A horo i te hororaa ma te faaoromai tamau
“A horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.”—HEBERA 12:1.
1. (a) Eaha te tuuhia mai i mua ia tatou ia pûpû tatou ia tatou iho no te Atua ra o Iehova? (b) E tia i te kerisetiano ia faaineine no teihea huru hororaa?
I TO tatou pûpûraa ia tatou iho no Iehova na roto ia Iesu Mesia, ua tuu mai te Atua, ei auraa parau, i te hoê hororaa i mua ia tatou nei. Ia hope te hororaa, e horoahia te hoê re na te feia atoa o te faaoti i te hororaa ma te manuïa. Eaha ïa taua re nei? Te ora mure ore! Ia noaa mai taua re faahiahia mau ra, e tia i te kerisetiano e horo ra, ia faaineine ia ˈna, eiaha noa no te hoê hororaa vitiviti e te poto noa, no te hoê râ hororaa maoro. No reira, e titau oia i te faaoromai tamau. E tia hoi ia ˈna ia faaoromai i te teimaharaa o te hororaa iho e tae noa ˈtu te mau haafifiraa o te fa mai i roto i te hororaa.
2, 3. (a) Eaha te mea e tauturu ia tatou ia horo i te hororaa kerisetiano e tae roa ˈtu i te hopea? (b) Mea nafea te oaoa i te tautururaa ia Iesu ia horo i te hororaa ma te faaoromai tamau?
2 Na te aha e tauturu ia tatou ia horo i teie huru hororaa e tae roa ˈtu i te hopea? Inaha, eaha te mea i tauturu ia Iesu ia faaoromai tamau a riro ai oia ei taata i nia i te fenua nei? Ua huti mai oia i te puai no roto ra, maoti te oaoa. Te na ô ra te Hebera 12:1-3 e: “E teie nei, ua haaatihia tatou e taua nahoa rahi i ite nei, e haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara ˈi tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo; o tei faaoromai i te satauro, aore i haapao i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra. E haamanaˈo maite hoi ia ˈna, o tei faaoromai i te reira huru faaino a te feia rave hara ia ˈna ihora, ia ore hoi outou ia toaruaru, ia ore ia taiâ to outou aau.”
3 I roto i te roaraa o ta ˈna taviniraa i mua i te taata, ua nehenehe o Iesu e tamau noâ i te horo i te hororaa maoti te oaoa o Iehova. (A faaau e te Nehemia 8:10.) Ua tauturu to ˈna oaoa ia ˈna ia faaoromai e tae roa ˈtu i te pohe haama mau i nia i te pou haamauiuiraa, i muri aˈe râ, ua tamata oia i te oaoa faito ore o te tia-faahou-raa mai roto mai i te pohe e te haereraa ˈtu i te pae atau o to ˈna Metua, e ite atu ai i te ohipa a te Atua i te tupuraa e tae roa ˈtu i te hopea. Na roto i to ˈna faaoromairaa ei taata i te pae o te Atua, ua noaa mai ia ˈna i te tiaraa no te ora mure ore. Oia mau, mai ta te Luka 21:19 e parau ra: “E ora râ outou i te mau tamau maite.”
4. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho mai no te feia horo e pee mai ia ˈna, e eaha te tia ia tatou ia haamanaˈo?
4 Ua vaiiho mai o Iesu Mesia i te hiˈoraa nehenehe roa ˈˈe no to ˈna mau hoa o te horo atoa, e te haapapu maira to ˈna hiˈoraa e e nehenehe atoa tatou e upootia. (Petero 1, 2:21) Te mea ta Iesu e ani mai ia tatou ia rave, e maraa ïa ia tatou. Mai ta ˈna i faaoromai, e nehenehe atoa tatou e faaoromai. E a tapea maite ai tatou na roto i te pee-maite-raa ia ˈna, e tia ia tatou ia haamanaˈo tamau i te mau tumu tatou e oaoa ˈi. (Ioane 15:11, 20, 21) E haapuai te oaoaraa ia tatou ia tamau â i te horo i te hororaa i roto i te taviniraa a Iehova e tae roa ˈtu i te taime e naeahia ˈi te re hanahana mau o te ora mure ore.—Kolosa 1:10, 11.
5. Nafea tatou e oaoa ˈi e e haapuaihia ˈi no te hororaa i mua ia tatou nei?
5 No te tauturu ia tatou ia tamau â i te horo, e horoa mai Iehova i te puai o tei hau aˈe i te puai matauhia. Ia hamani-ino-anaˈe-hia tatou, e faaitoitohia tatou na roto i teie puai e te iteraa i te tumu no reira tatou e faaruru ai i te hamani-ino-raa. (Korinetia 2, 4:7-9) Ua riro te mau mea atoa e farereihia no te faahanahana i te iˈoa o te Atua e no te turu i to ˈna mana arii, ei tumu oaoaraa, e eita roa ta te hoê taata e nehenehe e faaere ia tatou i te reira. (Ioane 16:22) Te faataa ra te reira e no te aha te mau aposetolo, i muri aˈe i to ratou tairiraahia na nia i te faaueraa a te Sunederi ati Iuda, no to ratou faaiteraa i te mau mea faahiahia mau ta te Atua ra o Iehova i faatupu na roto ia Iesu, i oaoa ˈi “i te mea no to ˈna iˈoa i manaˈohia ˈi ratou e au ia ratou taua hamani ino ra.” (Ohipa 5:41, 42) Aita ratou i oaoa no te mea ua hamani-ino-hia ratou, ua noaa râ ia ratou i te mauruuru hohonu i te iteraa e te faaoaoa ra ratou ia Iehova e ia Iesu.
6, 7. No te aha te taata horo kerisetiano e nehenehe ai e oaoa noa ˈtu e tei roto oia i te ati, e eaha ïa te faahopearaa?
6 Te tahi atu puai o te turu ia tatou i roto i to tatou oraraa, o te tiaturiraa ïa ta te Atua i tuu mai i mua ia tatou nei. Te na ô ra hoi o Paulo e: “E teie nei, ua tiahia tatou i te faaroo, e hau to tatou i te Atua ra, i to tatou Fatu ia Iesu Mesia ra; no ˈna hoi tatou i ô ai i te faaroo i roto i teie nei maitai i parahihia e tatou nei, e te oaoa nei i te tiairaa i te maitai o te Atua. E ere hoi te reira anaˈe ra, te oaoa atoa nei râ tatou i te mau ati nei; ua ite hoi tatou e, na te pohe e faatupu i te faaoromai; e na te faaoromai e faatupu i te ite; na te ite e faatupu i te tiai: e ore hoi te tiai e faahaama mai.”—Roma 5:1-5.
7 E ere te mau ati i te mea oaoa, tera râ, o te mau hotu hau mau o ta ratou e faatupu i muri iho te mea oaoa. Teie mau hotu, o te faaoromai tamau ïa, te huru fariihia, te tiaturiraa, e te tupuraa o teie tiaturiraa. Maoti to tatou faaoromai, e noaa ˈi ia tatou i te farii maitai o te Atua. Ia noaa ia tatou i te farii maitai o te Atua, e nehenehe mau ïa tatou e tiaturi e e tupu iho â te mau parau tǎpǔ o ta ˈna i fafau mai. E tapea teie tiaturiraa ia tatou i nia i te haerea tia e e faaitoito atoa ia tatou i roto i te ati e tae roa ˈtu i te tupuraa o te tiaturiraa.—Korinetia 2, 4:16-18.
E ao to tei faaoromai tamau!
8. No te aha e ere teie taime tiairaa no tatou i te taime e mâuˈa noa?
8 A tiai noa ˈi i te tau ta te Atua i faaoti no te opere i te re i te feia horo, e tia ia tatou i faaruru i te mau tauiraa. O te mau haereraa i mua ïa i te pae varua ta tatou e farerei na roto i te faarururaa i te mau tamataraa ma te manuïa, e maoti te reira e au mai ai te Atua ia tatou. Te haapapu ra teie mau haereraa i mua e eaha mau na to tatou huru e te horoa maira i te ravea no te faatupu i te mau huru maitatai mai ta te feia faaroo o te tau tahito ra i faaite, e to tatou iho â Hiˈoraa, o Iesu Mesia. Te na ô ra te pǐpǐ o Iakobo e: “E au mau taeae ra, ia roohia outou e te ati e rave rahi te huru ra, a parau outou e, e mea oaoa anaˈe ïa. Ua ite hoi outou e, na taua tamataraa i to outou faaroo ra e faatupu i te faaoromai tamau. E tuu atu hoi i ta te faaoromai tamau ra ohipa ia tia roa, ia maitai roa outou eiaha ei hapa, eiaha ei mea toe.” (Iakobo 1:2-4) Oia mau, e riro paha tatou i te faaruru i te mau tamataraa e rave rahi, teie râ, e tauturu te reira ia tatou ia tamau noa i te faatupu i te mau huru maitatai e au. Te faaite ra ïa tatou e tamau noâ tatou i te hororaa e tae roa ˈtu i te taime e noaa mai ai te re, noa ˈtu eaha te mau haafifiraa o ta tatou e farerei.
9, 10. (a) No te aha te feia e faaoromai ra i te tamatararaa e oaoa ˈi, e nafea tatou ia faaû atu i te mau tamataraa? (b) O vai ma te feia oaoa o te tau tahito ra, e nafea tatou e taio-atoa-hia ˈi i rotopu ia ratou?
9 Eiaha ïa e maerehia i to Iakobo parauraa e: “E ao to te taata e faaoromai i te ati, ua tia-anaˈe-hia mai hoi oia ra, e roaa ïa ia ˈna te korona ora, i ta te Fatu i parau mai e no te feia i hinaaro ia ˈna ra”! (Iakobo 1:12) No reira, a faaû atu i te mau tamataraa, ma te ahuhia i mau huru maitatai a te Atua o te haapuai ia tatou no te faaruru i te reira.—Petero 2, 1:5-8.
10 Ia haamanaˈo na tatou e e ere te huru raveraa a te Atua i nia ia tatou i te mea apî. Mai te reira atoa no te ‘nahoa rahi ite’ o te tau tahito i to ratou haapapuraa i to ratou ati-maite-raa ˈtu i te Atua. (Hebera 12:1) Ua papaihia to ratou fariiraahia e te Atua i roto i ta ˈna Parau, e e nehenehe tatou e parau e ua oaoa paatoa ratou no te mea ua tapea maite ratou i raro aˈe i te tamataraa. Te na ô ra o Iakobo e: “E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o [Iehova] ra, ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai. Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai. Ua ite outou i te faaoromai o Ioba ra, e ua ite hoi outou i ta [Iehova] i rave i te hopea ˈˈe; e ua î [Iehova] i te aroha, e te hamani maitai rahi.” (Iakobo 5:10, 11) Ua faaite-atea-hia mai e i roto i teie mau mahana hopea fifi mau ra, e tavini vetahi ia Iehova i roto i teie nei ao ma te taiva ore, mai ta teie mau peropheta i rave i te mau senekele tahito ra. Aita anei tatou e oaoa ra i te mea e o tatou te feia e na reira nei?—Daniela 12:3; Apokalupo 7:9.
Te turu no roto mai i te Parau faaitoito a Iehova
11. Nafea te Parau a te Atua ia tauturu ia tatou ia faaoromai, e no te aha eita e tia ia riro tatou mai te vahi ofai o te parabole a Iesu?
11 Ua faahiti o Paulo i te tahi atu tauturu no te faaoromai i to ˈna parauraa e “ia noaa to tatou tiairaa, i te faaoromai e te mahanahana o te parau i papaihia ra.” (Roma 15:4) E tia i te parau mau, oia hoi te Parau a te Atua, ia aa hohonu roa i roto ia tatou nei ia noaa mai ia tatou i te pahonoraa tano i te mau taime atoa. Eita roa ˈtu tatou e faufaahia mai te peu e e riro tatou mai taua repo ofai ra e faataahia ra i roto i te parabole a Iesu no nia i te taata ueue huero: “To te vahi pǎpǎ ra, oia te feia i farii i te parau, ma te oaoa i mutaa iho, i te faarooraa ra; no te mea râ aore i aahia i roto i to ratou aau, mauraa iti poto ta ratou, ia roohia e te ati e te hamani ino i taua parau ra, maheaitu ihora ratou i reira ra.” (Mareko 4:16, 17) Eita te parau mau no roto mai i te Parau a te Atua e aa hohonu roa i roto i teie mau huru taata; no reira, i te tau ati, eita ta ratou e nehenehe e huti mai i te puai e te tiaturiraa no roto mai i taua pu mau ra.
12. Eiaha tatou ia vare i te aha ia farii tatou i te parau apî maitai?
12 Te taata e farii noa ˈtu i te parau apî maitai o te Basileia, eiaha ïa o ˈna e vare no nia i te mea e tupu i muri iho. Te haamata ra oia i te hoê huru oraraa o te horoa mai i te ati aore ra te hamani-ino-raa. (Timoteo 2, 3:12) Teie râ, e tia ia ˈna ia faariro ei “oaoa” te faufaa taa ê no te faarururaa i te mau tamataraa huru rau no te tapea maite i te Parau a te Atua e no te faaite atu ia vetahi ê.—Iakobo 1:2, 3.
13. Mea nafea e no te aha o Paulo i oaoa ˈi e te mau kerisetiano i Tesalonia?
13 I te senekele matamua, ua orure te feia patoi i Tesalonia i mua i te pororaa a Paulo. I to Paulo haereraa ˈtu i Berea, ua pee mai taua feia hamani ino ra ia ˈna no te faahuehue atu â. I te feia haapao maitai o tei faaea ˈtu i Tesalonia, ua papai atu te aposetolo tei hamani-ino-hia ra e: “E mea tia ia matou ia haamaitai i te Atua ia outou, e te mau taeae, eiaha e faaea, e au ïa no te mea te tupu roa ra to outou faaroo, e to outou aroha ia outou iho e ati noa ˈˈe ua rahi roa ïa; o matou iho hoi te arue ia outou i te mau ekalesia o te Atua, i to outou faaoromai, e te faaroo, i to outou hamani-ino-raahia mai, e te mau pohe atoa ta outou na; ei faaiteraa i te faahapa tia a te Atua, e ia parauhia outou e feia au i te basileia o te Atua, no reira outou i pohe ai ra.” (Tesalonia 2, 1:3-5) Noa ˈtu to ratou mau mauiui i roto i te rima o te enemi, ua rahi noa ˈtura te mau kerisetiano no Tesalonia i te pee i te huru o te Mesia e i te maraa. Mea nafea hoi? No te mea ua huti mai ratou i te puai no roto mai i te Parau faaitoito a Iehova. Ua auraro ratou i te mau faaueraa a te Fatu e ua horo ratou i te hororaa ma te faaoromai tamau.—Tesalonia 2, 2:13-17.
No te ora o vetahi ê
14. (a) No teihea mau tumu tatou e tamau noa ˈi ma te oaoa i roto i te taviniraa noa ˈtu te mau haafifiraa? (b) E pure tatou no teihea mea, e no te aha?
14 Na mua roa ˈˈe no te faatiamâ i te Atua, te faaruru nei tatou i te mau haafifiraa e te mau hamani-ino-raa ma te haapao maitai e ma te ore e amuamu. Teie râ, te vai atu râ te tahi tumu miimii ore no reira tatou e farii ai i teie mau ohipa: ia nehenehe tatou e faaite ia vetahi ê i te mau parau apî o te Basileia ia rahi atu â te feia poro o te Basileia o te Atua o “tei faˈi i te parau, e ia roaa ˈtu te ora.” (Roma 10:10) E tia i te feia e rohi nei i roto i te taviniraa a te Atua ia pure ia haamaitai mai te Fatu o te auhune i ta ratou ohipa na roto i te horoaraa mai e rave rahi atu â feia poro o te Basileia. (Mataio 9:38) Ua papai atu o Paulo ia Timoteo e: “E te mau parau ta oe i faaroo ia ˈu nei, i te aro o to mau ite atoa e rave rahi ra, o ta oe ïa e tuu atu i te feia parau mau, o te au ia haapii atu ia vetahi ê ra. E faaoromai maite hoi oe i te ino, ei aito maitai [na] Iesu Mesia ra.”—Timoteo 2, 2:2, 3.
15. No te aha tatou e pee ai i te haerea o te faehau e te taata tataˈu ‘i roto i te tôraa’?
15 E faataa ê mai te hoê faehau ia ˈna i te oraraa tiamâ aˈe o te feia e ere i te faehau. Oia atoa, eiaha tatou ia faateimaha ia tatou i te mau ohipa a te feia e ere ratou no roto i te nuu a te Fatu, tei roto râ i te tahi atu pae. No reira, ua papai faahou atu o Paulo ia Timoteo e: “E ore roa tei haere i te tamaˈi ra e haafifi ia ˈna iho i te peu rii no teie nei ao, ia haamauruuru oia i tei maiti ia ˈna ei aito ra. E te taata hoi ia tô ra, ia ore râ oia ia tô ma te haapao i te ture ra e ore ïa oia e faakoronahia.” (Timoteo 2, 2:4, 5) I roto i te tôraa ia noaa mai te re i roto i te hororaa no te “korona ora,” e tia i te feia horo ia haamataro i te hitahita ore e ia haapae i te mau ohipa teimaha e te mau haafifiraa faufaa ore. Mea na reira ïa ratou e nehenehe ai e haamau i to ratou feruriraa i nia i te hopoiraa i te parau apî faaora ia vetahi ê.—Iakobo 1:12; a faaau e te Korinetia 1, 9:24, 25.
16. Eaha te ore e nehenehe e tapeahia, e no te maitai o vai tatou e faaoromai ai?
16 I te mea e te here nei tatou i te Atua e te feia e au i te mamoe e imi ra ia ˈna, te oaoa nei tatou i te tutava no te faaite i te parau apî maitai faaora ia vetahi ê. E nehenehe te mau enemi e tapea ia tatou ia poro i te Parau a te Atua. Eita râ te Parau a te Atua e nehenehe e tapeahia, e eita te faaiteraa ˈtu i teie parau no te faaora ia vetahi ê e nehenehe e faatafifihia. Ua faataa ˈtu o Paulo ia Timoteo i te tumu oia e farii ai i te faaruru i te tamataraa: “E haamanaˈo ia Iesu Mesia, no te huaai o Davida o tei faatiahia mai te pohe maira, mai tei te evanelia ta ˈu e aˈo nei. I pohe ai au nei i teie nei ino, e ua tae roa i te auri fifi nei, mai te mea e e taata rave parau iino ra; aita râ te parau a te Atua i tapeahia. I haamahu maite ai au i te mau mea atoa no te feia i maitihia ra, ia noaa atoa ia ratou te ora i te Mesia ra ia Iesu, ma te ao mure ore ra.” (Timoteo 2, 2:8-10) I teie mahana, te manaˈo nei tatou, eiaha noa i te toea iti o te feia e ô atu i roto i te Basileia o te raˈi, i te feia rahi atoa râ o te mau mamoe ê atu a te Tiai mamoe maitai ra, o Iesu Mesia, te feia rahi roa o te fanaˈo atu i te paradaiso i nia i te fenua nei i raro aˈe i te Basileia o te Mesia.—Apokalupo 7:9-17.
17. No te aha eita e tia ia faarue tatou i te hororaa, e eaha te mau faahopearaa ahiri e e tamau â tatou i te hororaa e tae roa ˈtu i te hopea?
17 Mai te peu e e faarue noa ˈtu tatou, eita ïa tatou e tauturu ia tatou iho aore ra i te tahi atu taata ia noaa mai te ora. Na roto i te faaoromairaa i roto i te hororaa kerisetiano, noa ˈtu eaha te mau haafifiraa e farereihia, e faaea noa tatou i nia i te eˈa o te re e e nehenehe ïa tatou e tauturu papu atu ia vetahi ê ia ora ratou, a riro noa ˈi tatou ei hiˈoraa faaitoito mau no vetahi ê. Noa ˈtu eaha to tatou tiaturiraa, e ora anei i nia i te raˈi aore ra i nia i te fenua nei, ua riro te haerea o Paulo oia hoi ‘te titauraa i te tapao no te re’ ei hiˈoraa maitai roa te tia ia tatou ia pee.—Philipi 3:14, 15.
Te hororaa ma te aueue ore
18. Ua taaihia te upootiaraa i te aha, teie râ, no te tapea maite e tae roa ˈtu i te hopea, eaha te tia ia haapae?
18 Ua taaihia te faaotiraa i ta tatou hororaa kerisetiano ma te upootia no te faaraa ia Iehova e te noaaraa mai te re o ta ˈna e faaherehere ra no tatou, i to tatou tapea-maite-raa e tae roa ˈtu i te hopea o te hororaa. No reira, eita tatou e nehenehe e mau maite e tae roa ˈtu i te hopea ahiri e e faateimaha tatou ia tatou i te mau mea aore e turu ra i te parau-tia. Noa ˈtu e e haapae tatou i teie mau ohipa, mea rahi mau â te mau titauraa o te ani i te puai morare atoa o ta tatou e nehenehe e horoa. No reira, te aˈo ra o Paulo e: “E haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara ˈi tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei.” (Hebera 12:1) Mai ia Iesu, eiaha tatou ia onoono rahi roa i te mau mauiui ta tatou e faaruru, e faariro râ tatou i te reira mai te hoê tuhaa iti e aufauhia e noaa mai ai te re oaoa ra.—A faaau e te Roma 8:18.
19. (a) Eaha te tiaturiraa ta Paulo i faaite i te pae hopea o to ˈna oraraa? (b) A piri noa ˈtu ai tatou i te hopea o te hororaa o te faaoromai, eaha ta tatou e tiaturi no nia i te re i tǎpǔhia mai?
19 I te pae hopea o to ˈna oraraa, ua nehenehe o Paulo e parau e: “I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to ˈu hororaa, i mau maite na vau i te parau. E teie nei, te vaiihohia ra te korona o te parau-tia no ˈu.” (Timoteo 2, 4:7, 8) Ua faaô tatou i roto i teie hororaa o te faaoromai ia noaa mai te re o te ora mure ore. Mai te peu e e paruparu to tatou faaoromai no te mea noa e mea roa ˈˈe te hororaa i ta tatou i manaˈo na i to tatou haamataraa mai, e topa ïa tatou i pihai iho roa i te upootiaraa i te re i tǎpǔhia mai. E ere i te haavare. Te vai ra iho â te re.
20. Eaha ta tatou opuaraa e tae roa ˈtu i te hopea o te hororaa?
20 No reira, eiaha to tatou mata ia rohirohi, a tiai noa ˈtu ai ia haamata te ati rahi, o te haamou na mua ia Babulonia Rahi e i muri iho te toea o te faanahonahoraa a te Diabolo. (Petero 2, 3:11, 12) Ia au i te mau tapao faaite atoa e haaati ra ia tatou, e tiatonu anaˈe na i mua ma te faaroo. Ia faaetaeta tatou i to tatou tauupu no to tatou puai o te faaoromai, e ia tamau â tatou ma te itoito i te hororaa ta te Atua ra o Iehova i tuu mai i mua ia tatou nei, e tae roa ˈtu i te hopea e e noaa mai ai te re oaoa, no te faaraa ia Iehova na roto ia Iesu Mesia.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ E tia i te hoê kerisetiano ia faaineine ia ˈna no teihea huru hororaa?
◻ No te aha e faufaa rahi to te oaoa i roto i te hororaa?
◻ No teihea mau tumu faufaa roa tatou e faaea noa ˈi i roto i te taviniraa noa ˈtu te mau haafifiraa?
◻ No te aha eita e tia ia tatou ia faarue i te hororaa ta te Atua i tuu mai i mua ia tatou nei?
[Hohoˈa i te api 10]
Mai i roto i te hoê hororaa maoro, e tia i te mau kerisetiano ia faaoromai
[Hohoˈa i te api 12]
Ia titau ratou i “te korona ora,” e tia i te feia horo ia haamataro i te hitahita ore