Te aˈo e faatupu i te hoê hotu hau
“Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ; area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” — HEBERA 12:11.
1, 2. a) Ia au i te Hebera 12:9-11, eaha ta te Atua e horoa maira ma te here? b) Eaha te hoê o te mau huru o taua aˈoraa ra, e eaha ïa te mau faahopearaa e nehenehe e tupu mai?
IA HAAMANAˈO na outou i to outou apîraa ra. Te haamanaˈo ra hoi te rahiraa o tatou nei i te aˈo ta to ratou mau metua i faatupu na i nia ia ratou. I roto i te Hebera 12:9-11, te faaohipa ra te aposetolo Paulo i taua faahohoˈaraa nei no te faahiti i te parau no te aˈo no ǒ mai i te Atua ra.
2 E rave rahi mau huru to te aˈo metua a te Atua o te nehenehe hoi e ohipa mai i nia i to tatou oraraa i te pae varua. Te hoê o taua mau huru ra, te tiavaruraa ïa i rapaeau i te amuiraa kerisetiano i te mau melo atoa e opua e ore roa ˈtu e ora faahou ia au i te mau faaueraa a te Atua aore ra o te patoi i te pee atu i te reira. E nehenehe te hoê taata tei faautuahia ˈtu i teie huru faautuaraa aore ra tei aˈo-etaeta-hia ˈtu, e tatarahapa e e taui i to ˈna haerea. O te amuiraa o te mau taata haapao maitai atoa râ teie e aˈohia nei i te mea hoi e te haapii ra oia e mea faufaa mau â ia faaau ia ˈna i te mau faaueraa teitei mau a te Atua. — Timoteo 1, 1:20.
3. Eaha te huru o vetahi ia faaroo ratou i te parau no te tiavaruraa?
3 ‘Teie râ, e riro paha vetahi pae i te parau e, e ere anei ïa i te mea etaeta mau ia tiavaruhia te hoê taata mai te reira te huru e e ore atu ai i muri iho e paraparau atu ia ˈna?’ Ua faahitihia taua manaˈo nei aita i maoro aˈenei i roto i te hoê haavaraa i ravehia e te hoê vahine tei faaamuhia e te tahi mau metua Ite no Iehova, tei tiavaruhia hoi i muri iho. Aita oia iho i tiavaruhia, ua papai râ oia i te hoê rata i reira to ˈna faaiteraa ˈtu e te tatara ra o ˈna ia ˈna mai roto atu i te amuiraa. Ua faaitehia ˈtura hoi i te amuiraa e e ere taua vahine nei i te Ite no Iehova faahou. Ua taui aˈera taua vahine nei i to ˈna vahi faaearaa, e tau matahiti i muri aˈe, ua hoˈi faahou maira oia i te vahi i reira to ˈna faaearaa. Ua ite aˈera oia e eita te mau Ite no taua vahi ra e paraparau faahou mai ia ˈna. Ua tuu atura oia i taua ohipa nei i mua i te mau tiribuna. Eaha ihora ïa te faahopearaa, e e nehenehe teie tumu parau e riro no outou atoa i roto i tei hea auraa? Ia papu maitai ia tatou i taua tumu parau nei, e hiˈopoa anaˈe na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te tiavaruraa.
No te aha hoi te hoê huru papu mau?
4. Eaha te huru o vetahi mau melo o te amuiraa i te tahi taime (Galatia 6:1; Iuda 23)?
4 Te turu nei te rahiraa o te mau kerisetiano ma te haapao maitai, i te Atua e ta ˈna mau ture tia mau (Tesalonia 1, 1:2-7; Hebera 6:10). E itehia râ i te tahi taime e e atea ê te hoê o ratou i te eˈa o te parau mau. No reira, e nehenehe atura ïa te hoê kerisetiano, noa ˈtu te tauturu a te mau matahiapo, e ore e haapao i te mau ture a te Atua e e ore e tatarahapa. Aore ra, e nehenehe ta ˈna e faarue i te faaroo kerisetiano na roto i te haapiiraa i te mau haapiiraa hape aore ra na roto i te tatararaa ˈtu ia ˈna mai roto atu i te amuiraa. Eaha ˈtura ïa te tia ia rave? Ua tupu atoa hoi te reira i te tau o te mau aposetolo. E hiˈopoa anaˈe na ïa eaha ta ratou i papai no nia i taua tumu parau ra.
5, 6. a) Eaha te mau aˈoraa paari mau e horoahia mai no nia i to tatou huru i nia i te feia e rave i te mau hara ino roa e o te ore roa ˈtu e tatarahapa (Mataio 18:17; Ohipa 10:28)? b) Eaha te mau uiraa e uihia?
5 I Korinetia, a rave ai te hoê taata i te hoê haerea tia ore ma te ore roa ˈtu hoi e tatarahapa, ua papai atura o Paulo i te amuiraa e: ‘Eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae ia riro ei taiata, e te nounou taoˈa, e te haamori idolo, e te faaino, e te taero ava, e te haru; e eiaha atoa e tamaa ˈtu e taua taata ra.’ (Korinetia 1, 5:11-13). Ia na reira-atoa-hia hoi i nia i te mau aposata mai ia Humenaio: “O te taata e faatupu i te hairesi ra, ua oti anaˈe i te aˈohia ˈtu, hoê atura aˈoraa, e e piti hoi, e faataa ê atu ïa. Ua itea hoi e ua piˈo ê te reira, ua hara ïa, ua faahapahia ïa e ana iho.” (Tito 3:10, 11; Timoteo 1, 1:19, 20). E tia atoa hoi ia ore roa ˈtu e amuimui atu i roto i te feia i faarue i te amuiraa. “Haere atura ratou mai roto atu ia tatou nei, e ere râ ratou i to tatou; ahiri hoi ratou no tatou ra, e tia â ïa i ǒ tatou nei: haere atura râ ratou, ia itea-maitai-hia ratou, e ere ratou atoa ra i to tatou.” — Ioane 1, 2:18, 19.
6 E nehenehe atoa râ hoi tatou e tiaturi e e tatarahapa teie huru taata e e nehenehe faahou oia e fariihia i roto i te amuiraa (Ohipa 3:19). Teie râ, i roto i taua area taime, e nehenehe anei te mau kerisetiano e taai atu i te mau auraa taotiahia e oia, aore ra e tia anei ia ratou ia ore roa ˈtu e paraparau faahou atu ia ˈna? Mai te peu e mai te reira te huru, no te aha ïa?
Eita anei e tia ia paraparau faahou atu ia ˈna?
7. Eaha te huru taa ê ta tatou e rave i nia i na tuhaa e piti o te feia rave hara?
7 Eita te mau kerisetiano e faaatea ê mai ia ratou i te taata. E mau auraa matauhia hoi to tatou e to tatou mau taata tapiri, to tatou mau hoa ohipa, to tatou mau hoa haapiiraa e te tahi atu mau taata mai tei matauhia, e e faaite atu tatou ia ratou i te parau mau, noa ˈtu e te tahi o ratou e mau taata ‘taiata, e te nounou taoˈa, e te haru, e te haamori idolo’. Ua papai aˈera hoi Paulo e eita ta tatou e nehenehe e ore roa ˈtu e paraparau faahou atu ia ratou, ‘ahiri e mai te reira ra, e tia ïa ia tatou ia faarue mai i teie nei ao e tia ˈi’. Ua faaite râ oia e e ere mai te reira te huru no te hoê “taeae” mai te reira to ˈna haerea. Teie hoi ta ˈna i papai: ‘Eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae [e tei hoˈi faahou i roto i taua mau peu nei], e eiaha atoa e tamaa ˈtu e taua taata ra.’ — Korinetia 1, 5:9-11; Mareko 2:13-17.
8. Eaha te aˈoraa ta te aposetolo Ioane i horoa mai no nia i te tiavaruraa?
8 E ite tatou i roto i te mau papai a te aposetolo Ioane i te mau aˈoraa mai teie te huru e faaite maitai ra i te mau kerisetiano e, mea faufaa mau â ia ore roa ˈtu e paraparau faahou atu i teie mau huru taata. Teie ta tatou e taio: “O tei rave i te hara ra, aore i tapea tamau i te parau a te Mesia ra, aore ia ˈna te Atua. (...) Ia haere noa mai te hoê taata orometua ia outou na, e ere teie ta ˈna parau i haapii mai, eiaha e farii atu ia ˈna i roto i to outou mau fare, eiaha e parau atu ia ˈna e, Ia ora na i te haerea. O tei parau atu hoi ia ˈna e, Ia ora na i te haerea [parau heleni khaïrô], ua amui atoa ˈtu ïa ia ˈna i ta ˈna ra parau iinoa.” — Ioane 2, 9-11.
9, 10. a) Eaha tei roohia i nia i te feia rave hara o te ore e tatarahapa i Iseraela, e no te aha? b) Eaha ïa to tatou huru i nia i te mau haapiiraa no nia i to tatou mau auraa e te mau taata rave hara o te ore i tatarahapa tei tiavaruhia (Petero 2, 2:20-22)?
9 No te aha hoi te hoê huru papu maitai e tano ai i teie nei â mahana? Inaha hoi, a haamanaˈo na i te utua pohe etaeta mau e faahepohia na e te Ture ta te Atua i horoa ˈtu ia Iseraela ra. No te tahi mau hape ino roa, e tia i te feia i rave i te hara ra ia haapohehia (Levitiko 20:10; Numera 15:30, 31). Ia tupu te reira, eita te tahi atu mau ati Iseraela, tae noa ˈtu hoi te mau metua o te taata rave hara, e nehenehe e paraparau faahou i te taata rave hara i te mea hoi e ua pohe (Levitiko 19:1-4; Deuteronomi 13:1-5; 17:1-7). E mau taata hoi te mau ati Iseraela haapao maitai o taua tau ra, mai ia tatou nei, hoê â manaˈo e to tatou, ua ite râ hoi ratou e e Atua parau-tia te Atua e te here mau, e te paruru ra ta ˈna ture i to ratou viivii-ore-raa i te pae morare e i te pae varua. E nehenehe atura ïa ratou e farii e e faanahoraa tia mau e te maitai hoi te haapoheraa i te feia rave hara. — Ioba 34:10-12.
10 Mai te reira atoa i teie nei mahana, e nehenehe tatou e faariro i te faaueraa a te Atua oia hoi, e tia i te mau kerisetiano ia ore roa ˈtu ia paraparau faahou i te hoê taata i tiavaruhia mai roto atu i te amuiraa, ei parururaa ia ratou, no te mea ua rave oia i te hoê hara e aita i tatarahapa. “A tamâ na i te faahopue tahito ra, ia riro outou ei puea apî, ia ore te faahopue ia outou na.” (Korinetia 1, 5:7). Na roto atoa i te aperaa i te paraparau atu i te feia i tatara ia ratou iho mai roto atu i te amuiraa, te paruru ra te mau kerisetiano ia ratou i te mau faaino, e tae noa ˈtu hoi i te mau manaˈo o te mau aposata.
Te huru o te mau metua
11, 12. a) Eaha te faahopearaa ta te haapoheraahia te hoê taata rave hara iseraela i nia i to ˈna mau fetii? b) A faaite mai na ei hiˈoraa i te mau haamaitairaa o te auraro.
11 Ua papu maitai iho â i te Atua e te faaohiparaa i ta ˈna mau ture tano mau no nia i te tairiraa i te feia rave hara, e pinepine iho â ïa i te haapeapea i te mau fetii o teie mau taata rave hara. Mai ta tatou i parau aˈenei, ia haapohehia te hoê ati Iseraela tei rave i te hara, eita ˈtura ïa e nehenehe faahou e faatupu i te mau auraa fetii e o ˈna. I te parau mau, ia itehia e e taero ava e amu hua te hoê tamarii tamaroa i te maa, e tia i to ˈna mau metua ia aratai atu ia ˈna i mua i te mau haava e, mai te peu e eita roa ˈtu o ˈna e tatarahapa, e amui atoa ˈtu ïa te mau metua ma te tano mau hoi no te tairi ia ˈna, ‘no te faataa ê atu i te ino ia Iseraela ra’. (Deuteronomi 21:18-21.) Te taa maitai ra ïa ia outou e e ere roa ˈtu i te mea ohie no taua mau metua ra. A feruri atoa na outou i te mau manaˈo o te mau taeae, te mau tuahine aore ra te mau metua tupuna o te taata rave hara. Teie râ, ia tuu ratou i to ratou haapao maitai no to ratou Atua parau-tia na mua ˈˈe i to ratou here no te mau melo o to ratou fetii, e nehenehe ratou e ora.
12 A haamanaˈo na outou ia Kora, te hoê o te mau taata aratai i te hoê orureraa i te mana o te Atua i faaohipahia na e Mose. I roto i ta ˈna parau-tia, ua faaoti aˈera Iehova e ia pohe o Kora. E ua aˈohia ˈtura râ te mau taata tei tapea i to ratou haapao maitai na roto i teie mau parau: “E haere ê outou i te puhapa o teie nei pue taata parau ino, eiaha e rave noa ˈtu i te hoê mea iti a ratou ra, a pohe outou i to ratou pohe i ta ratou hara.” Ua pohe te mau melo o te fetii o Kora tei ore i auraro i te faaararaa a te Atua, e te mau taata orure hau. Te feia râ i haapao maitai e tei opua e tapea maite i to ratou haapao maitai no Iehova, ua ora mai hoi ratou e i muri iho, e mau haamaitairaa ta ratou i ite. — Numera 16:16-33; 26:9-11; Paraleipomeno 2, 20:19.
13. Eaha te huru o te mau kerisetiano haapao maitai ia tiavaruhia te hoê melo o to ratou fetii aore ra ia tatara o ˈna ia ˈna i rapae i te amuiraa?
13 E ere ïa te auraa e ia tiavaruhia oia i rapaeau i te amuiraa kerisetiano, e pohe oioi ïa te taata i rave i te hara; aita ˈtura hoi te mau auraa fetii i mutu. E riro paha e, e tiavaruhia te hoê taata, aore ra e tatara oia ia ˈna mai roto atu i te amuiraa ma te hinaaro mau, i te tamau â i te ora i pihai iho i ta ˈna vahine kerisetiano e ta ˈna mau tamarii haapao maitai. E riro to ratou faatura i te mau haavaraa a te Atua e i te faanahoraa i ravehia e te amuiraa, i te aratai i taua vahine kerisetiano nei e ta ˈna mau tamarii ia farii e no to ˈna haerea, ua faaore ïa te tane e te metua tane i te auraa pae varua e tahoê na ia ratou. Teie râ, i te mea hoi e, eita to ˈna tiavaruraahia e faaore roa i te mau taairaa fetii, e tamau â ïa ratou i te ora i te hoê oraraa utuafare mai tei matauhia e i te here i te tahi e te tahi.
14. Eaha te aˈoraa a te Atua te tia ia ohipa i nia i to tatou mau auraa e te hoê fetii tei tiavaruhia o te ore hoi e ora faahou i roto i te utuafare fetii iho?
14 Mea taa ê te huru tupuraa mai te peu e te taata i tiavaruhia aore ra tei tatara ia ˈna, e fetii aita e ora ra i roto i te utuafare iho. E riro paha e mea varavara roa e nehenehe ai e paraparau atu ia ˈna. Noa ˈtu â ïa e e no te tahi mau tumu i te pae fetii, e riro te tahi mau farereiraa i te tupu, ia faaiti-roa-hia ïa te reira ia au maite i teie faaueraa tumu a te Atua e na ô ra e: ‘Eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae ia riro ei taiata, e te nounou taoˈa, [aore ra tei rave i te tahi hara ino roa] (...), e eiaha atoa e tamaa ˈtu e taua taata ra.’ — Korinetia 1, 5:11.
15. Nafea i roto i taua huru tupuraa nei e nehenehe ai e haavî i to tatou mau manaˈo hohonu (Salamo 15:1-5; Mareko 10:29, 30)?
15 Parau mau, e nehenehe paha taua haerea nei e riro ei mea fifi roa no te tahi mau manaˈo aore ra te tahi mau auraa fetii, mai te here o te mau metua tupuna no ta ratou mau mootua. O to tatou atura ïa haapao maitai i te Atua tei roto i te tamataraa, mai ta te vahine kerisetiano i faahitihia ˈtu i te api 3. Te mau kerisetiano atoa i ite i te peapea i te mea e ua tiavaruhia te hoê melo o to ˈna utuafare, e riro ïa oia i te faaitoitohia e te hiˈoraa i vaiihohia mai e vetahi mau fetii o Kora. — Salamo 84:10-12b.
Te opuaraa a te tiribuna
16-18. Eaha te opuaraa a te tiribuna i roto i te ohipa i faahitihia ˈtu na, e eaha ta te haavaraa i haava faahou mai i parau faahou?
16 Te hinaaro ra paha outou e ite eaha te faaotiraa a te tiribuna i roto i te hororaa a taua vahine nei tei riri roa hoi no te mea e eita te tahi mau hoa tahito to ˈna e paraparau faahou mai ia ˈna i to ˈna iho â opuaraa e faarue i te parau mau e e tatara ia ˈna i rapae i te amuiraa.
17 Hou aˈe taua ohipa nei i hope roa ˈi i te haavahia, ua faaoti te hoê tiribuna na mua ˈtu i te hoê opuaraa o te ore hoi e turu i taua vahine nei. Ua niuhia ta ˈna haavaraa i nia i te faaueraa tumu oia hoi, eita roa ˈtu te mau tiribuna e faaô ia ratou i roto i te mau tumu parau no nia i te faanahoraa e ravehia i roto i te mau Ekalesia. Ua horo faahou aˈera taua vahine nei. Ua haamau aˈera hoi te haavaraa i haava faahou i ta ˈna faaotiraac i nia i te mau tumu faufaa aˈe o te Ture Matamua (a te haapueraa ture a te mau Etats-Unis): “I te mea hoi e te faaohiparaa i te tiavaruraa, tei roto ïa i te tiaturiraa a te mau Ite no Iehova, te manaˈo nei matou e ‘te faaohiparaa ma te tiamâ’ [i taua ohipa faaroo ra] paruruhia e te Haapueraa ture a te mau Etats-Unis (...), te opani ra ïa [i taua vahine ra] ia horo i mua i te haavaraa. E tiamâraa to te feia i horohia, e turuhia hoi e te Haapueraa ture, ia faaohipa i te tiavaruraa. No reira, te turu nei matou i te haavaraa i ravehia na mua ˈtu e te tiribuna mataeinaa.”
18 Teie â ta te haavaraa i haava faahou e parau ra: “Te tiavaruraa o te hoê ïa ohipa i ravehia e te mau Ite no Iehova no ta ratou tuatapaparaa i te mau tumu e te mau irava bibilia; inaha hoi, aita to matou e tiaraa no te tuatapapa faahou i taua mau irava ra (...). E tiamâraa to te feia i horohia no te faaohipa i to ratou mau tiaturiraa i te pae faaroo (...). I te paeau rahi, eita te haavaraa e tuatapapa maite i te mau auraa e vai ra i rotopu i te mau melo (aore ra te mau melo tahito) o te hoê Ekalesia. E tiamâraa to te mau Ekalesia no te faahepo i te tahi faanahoraa i to ratou mau melo aore ra mau melo tahito. Hoê â to matou manaˈo e to te haava ra o Jackson [haava tahito no te Haavaraa teitei a te mau Etats-Unis] e parau ra e ‘e tiamâraa to te mau ohipa e ravehia i te pae faaroo e te mau melo iho o te hoê haapaoraa, e e tia hoi ia tiamâ roa’. (...) Ua faaoti aˈera hoi ïa te mau melo o te Ekalesia ta [taua vahine nei] i opua e faarue e eita ta ratou e nehenehe faahou e amuimui atu e o ˈna. Te manaˈo nei matou e e tiamâraa to ratou i te na reira.”
19, 20. No te aha hoi eita e tia ia horoahia ˈtu na te taata i tiavaruhia i te mea ta ˈna e titau ra?
19 Te farii ra te haavaraa i haava faahou e, noa ˈtu â ïa e ua peapea roa taua vahine nei i te iteraa e ua opua mau â to ˈna mau hoa tahito e ore roa ˈtu e paraparau faahou mai ia ˈna, “te aufauraa te utua no te tahi mau pepe i te pae no te mau manaˈo, ua riro ïa i te tairi i te tiamâraa o te haamoriraa a te mau Ite no Iehova, o te ore roa hoi e tia i te Haapueraa ture (...). Te titau ra te tiamâraa i te pae no te haamoriraa, turuhia e te Haapueraa ture, e ia farii te totaiete i te huru hape i roohia i nia [i taua vahine ra] mai te hoê utua te tia mau â ia aufauhia no te tapearaa i te tiamâraa i roto i te tuhaa no te taa-ê-raa i te pae faaroo, tiamâraa e haapaohia no te mau taata atoa”. Mai reira mai, ua noaa i taua haavaraa nei, mai te peu e e tia ia parauhia, i te hoê haapapuraa faufaa roa ˈtu â. Nafea ïa te reira? Ua horo faahou aˈera taua vahine nei i te haavaraa teitei roa ˈˈe o te fenua ia nehenehe taua haavaraa ra ia hiˈopoa faahou i te hororaa e ia faaore hoi i te haavaraa i faaotihia tei faautua ia ˈna. I te avae novema râ o te matahiti 1987, ua faautua aˈera te Haavaraa rahi roa ˈˈe o te mau Etats-Unis ia ˈna.
20 No reira, ua faaite maira taua ohipa faufaa mau ra i tupu e, eita e tia i te hoê taata i tiavaruhia ia faahepo i te tiribuna ia faautua i te mau Ite no Iehova.d I te mea hoi e e pee na te amuiraa e e faaohipa na hoi i te mau aratairaa tia ta tatou paatoa e nehenehe e taio i roto i te Parau a te Atua, taua vahine ra iho â ïa te tumu o ta ˈna iho hape.
E faatupu te aˈo i te mau haamaitairaa e rave rahi
21. No te aha e hiˈoraa maitai to tatou i te pae no te tiavaruraa e tia ˈi?
21 E riro te mau taata no rapaeau mai i te amuiraa, ia ite ratou e ua tiavaruhia te hoê taata rave hara, i te parau e mea aroha roa taua taata ra no te mea eita ta ˈna e nehenehe faahou e paraparau atu i te mau melo o te amuiraa kerisetiano. E ere roa ˈtu hoi teie huru i te mea tano. A haamanaˈo na i te mau haamaitairaa e nehenehe e noaa mai i taua taata rave hara ra e i te tahi atu mau taata.
22, 23. A faaite mai na na roto i te hoê hiˈoraa, e mea faufaa mau â ia auraro i te Atua no nia i to tatou huru i nia i te feia i tiavaruhia.
22 Ei hiˈoraa, i te api 3, ta tatou hoi i nehenehe e taio te faahitiraa parau a Lynette no nia i ta ˈna opuaraa e ‘faaore roa i te mau auraa’ e to ˈna tuahine o Margaret, tei tiavaruhia. ‘Te tiaturi ra hoi [oia e te mau melo kerisetiano o to ˈna utuafare fetii] i te teitei mau o te haerea o Iehova’.
23 I muri iho, ua parau atura o Margaret ia Lynette e: ‘Ahiri oe i ore i haapao i to ˈu tiavaruraahia, ua papu maitai ia ˈu e eita roa ˈtu vau e rave oioi i te mau taahiraa avae e au ia faahoˈi-faahou-hia mai vau i roto i te amuiraa. Ia taa ê roa mai tatou i te feia ta tatou e here ra e i te amuiraa, e hinaaro mau tatou e tatarahapa. Ua papu aˈera hoi ia ˈu e e haerea ino mau â to ˈu e ua rave vau i te hoê hara ino roa i te fariu-ê-raa vau ia Iehova.’
24. Eaha te faahopearaa o te huru o te hoê vahine kerisetiano i mua i te tiavaruraa, i nia ia ˈna iho e i nia i to ˈna utuafare fetii?
24 E faahiti anaˈe na i te tahi atu â tupuraa oia hoi, te ohipa i farereihia e Laure e ua tiavaruhia hoi to ˈna mau metua. Teie ta ˈna e parau ra: ‘Aita to matou mau amuimuiraa i faaea; aita, ua etaeta roa ˈtu râ. I roto râ i te roaraa o te tau, ua paruparu rii mǎrû noa maira vau, e aita ˈtura hoi vau e amui faahou atu i roto i te mau putuputuraa.’ I muri iho, ua taio aˈera oia i te mau tumu parau o Te Pare Tiairaa o te 1 e te 15 no titema 1981 (na roto i te reo farani) e haapapu maitai maira i te mau aˈoraa i horoahia i roto i te Korinetia 1, 5:11-13 e te Ioane 2, 9-11. ‘Mai te huru ra ïa e ua ama te hoê mori i roto ia ˈu nei, ta Laure ïa i papai. Ua ite au e e tia ia ˈu ia rave i te tahi mau tauiraa. Te papu maitai ra ia ˈu i teie nei i te auraa o te Mataio 10:34-36. Eita hoi ta ˈu opuaraa e farii-ohie-hia e te mau melo o to ˈu utuafare, no te mea ta ˈu tamaiti, e pae matahiti, o ˈna anaˈe hoi te tamarii tamaroa, e mea here roa na ratou ia ˈna.’ Teie râ, mai ia Margaret, ia tiaturi na tatou e e putapû mau â te mafatu o te mau metua o Laure ia ite ratou i ta ratou tamahine i te faaearaa i te amuimui mai ia ratou. Noa ˈtu e eaha te huru tupuraa, ua tauturu te aˈo e titauhia ra ia Laure. ‘Te apiti faahou nei au i roto i te ohipa pororaa, ta ˈna ïa e parau ra. Mea etaeta aˈe to ˈu faaipoiporaa e to ˈu utuafare fetii i te mea hoi e ua taui au i to ˈu huru, e mea puai aˈe hoi au i teie nei.’
25. Eaha te manaˈo ta te hoê vahine i tiavaruhia e i faahoˈi-faahou-hia mai i faaite no nia i te tiavaruraa?
25 A hiˈo faahou na i te mau manaˈo o te hoê vahine kerisetiano tei tiavaruhia e tei faahoˈi-faahou-hia mai i muri aˈe. Teie ta Sandi i papai: ‘Te hinaaro nei au e haamauruuru atu ia outou no te mau tumu parau [i faahitihia ˈtu i nia nei] no nia i te aˈo e te tiavaruraa; ua riro mau â te reira ei mea faufaa roa e ei haapiiraa atoa. Te oaoa nei au i te mea e mea here na Iehova i to ˈna nunaa e haapao mai ai oia e ia vai viivii ore noa ta ˈna faanahonahoraa. Eita noa taua ravea nei, te riro paha ei mea etaeta mau na te mau taata rapae, e tia ia faatupuhia, e tapao atoa râ te reira no te here mau. Te haamauruuru nei au i to tatou Metua i te raˈi ra i to ˈna faaiteraa mai ia ˈna ei Atua o te here e o te faaore atoa i te hapa.’
26. Eaha te mea e tupu ia farii tatou i te aˈo (Salamo 94;10, 12)?
26 No reira, te faaite atoa maira te Atua, teie e titau maira e ia tiavaruhia te mau taata atoa e ore i tatarahapa i rapaeau i te amuiraa, ma te here, i te mea hoi e e nehenehe te hoê taata hara e faahoˈi-faahou-hia mai ia tatarahapa oia e ia taui oia i to ˈna haerea. (Oia atoa, te hoê taata tei tatara ia ˈna iho, e nehenehe ta ˈna e ani ia faahoˈi-faahou-hia mai oia i roto i te amuiraa.) E nehenehe atura ïa te mau kerisetiano e tamahanahana ia ˈna e e faaite atu i to ratou here ia ˈna (Korinetia 2, 2:5-11; 7:8-13). Ua tano mau iho â ïa mai ta Paulo i papai i te na ôraa e: “Aita roa hoi e aˈo e riro ei mea oaoa i reira ra, e mea oto râ; area i muri aˈe, o te maitai ra ïa o te parau-tia te tupu i taua aˈo ra, i te feia i haamatarohia i te reira.” — Hebera 12:11.
[Nota i raro i te api]
a Ua faaohipa o Ioane i te parau khaïrô, te hoê hoi parau aroharaa e tano maitai i ta tatou i matau i te parau e “ia ora na”. (Ohipa 15:23; Mataio 28:9.) Aita oia i faaohipa i te parau ra aspazomaï (mai te itehia i te Ioa 2, irava 13), oia hoi te auraa “te aroharaa ˈtu ia ˈna e, i muri iho, te farii-maitai-raa ia ˈna”, oia hoi te aroha-maite-raa ˈtu paha ia ˈna, tae roa ˈtu i te apâraa ˈtu i taua taata ra (Luka 10:4; 11:43; Ohipa 20:1, 37; Tesalonia 1, 5:26). No reira, i roto i te Ioane 2, 11 e nehenehe mau â te aposetolo e parau ai e eita roa ˈtu e tia ia parau e “Ia ora na i te haerea” i taua mau huru taata ra. — Hiˈo La Tour de Garde no te 15 tiurai 1985, api 31.
b No nia i te tiavaruraahia te hoê melo o te utuafare fetii, a hiˈo i te La Tour de Garde no te 15 no titema 1981, api 25 tae atu i te 30.
c 819 F.2d 875 (9e circ. 1987).
d Noa ˈtu â ïa e ua tamata e rave rahi mau taata e horo i te mau Ite no Iehova, aitâ te hoê tiribuna i faautua aˈenei ia ratou i te mea e ua faaohipa ratou i te tiavaruraa ia au maite i te mau faaueraa tumu a te Bibilia.
Eiaha ia moehia ia outou:
◻ E nehenehe te tiavaruraa e riro ei ravea no te aˈoraa i roto i tei hea tuhaa?
◻ No te aha e ere hoê â huru to te mau kerisetiano i nia i te feia i tiavaruhia e i nia i te mau taata rave hara o teie nei ao?
◻ Eaha te mau aratairaa bibilia te ore roa ˈtu e tia ia moehia noa ˈtu â ïa e e melo te taata i tiavaruhia no to tatou nei fetii?
◻ Eaha te faaotiraa i ravehia a haava-faahou-hia ˈi te hoê hororaa ta te tahi vahine tei tatara ia ˈna i rapae i te amuiraa i rave i nia i te mau Ite?
◻ Eaha ta tatou i haapii mai no nia i te tahi mau parau i faahitihia no nia i te tiavaruraa?
[Parau iti faaôhia i te api 3]
“Ua tuuhia to matou haapao maitai i te mau faanahoraa a te Atua i roto i te tamataraa a tâpû ai matou i te mau auraa atoa e o Margaret [to ˈu tuahine tei tiavaruhia]. Ua nehenehe to ˈu utuafare e faaite e te tiaturi mau ra oia i te teitei o te mau haerea o Iehova.” — Lynette.
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
Te mau faahopearaa ia tatarahia te hoê taata i rapae i ta ˈna Ekalesia
Teie ta Edward Gibbon, taata tuatapapa aamu beretane, i papai no nia i te ohipa tano mau o te tiavaruraa e te mau faahopearaa o taua ravea nei i muri noa ˈˈe i te tau o te mau aposetolo:
“E tiamâraa to te mau totaiete atoa no te tiavaru mai roto atu i to ˈna pû, te mau melo e faarue aore ra e ore e haapao i te mau ture i haamauhia ma te fariihia hoi e te taatoaraa e i te tatara i te mau haamaitairaa ta ratou e nehenehe e fanaˈo. (...) E ohipa na te tiavaruraa i nia i te mau mea i nia i te fenua nei e i nia atoa i te mau mea i te pae varua. E erehia na hoi te kerisetiano i roohia i te reira, i te mau tuhaa atoa i roto i te tufaraa te mau ǒ. E ite hoi oia te mau auraa i te pae no te auhoaraa faaroo e taa ê atoa hoi ia fati.”