahia mai i roto i te rima o te mau matahiapo, e eaha ta Petero i parau no nia i taua tumu parau nei?
2 I roto i te amuiraa kerisetiano, e faufaa taa ê atu â ta te mau matahiapo, oia hoi: te faaamuraa te nǎnǎ a te Atua. Ua papai atura te aposetolo Petero ia ratou e: “Te aˈo atu nei au i te mau peresibutero i roto ia outou na, e taetaeae peresibutero atoa hoi au, e e ite hoi i te mau pohe o te Mesia ra, e e rave atoa i te hinuhinu e faaitehia mai a muri atu: a faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na, e rave i te toroa episekopo, eiaha ra no te faaueue, no te hinaaro râ; eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa, no te tae mau râ o te aau; eiaha ma te faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua ra, ei aveia râ outou no te nǎnǎ. E ia fa mai te Tiai rahi ra e noaa ïa ia outou te korona hanahana, o te ore roa e maheahea ra.” — Petero 1, 5:1-4.
3. E tia i te mau matahiapo ia turu i roto i te amuiraa kerisetiano i te aha?
3 E tia i te mau matahiapo o te amuiraa kerisetiano ia “riro (...) mai te faarǔrǔraa i te vero ra, e mai te pupuniraa i te mataˈi rahi ra; e mai te pape rii tahe i te vahi pâpâmaro ra; e mai te mǎrû o te hoê mato rahi i te fenua paurâ.” (Isaia 32:1, 2.) Te auraa ra e tia ia ratou ia ara i nia i te ino-ore-raa, i te hau e i te au-maite-raa o te nǎnǎ o te mau “mamoe”, oia hoi te mau tavini a te Atua. “E mea rahi [atu]” tei anihia i te mau matahiapo, aore ra i te mau tiai o te nǎnǎ, no te mea “e tuuhia ˈtu te mea rahi ra” ia ratou. (Luka 12:48.) Oia mau, e faufaa taoˈa rahi mau tei tuuhia mai ia ratou ra ia haapao.
No te aha hoi i tuuhia mai ia outou ra?
4. No te aha e hinaaro-rahi-hia ˈi te mau matahiapo?
4 I te mea hoi e e ua hau atu i te 60 000 amuiraa o te mau Ite o Iehova i roto i te ao taatoa nei, ei tausani iho â ïa e ei tausani mau taata aravihi i te pae varua no te haapao i te nǎnǎ a te Atua. Mea oaoa mau iho â ia ite tatou e e rave rahi mau matahiapo i roto i te mau fenua tataitahi. I roto i te ao nei, ia au i te hoê faito au noa, e ono ahuru feia poro i roto i te amuiraa tataitahi. Mea rahi atura ïa ta te mau matahiapo ohipa. — Korinetia 1, 15:58.
5. No te aha te hoê kerisetiano e haamatahiapohia ˈi?
5 Mai te peu e e matahiapo outou, no te aha ïa taua faufaa i haamaitaihia ra i tuuhia mai ia outou ra? No te mea ua rave outou i te tahi mau taahiraa avae, e te faaî ra outou i te mau huru pae varua i titauhia no te amo i taua hopoia ra. Ei hiˈoraa, ua tia ia outou ia tuatapapa maite i te Parau a te Atua (Iosua 1:7, 8). Ua tia ia outou ia apiti atu ma te itoito i roto i te ohipa pororaa e ia tauturu i te tahi atu mau taata ia riro mai ei feia poro no te Basileia. ‘Ua hiˈo-maitai-atoa-hia outou’, na roto i te taviniraa ma te haapao maitai ei tavini tauturu. Ua ‘titau’ outou i te hopoia matahiapo, ua faaitoito i te faaî i te mau huru i titauhia no te riro mai ei matahiapo, ma te papu maitai e e “ohipa maitai” te riroraa ei tiaau (Timoteo 1, 3:1, 10). Mai ia Timoteo, ‘e taata roo maitai hoi outou e te mau taeae’. (Ohipa 16:2.) A nominohia ˈi outou ei matahiapo, eita e ore e ua fatata roa outou i te toru ahuru matahiti, aore ra mea paari aˈe outou, e ua noaa ia outou i te aravihi i roto i te oraraa. E inaha, ua faatura maira te amuiraa ia outou, ua faariro mai hoi ia outou ei mau taeae paari i te pae varua, ohie roa ia haafatata ˈtu, tei aravihi i te horoa i te mau aˈoraa bibilia maitai e i te tapea i te mau mea moe ra. — Maseli 25:9, 10.
Nafea outou ia haapao i tei tuuhia mai ia outou ra
6, 7. Eaha te aˈoraa i papaihia i roto i te Timoteo 1, 4:13-15 e nehenehe e tauturu i te hoê matahiapo ia haapao i tei tuuhia mai ia ˈna?
6 Oia mau e te mau matahiapo, mai te peu e ua tuuhia mai ia outou ra i te hopoia o te hoê tiaau kerisetiano, e mau tumu maitai ïa. Ua farii outou i te reira mai te hoê faufaa rahi mau. Nafea ra hoi outou e nehenehe ai e haapao i tei tuuhia mai ia outou ra?
7 No te haapao maitai i tei tuuhia mai ia outou ra a riro mai ai outou ei matahiapo, e tia atoa ia outou ia faatupu i ta outou mau hopoia ma te papu maitai e ma te ore e haamarirau. E hopoia taa ê anaˈe ta tatou tataitahi i roto i te faanahonahoraa a Iehova. Ia faaea na outou i nia i ta outou parahiraa, e ‘ia riro na outou mai te mau tamarii ra’ te huru. (Luka 9:46-48, hiˈo Te mau Tavana 7:21.) A poihere i ta outou mau hopoia, e eiaha roa ˈtu ‘e rave i te ohipa ma te faatau’. (Maseli 10:4.) Eiaha roa ˈtu outou e mau noa i nia i te hoê faito, ma te tauturu râ a Iehova ia haere noa outou i mua i roto i te mau tuhaa atoa no te taviniraa. E, a pee i teie aˈoraa a Paulo ia Timoteo e na ô ra e: “E rohi â i te taio i te parau, e te aˈo, e te haapii, e tae noa ˈtu vau. Eiaha e vaiiho-noa-hia tei horoahia mai e te [v]arua i roto ia oe na; i horoahia mai ia oe ma te tohu ra, e te faauta-atoa-raa i te rima o te mau peresibutero i nia iho ia oe. E haamanaˈo papu i teie nei mau parau; o ta oe ïa e rave eiaha e faaea, ia ite te taata atoa i te tupuraa o to oe ite.” — Timoteo 1, 4:13-15.
8. Na te aha e tauturu i te hoê matahiapo ia horoa i te mau aˈoraa maitai e ia faaite i te mau manaˈo varua taoˈa rahi mau i roto i te mau putuputuraa?
8 E porotarama haapiiraa tataitahi maitai mau na ta outou e tia ˈi. I te mea hoi e e matahiapo outou, te tiaihia ra ïa ma te tano hoi e ia horoa outou i te mau aˈoraa bibilia paari mau. Ia ineine maitai outou no te amo i taua hopoia ra, ua taio anei outou i te Bibilia taatoa — peneiaˈe paha e rave rahi taime — ma te feruri hohonu (Maseli 15:28)? Eaha ïa te tia ia parau no nia i ta outou mau oreroraa parau? Te faaineine maitai ra anei outou i te reira, na roto i te aniraa i te tauturu a Iehova na roto i te pure, ia nehenehe outou ia horoa i te mau manaˈo faufaa mau i te pae varua i te feia e haere mai nei i te mau putuputuraa kerisetiano? ‘Ei parau maitai râ [ta te mau matahiapo e tia ˈi], e tupu ai te maitai au ra, e maitai ai te feia e faaroo ra’. — Ephesia 4:29; Roma 1:11.
9. Ia au i te Timoteo 2, 4:2, eaha te tia i te hoê matahiapo ia rave?
9 E te mau matahiapo, ia pee na outou i teie aˈoraa a Paulo: “E faaite hua oe i te parau, ia onoono maite â, i te hora au e te hora au ore; e faaite hua i te hapa, e aˈo atu, e faaitoito atu, ma te faaoromai rahi, e te haapii-maite-raa ˈtu.” (Timoteo 2, 4:2). Te mǎtaˈu ra hoi Paulo ia mau mai te apotata i roto i te amuiraa, inaha ‘te mârô ra [vetahi o to ˈna mau melo] i nia i te mau parau rii faufaa ore ra’ i te “ui rii maamaa faufaa ore ra”, e ‘te feia aau iino, e te au-ore-hia mai i te haapaoraa i te parau nei’. (Timoteo 2, 2:14-18, 23-25; 3:8-13; 4:3, 4.) Noa ˈtu â e te farerei ra te amuiraa i te hoê tau fifi aore ra i te hoê tau fifi ore, e tia ia Timoteo ‘ia faaite i te parau’. Ia na reira oia, e faaitoito ïa o ˈna i to ˈna mau hoa faaroo ia nehenehe ratou e faaruru i te apotata. Oia atoa i to tatou nei tau, e tia i te mau matahiapo ia faaite i te parau a te Atua, taua parau hohonu mau ra e haaputapû i te mafatu e e faaitoito e ia faaturahia i te mau faaueraa tumu a Iehova. — Hebera 4:12.
10. No te aha e tia i te hoê matahiapo ia poro tamau e te mau melo no to ˈna utuafare fetii e te tahi atu mau taata poro?
10 No te horoa i te parau ma te mana, ei oraraa ïa e au i te Parau a te Atua to te hoê matahiapo e tia ˈi. Eita râ hoi e nehenehe e parau e te haapao ra oia i tei faauehia mai ia ˈna mai te peu e ‘faaite noa o ˈna i te parau’ na mua mai, i roto noa i te amuiraa. No nia i taua tuhaa ra, teie ïa te aˈoraa ta Paulo i faatae atu ia Timoteo: “E rave i te ohipa a te haapii evanelia.” E te mau matahiapo, no te ‘rave faahope roa i ta outou taviniraa’, e tia ia outou ia poro i te Parau a te Atua “i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare”. (Timoteo 2, 4:5; Ohipa 20:20, 21.) Ia apiti atu na outou i roto i te ohipa pororaa e te mau melo o to outou utuafare. E riro ïa te taairaa i te pae varua e tahoê ra ia outou i ta outou vahine i te etaeta, e e riro atoa ta outou mau tamarii i te huti mai i te hoê faufaa rahi roa. Ia horoa atoa na outou i te taime no te poro e te tahi atu mau melo o te amuiraa. E faaitoito hoi te reira i te mau taairaa i te pae varua e e faarahi i te aroha au taeae (Ioane 13:34, 35). Parau mau, e tia i te hoê matahiapo ia faaitoito i te opere maite i to ˈna taime ma te au i rotopu i to ˈna utuafare fetii e te amuiraa. Ia faaite oia i to ˈna aravihi, eita ïa o ˈna e horoa rahi roa i te taime no te hoê tuhaa e e ino atu ai te tahi tuhaa.
11. No te aha e tia ˈi i te mau matahiapo ia rohi i te rave i te ohipa no te faarahi atu â i to ratou aravihi i te pae no te haapiiraa?
11 E te mau matahiapo, mai te peu e e hinaaro outou e haapao i tei tuuhia mai ia outou ra, e tia atoa ia outou ia rave i te mau tutavaraa uˈana no te faarahi atu â i to outou aravihi i te pae no te haapiiraa. “O tei haapii ra, ei te haapii ïa, ta Paulo ïa e parau ra; e o tei faaitoito ra; ei te faaitoito ïa.” (Roma 12:7, 8). I te mea hoi e e haapii te hoê taata i te tahi pae, e tiaraa iho â ïa to ratou no te manaˈo e e haapii rahi mai oia ia ratou. Ia hape rahi te hoê matahiapo i roto i ta ˈna haapiiraa, e ia haafifi mau te reira i to ˈna mau hoa kerisetiano, e riro ïa oia i te haavahia mai e te Atua. Oia mau, ‘mea ino aˈe hoi te haavaraa’ i nia i te feia haapii. (Iakobo 3:1, 2; Mataio 12:36, 37.) E tia ˈtura ïa i te mau matahiapo ia tuatapapa maite i te Parau a te Atua e ia faaohipa i te reira i roto i to ratou oraraa. E riro hoi ta ratou haapiiraa bibilia, i turuhia na roto i te faaohiparaa ratou iho i te reira, i te haapopou-rahi-hia e to ratou mau hoa. E riro atoa te reira i te paruru i te amuiraa i te mau faaohiparaa iino, i te apotata iho â ra.
Ia ape na outou i te mau herepata
12. Eaha te aˈoraa i horoahia i te senekele i mairi aˈenei e teie nei vea e tauturu i te hoê matahiapo ia ore roa ˈtu oia ia faaohipa i to ˈna arero no te faahiti i te tahi mau parau ino aore ra hape?
12 E te mau matahiapo, no te haapao i tei tuuhia mai ia outou ra, e tia atoa ia outou ia ape i te mau herepata. Te hoê o taua mau herepata ra, o te oreraa ïa e faaohipa maitai i te arero i roto i te haapiiraa. Mea maoro to te faanahonahoraa a Iehova tuuraa i te tapao i nia i te faufaaraa ia haapao maitai outou i roto i taua tuhaa ra. Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna neneiraa beretane no te 15 no me 1897, te tatara ra teie nei vea i te Iakobo 3:1-13 e te parau taa ê ra hoi no nia i te mau matahiapo e: “Mai te peu e e arero maitai to ratou e te aravihi, e nehenehe te reira e riro ei pu no te mau haamaitairaa rarahi, e nehenehe hoi te reira e aratai e rave rahi mau taata i te Fatu ra, i te parau mau e i te eˈa o te parau-tia; i te tahi aˈe ra pae, mai te peu e ua taero to ratou arero i te hape, e nehenehe te reira e faaino rahi roa aita e faaauraa — e faaino i te faaroo, i te mau peu e i te mau ohipa maitatai ra. Papu maitai e te taata tei ia ˈna te ô no te haapiiraa, e hopoia rahi aˈe ta ˈna i mua i te Atua e i mua i te taata. (...) Te taata e hinaaro e riro ei pu i na reira mai ai te Parau a te Atua i te tahe mai, te taata e hinaaro ia noaa ia ˈna i te haamaitairaa, i te tamahanahanaraa e te puai, e tia ia ˈna ia ara ia ore te mau pape avaava, oia hoi te mau haapiiraa hape e nehenehe e faaino, te hoê noa ˈˈe hape, ia ite i roto ia ˈna i te hoê ravea no te faaite i te manaˈo, o te faaino hoi i te Atua e o te faaino atoa i ta ˈna Parau. Ia maitihia te feia e aratai i te mau putuputuraa, eiaha roa ˈtu e ore e haapao i ta te ‘arero’ e nehenehe e rave, mai tei faataahia ˈtu i ǒ nei. Eita te mau taata orero manaˈo ino e maitihia, o te feia haehaa roa ra, te feia huru aifaito, e ‘haavî i to ratou arero’ e o te faaitoito maite i te ‘parau i te mau hinaaro o te Atua anaˈe ra’.” Oia mau, mea faufaa roa ia faaohipa maitai te hoê matahiapo i to ˈna arero.
13. E tia i te mau matahiapo ia haapao maitai i te aha i roto i te tuhaa no te mau peu faaanaanataeraa?
13 E riro atoa ei herepata ia horoa rahi i te taime no te mau peu faaanaanataeraa. E tia hoi i te mau peu faaanaanataeraa e tauturu i te kerisetiano ia tamǎrû ia ˈna e ia faaitoito ia ˈna, eiaha râ ia faarohirohi ia ˈna aore ra ia haafariu ê ia ˈna i ta ˈna ohipa. Hau atu, e tia i te mau tiaau ia ‘riro ei mau taata titiaifaro i roto i ta ratou mau peu’. (Timoteo 1, 3:2.) Ia faaite outou i te hoê huru aifaito i roto i te tuhaa o te mau peu faaanaanataeraa, e riro ïa outou i te paruruhia, outou e to outou utuafare, e e horoa atoa outou i te hoê hiˈoraa maitai i te amuiraa. E horoa anei outou i te hiˈoraa maitai mai te peu e reva pinepine outou i te hopea hebedoma a haere noa ˈi to outou mau hoa kerisetiano i roto i te pororaa? Ia porohia hoi te parau apî maitai e tia ˈi. E tia ˈtura ïa i te mau matahiapo ia horoa i te hiˈoraa ma te riro ei feia poro itoito no te Basileia. — Mareko 13:10; Tito 2:14.
14. a) Eaha te mau hiˈoraa bibilia e faaara maira i te mau matahiapo i te haerea tia ore i te pae taatiraa? b) Eaha te aˈoraa i faahiti-pinepine-hia ta te mau matahiapo e tia ia haapao maitai ia tauturu ratou i te hoê o to ratou mau tuahine kerisetiano?
14 Ua riro atoa te haerea tia ore i te pae no te taatiraa ei herepata te tia ia apehia. E nehenehe atoa hoi te hoê matahiapo e topa i roto i te mau peu morare tia ore a to teie nei ao ia ore oia e vî i mua i te mau tamataraa ta Satani e tuu nei i mua i te mau tavini a te Atua no te tamata i te ofati i to ratou haapao maitai (hiˈo Mataio 4:1-11; 6:9, 13). Ia haamanaˈo na outou e i muri aˈe i to ˈna tamataraa i te faaino ma te faufaa ore hoi i te mau ati Iseraela, ua na ô aˈera te peropheta ra o Balaama e e faaino mai Iehova iho ia ratou ia faaitoitohia ratou i te rave i te haamoriraa i te melo taatiraa. Ua aˈo atura ïa oia ia Balaka, te arii no Moabi, ia “tuu i te tiaiaraa i mua i te tamarii a Iseraela, e te amu i te mea i faatusiahia na te mau idolo, e te faaturi.” Ua ape anei te mau ati Iseraela i taua herepata ra? Aita, inaha e 24 000 i rotopu ia ratou tei pohe i roto i te hoê ati no ǒ mai ia Iehova ra i te mea hoi e ua taoto ratou e te mau vahine moabi e ua tipapa hoi i mua i to ratou mau atua (Apokalupo 2:14; Numera 25:1-9). Ia haamanaˈo atoa na outou e o Davida iho, ‘te hoê taata tei au i te aau o te Atua’, tei topa i roto i te herepata o te haerea tia ore i te pae taatiraa (Samuela 1, 13:14; Samuela 2, 11:2-4). E te mau matahiapo, ia pee mai ïa outou i teie aˈoraa ta “te tavini haapao maitai” i horoa e hia rahiraa taime: eiaha roa ˈtu outou e tauturu outou anaˈe i te hoê tuahine i te pae varua, ia amo noa ra outou i taua hopoia nei i mua i te tahi atu matahiapo. — Luka 12:42.
15. Nafea te utuafare fetii o te hoê matahiapo e nehenehe ai e tauturu ia ˈna ia ore oia e topa i roto i te herepata o te mau mea materia?
15 Te mau mea materia te tahi atu â herepata te tia i te hoê matahiapo ia haapao maitai. Ia mauruuru noa outou i te mea e au ra, ma te papu maitai e e horoa mai Iehova i te mau mea ta outou e hinaaro mau ra (Mataio 6:25-33; Hebera 13:5). Ia haapii na outou i te mau melo o to outou utuafare ia ore e riro ei mau taata haamâuˈa, inaha ia haamâuˈa outou e riro te reira i te eiâ i te taime e te mau taoˈa e nehenehe ai outou e tauturu i te utuafare, e apiti atu i roto i te pororaa, e faaitoito i te amuiraa e e tavini i te mau faufaa o te Basileia. E fanaˈo atoa te hoê matahiapo ia tahoê mai te mau melo o to ˈna utuafare ia ˈna i roto i taua tuhaa ra, e e haamauruuru hoi oia ia ratou i te mea e e ore ratou e titau mai ia ˈna ma te onoono i te mau mea aore e hinaaro-mau-hia ra. Inaha hoi, “iti noa iho ta ˈna ma te mǎtaˈu â ia Iehova ra, e maitai aˈe ïa i te taoˈa rahi roa ma te ahoaho.” — Maseli 15:16.
“E ara ia outou iho”
16. Eaha te aˈoraa ta Paulo i horoa i te mau tiaau no Ephesia?
16 No te haapao i tei tuuhia mai ia ratou ra, e tia i te mau matahiapo ia faaohipa i teie aˈoraa ta Paulo i horoa ˈtu i te mau tiaau no Ephesia e na ô ra e: “E teie nei, e ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [v]arua [moˈa] ei episekopo i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te ekalesia o te Atua, o ta ˈna i hoo i to ˈna ihora toto. Ua ite hoi au, ia reva ê atu vau e ô mai ai te urî taehae roa i roto ia outou na, e ore e faaherehere i te nǎnǎ. E tia mai hoi te taata i roto ia outou iho, e parau mai i te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ. E ara hoi, e haamanaˈo, a toru aˈenei o ˈu matahiti, aita vau i faaea i te aˈo atu i te taata atoa e ati noa ˈˈe, ma te roimata i te rui e te ao.” — Ohipa 20:28-31.
17, 18. Eaha te aˈoraa i horoahia i roto i Te Pare Tiairaa a 80 matahiti i teie nei e tano noâ no te mau matahiapo?
17 Hau atu i te 80 matahiti i teie nei, te faahiti ra Te Pare Tiairaa (neneiraa beretane o te 1 no mati 1909) i te aˈoraa ta Paulo i horoa ˈtu i taua mau kerisetiano ra e mau matahiapo hoi mai ia ˈna iho, e te na ô ra e: “I te mau vahi atoa, e tia i te mau Matahiapo ia ara taa ê; oia mau, o te feia aravihi roa ˈˈe e o te feia ite-roa-hia ˈˈe tei haafifi-roa-hia ˈˈe. No reira o [Iakobo] i horoa ˈi i teie nei aˈoraa: ‘E au mau taeae e, eiaha ia rahi hua i te faaorometua ia outou iho, ua itea hoi e, o tatou te faahapa-rahi-hia.’ Matou atoa, te aˈo nei matou i te mau Matahiapo aau viivii ore e te horoa nei hoi ia ratou iho, ia atuatu noa ratou i te here e te mau manaˈo hohonu maitai i nia i te mau taata atoa, ia faaî noa ia ratou hau atu i te mau hotu e te mau haamaitairaa a te Varua moˈa, e ia aupuru maite i te nǎnǎ. Ia haamanaˈo na outou e na te Fatu te nǎnǎ e e hopoia ta outou i mua i te Fatu, e tae noa ˈtu i mua i te mau melo o te nǎnǎ. Ia haamanaˈo na outou e e tia ia outou ia haapao maitai to ratou ora (faufaa) mai te mau taata e tia ˈtu i mua i te Tiai rahi ra. Ia haamanaˈo atoa na outou e o te here te mea faufaa roa ˈˈe; e, a ore noa ˈi outou e haafaufaa ore i te mau haapiiraa, ia haapao taa ê na outou i te faaohiparaa a te Varua o te Fatu i roto i te mau melo e rave rahi o to ˈna Tino, ia ‘nehenehe ratou e riro ei tuhaa na te feia moˈa i roto i te maramarama’, e ia au i te hinaaro o te Atua, ia ore ratou e hiˈa i teie mahana ino, teie râ, ma te rave i te mau mea atoa tei tia, ia mau maite hoi ratou i mua i te Mesia, to ˈna Tino, to ˈna mau Melo, to ˈna mau Taata e faatusia mai ia ˈna ra, to ˈna mau Taata aiˈa.”
18 No te mau matahiapo faatavaihia e te varua e no to ratou mau taeae i roto i te faaroo, ia au maite i te papuraa ia ratou i te auraa e te tereraa te faanahonahoraa a Iehova i to ˈna haamataraa teie mau parau. Mea tano atoa hoi no teie nei tau. Te tiaturi ra ratou e ora i nia i te raˈi aore ra i nia i te fenua nei, e tia i te mau matahiapo o te amuiraa kerisetiano ia ‘haapao maitai ia ratou iho’, ia ‘haapao i tei tuuhia mai ia ratou ra’ e ia ara ma te here i nia i te mau faufaa o te nǎnǎ a te Atua.
E oaoa roa outou ia haapao outou i tei tuuhia mai ia outou ra
19, 20. No te aha e riro ai ei oaoaraa no te mau matahiapo ia haapao ratou i tei tuuhia mai ia ratou ra?
19 E te mau matahiapo, e oaoa outou, oia mau, e oaoa roa outou, ia haapao outou i tei tuuhia mai ia outou na. Ua riro mau â ei ohipa oaoa roa ia rave faahope roa outou i te hoê ohipa faufaa roa. Ia riro na outou ei feia paari, ia tamau â i te pure e ia rohi i te ohipa. Ia haapao na outou i tei tuuhia mai ia outou na e ia manaˈo na outou i te taime outou e nehenehe ai e parau mai te taata papai parau ra e: “Ua na reira vau i ta oe i faaue mai ia ˈu ra.” — Ezekiela 9:3, 4, 11.
20 Oia mau, ia faatupu na outou i ta outou mau hopoia matahiapo ma te ore roa ˈtu e taiva ia nehenehe e parauhia no outou i tei parauhia ia Noa e: “O ta ˈna ïa i rave maite.” (Genese 6:22). Na roto e rave rahi mau huru raveraa, te fanaˈo nei te amuiraa i ta outou taviniraa itoito. Hau atu, o Iehova tei faahanahanahia e te mau amuiraa paari e te itoito e haapaohia ra e te mau matahiapo o te ore e taiva e teie atoa e ara nei i nia i tei tuuhia mai ia ratou ra. E tia roa hoi ia outou ia rave hau atu â mai te peu e hinaaro outou e faaroo ia parauhia mai e: “Ua tia, e tavini rave maitai oe.” (Luka 19:17). Ma to outou tiaraa matahiapo, e tia atoa ia outou ia here i te nǎnǎ a te Atua.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ Eaha ˈtu â te tahi faufaa i tuuhia mai i roto i te rima o te mau matahiapo?
◻ Eaha ta te hoê matahiapo e nehenehe e rave no te haapao i tei tuuhia mai ia ˈna ra?
◻ No te haapao i tei tuuhia mai ia ˈna ra, eaha te mau herepata te tia i te hoê matahiapo ia ape?
◻ No te aha e riro ai ei oaoaraa no te mau matahiapo ia haapao ratou i tei tuuhia mai ia ratou ra?
[Hohoˈa i te api 13]
E tia i te mau matahiapo ia riro mai “te faarǔrǔraa i te vero ra”.
[Hohoˈa i te api 15]
E te mau matahiapo, ia poro tamau na outou e te mau melo no to outou utuafare fetii e te tahi atu mau taata poro.
[Hohoˈa i te api 16]
E te mau matahiapo, mai te peu e e haapao maitai outou i tei tuuhia mai ia outou ra, e mau haamaitairaa e rave rahi ïa ta te amuiraa e huti mai.