VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 15/9 api 15-20
  • A rave ei hiˈoraa i te mau peropheta a te Atua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A rave ei hiˈoraa i te mau peropheta a te Atua
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ua faaruru ratou i te ino
  • Ua faaohipa ratou i te faaoromai
  • ‘O ta ratou ïa i rave’
  • Ua faatupu ratou i te hoê manaˈo maitai
  • Mau pu faaitoitoraa
  • Te itoito e te haerea faaoromai
  • Te faaohiparaa i te faaoromai i teie mahana
  • E faaite anaˈe i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • E pee anaˈe i te faaoromai o Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
  • A faaite i te iˈoa o Iehova i mua i te taata
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Buka Bibilia numera 30—Amosa
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 15/9 api 15-20

A rave ei hiˈoraa i te mau peropheta a te Atua

“E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o [Iehova] ra, ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai.”—IAKOBO 5:10.

1. Na te aha i tauturu i te mau tavini o Iehova ia oaoa noa ia hamani-ino-atoa-hia ratou?

TE FAATUPU ra te mau tavini o Iehova i te oaoa noa ˈtu te pouri uˈana e vai ra na te ao taatoa nei i teie mau mahana hopea. Te na reira ra ratou no te mea ua ite ratou e te faaoaoa nei ratou i te Atua. Te faaitoito atoa ra te mau Ite no Iehova i raro aˈe i te hamani-ino-raa e te patoiraa o te feia ta ratou e farerei ra i roto i te taviniraa no te mea ua ite ratou e te haamauiuihia ra ratou no te parau-tia. Ua parau o Iesu Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino atoa nei, no ˈu. A oaoa, e ia ouˈauˈa noa i te oaoa; e utua rahi hoi ta outou i te ao ra: i na reira hoi ratou i te hamani ino i te mau peropheta ra, o mua ïa ia outou.” (Mataio 5:10-12) Oia mau, i te mau taime atoa e faaruru ai te mau tavini a te Atua i te mau tamataraa o te faaroo, te faariro nei ratou i te reira ei oaoaraa.—Iakobo 1:2, 3.

2. Ia au i te Iakobo 5:10, eaha tei nehenehe e tauturu ia tatou ia faaohipa i te faaoromai?

2 Ua papai te pǐpǐ ra o Iakobo e: “E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o [Iehova] ra, ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai.” (Iakobo 5:10) Te faataa ra o W. F. Arndt e o F. W. Gingrich i te parau heleni iritihia i ǒ nei na roto i te parau ra “hiˈoraa” (hy·poʹdeig·ma) mai te hoê “aveia, hohoˈa, hiˈoraa, i roto i te hoê auraa tano mai te hoê ïa mea o te turai aore ra o te tia ia turai i te hoê taata ia apee i te reira.” Mai tei faaitehia i roto i te Ioane 13:15, “e hau aˈe te reira i te hoê hiˈoraa. O te hoê ïa hohoˈa taa maitai.” (Theological Dictionary of the New Testament) No reira ïa, e nehenehe te mau tavini o Iehova o teie tau e rave i ta ˈna mau peropheta haapao maitai ei hiˈoraa ma te ‘faaruru i te ino’ e te ‘faaohiparaa i te faaoromai.’ Eaha ˈtu â ta tatou e nehenehe e taa ia tuatapapa tatou i to ratou oraraa? E nafea te reira e nehenehe ai e tauturu ia tatou i roto i ta tatou ohipa pororaa?

Ua faaruru ratou i te ino

3, 4. Eaha te huru o te peropheta Amosa i mua i te patoiraa a Amazia?

3 Ua faaruru pinepine te mau peropheta a Iehova i te ino aore ra te hamani-ino-raa. Ei hiˈoraa, i te senekele iva hou to tatou nei tau, ua patoi ma te ino mau te tahuˈa haamori i te mau fanauˈa puaatoro ra o Amazia i te peropheta Amosa. Ua pari haavare o Amazia e ua opua o Amosa e haapohe ia Ieroboama II ma te tohu e e haapohehia te arii e te ˈoˈe e e hopoi-tîtî-hia o Iseraela. Ma te vahavaha, ua parau o Amazia ia Amosa e: “E tera ra hiˈo e, e haere, e maue ê atu oe i te fenua ra o Iuda, a amu ai i te maa i reira, e ei reira a tohu ai. Eiaha râ oe e tohu faahou ia Betela nei e vahi moˈa ïa no te arii, e te hiero no te basileia nei.” Ma te ore e haaparuparu i teie pariraa haavare, ua pahono o Amosa e: “E ere au i te peropheta, e ere atoa hoi au i te tamaiti a te peropheta; e faaamu puaatoro hoi au, e haaputu sukamino hoi; ua rave maira Iehova ia ˈu a pee haere ai au i te nǎnǎ ra, e ua parau maira Iehova ia ˈu, A haere, a tohu i to ˈu mau taata ia Iseraela.”—Amosa 7:10-15.

4 Ua haapuai te varua o Iehova ia Amosa ia tohu ma te itoito. A feruri na i te haerea o Amazia i to Amosa parauraa e: “E faaroo mai oe i te parau a Iehova: te parau ra oe, Eiaha e tohu ia Iseraela, e eiaha ta oe parau ia mairi i te utuafare o Isaaka: e teie nei, te na ô maira Iehova; E riro to vahine ei taiata i teie nei oire, e to mau tamaroa e te mau tamahine, e hiˈa ïa i te oˈe, e ootihia to fenua i te leni; e pohe hoi oe i te fenua viivii ra: e reva hoi Iseraela ei tîtî mai roto atu i teie nei fenua.” Ua tupu mau teie parau tohu. (Amosa 7:16, 17) Auê apotata hairiiri mau o Amazia e!

5. Eaha te faaauraa o te nehenehe e haamauhia i rotopu i te tupuraa o te mau tavini o Iehova o teie tau e to te peropheta Amosa?

5 Hoê â atoa tupuraa no te nunaa o Iehova i teie mahana. Te faaruru nei tatou i te ino mai te feia o te faaite ra i te mau poroi a te Atua, e te vahavaha ra e rave rahi mau taata i ta tatou ohipa pororaa. Oia mau, e ere to tatou fariiraa e poro no ǒ mai i te hoê fare haapiiraa faaroo. Maoti râ, te turai ra te varua moˈa o Iehova ia tatou ia faaite i te parau apî maitai o te Basileia. Aita atoa tatou e faaiti ra i te poroi a te Atua. Maoti râ, mai ia Amosa, te faaite nei tatou ma te auraro i te reira noa ˈtu eaha te huru o te mau taata e farii ra ia tatou.—Korinetia 2, 2:15-17.

Ua faaohipa ratou i te faaoromai

6, 7. (a) Na te aha i faataa ê i te tohuraa a Isaia? (b) Nafea te mau tavini o Iehova o teie tau i te ohiparaa mai ia Isaia?

6 Ua faaohipa te mau peropheta a te Atua i te faaoromai. Ei hiˈoraa, ua faatupu o Isaia i te faaoromai, o tei tavini ei peropheta na Iehova i te senekele vau hou to tatou nei tau. Ua parau te Atua ia ˈna e: “A haere, e parau atu i teie nei feia: Faaroo â hoi outou, eiaha râ ia ite; e hiˈo â hoi outou, eiaha râ ia haroaroa. A haameumeu hoi i te aau o teie nei feia; e a opani i to ratou tariˈa, e a haapao i to ratou mata; o te hiˈo hoi to ratou mata, o te faaroo hoi to ratou tariˈa, o te ite hoi to ratou aau, o te faafariuhia mai; e o te faaora hoi au ia ratou.” (Isaia 6:9, 10) Oia mau, ua ohipa te mau taata mai teie te huru. Ua turai râ anei te reira ia Isaia ia faarue? Aita. Maoti râ, ua faaite oia ma te faaoromai e te itoito i te mau poroi faaara a Iehova. Te turu ra te faanahoraa pereota hebera o te mau parau a te Atua faahitihia i nia mai i te manaˈo o te “tamauraa maoro” o te mau faaiteraa a te peropheta, ta te mau taata i faaroo ‘noâ.’—Gesenius’ Hebrew Grammar.

7 I teie mahana e rave rahi o te ohipa ra i mua i te parau apî maitai mai ta te mau taata i ohipa na i mua i te mau parau a Iehova faaitehia e Isaia. Teie râ, mai teie peropheta haapao maitai, te faaite ra tatou i te poroi o te Basileia ma te na nia iho ‘noâ.’ Te na reira ra tatou ma te onoono itoito e te faaoromai no te mea tera te hinaaro o Iehova.

‘O ta ratou ïa i rave’

8, 9. I roto i teihea mau tupuraa to te peropheta a Iehova ra o Mose horoaraa i te hoê hiˈoraa maitai?

8 E hiˈoraa maitai te peropheta ra o Mose i te pae o te faaoromai e te auraroraa. Ua maiti oia i te tavini e te mau ati Iseraela tei faatîtîhia, ua tia râ ia ˈna ia tiai ma te faaoromai i te taime e faaorahia ˈi ratou. Ua ora oia e 40 matahiti i Midiana tae roa ˈtu i te taime a faaohipa ˈi te Atua ia ˈna no te aratai i te nunaa o Iseraela ia ora ratou i te faatîtîraa. I to Mose raua to ˈna tuaana o Aarona tiaraa i mua i te taata faatere o Aiphiti, ua parau raua e ua rave raua ma te auraro i te mea ta te Atua i faaue. Inaha, “o ta raua ïa i rave.”—Exodo 7:1-6; Hebera 11:24-29.

9 Ua faaoromai o Mose ia Iseraela e 40 matahiti fifi mau i roto i te medebara. Ua pee atoa oia ma te auraro i te aratairaa a te Atua i roto i te paturaa i te sekene a Iseraela e te raveraa i te tahi atu mau mea faaohipahia i roto i te haamoriraa a Iehova. I te mea e ua pee maite te peropheta i te mau faaueraa a te Atua e nehenehe tatou e taio e: “Na reira ˈtura hoi Mose; te mau mea atoa ta Iehova i parau mai ia ˈna ra, o ta ˈna ïa i rave.” (Exodo 40:16) Ia amo tatou i ta tatou taviniraa ma te apiti i te faanahonahoraa a Iehova, e haamanaˈo tatou i to Mose auraroraa e e faaohipa tatou i te aˈoraa a te aposetolo Paulo oia hoi ‘ia faaroo i to tatou mau aratai.’—Hebera 13:17.

Ua faatupu ratou i te hoê manaˈo maitai

10, 11. (a) Na te aha e faaite ra e ua faaohipa te peropheta Hosea i te hoê manaˈo maitai? (b) Nafea tatou e nehenehe ai e tapea i te hoê manaˈo maitai ia haere tatou e farerei i te mau taata i roto i ta tatou mau tuhaa fenua?

10 Ua titau te mau peropheta i te faatupu i te hoê manaˈo maitai a faaite noa ˈi ratou i te mau poroi haavaraa tae noa ˈtu te mau parau tohu o tei faaite i te here o te Atua no te feia haapao maitai tei purara ê i roto ia Iseraela. Ua na reira o Hosea, o tei riro ei peropheta tau 59 matahiti. Ma te hoê huru maitai, ua tamau noa oia i te faaite i te mau poroi a Iehova e ua faahope i ta ˈna buka tohu e teie mau parau e: “O vai te taata paari e ite ai i teie nei mau parau? e te haapao maitai, e na ˈna e haamanaˈo? ua tia te mau haerea o Iehova, e te feia parau-tia e na reira ïa i te haere: area te feia rave hara ra, e hiˈa ïa i reira.” (Hosea 14:9) A farii noa ˈi Iehova ia tatou ia horoa i te faaiteraa, e faatupu tatou i te hoê manaˈo maitai e e tamau noa tatou i te imi i te feia o te farii ma te paari i te hamani maitai faito ore o te Atua.

11 No te “[imi i tei au mai],” e titau tatou i te tamau maite noa e te hiˈo i te mau tupuraa ma te manaˈo maitai. (Mataio 10:11) Ei hiˈoraa, mai te peu e ua moe ta tatou mau taviri, e tia ia tatou ia hoˈi faahou i muri na nia i to tatou mau taahiraa avae e ia imi i roto i te mau vahi rave rau i reira tatou i te haereraa. E ite-noa-hia ia tatou i te reira i muri noa ˈˈe i te raveraa i te reira ma te tamau. E tamau maite tatou ma te hoê â huru i roto i te imiraa i te feia mai te mamoe ra te huru. Auê tatou i te oaoa e ia farii ratou i te parau apî maitai i roto i te mau tuhaa fenua poro-pinepine-hia! E auê tatou i te oaoa i te mea e e haamaitai te Atua i ta tatou ohipa i roto i te mau fenua i reira ua taotia te mau opaniraa i ta tatou taviniraa i mua i te taata!—Galatia 6:10.

Mau pu faaitoitoraa

12. Teihea parau tohu a Ioela o te tupu ra i te senekele 20, e nafea?

12 E nehenehe te mau parau o te mau peropheta a Iehova e riro no tatou ei faaitoitoraa rahi mau i roto i ta tatou taviniraa. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te parau tohu a Ioela. Te vai ra te mau poroi haavaraa tei faataehia i te mau ati Iseraela apotata e vetahi atu â i te senekele iva hou to tatou nei tau. Tera râ, ua faaurua-atoa-hia o Ioela no te tohu e: “E ninii atu ai au [Iehova] i tau varua i nia i te taata atoa; e tohu hoi ta outou mau tamarii tamaroa e te mau tamahine; e taotootoahia mai to outou mau taata paari, e ite to outou mau taata apî i te orama: e nini atu vau i tau varua i nia i te mau tavini tane, e i nia i te mau tavini vahine, ia tae i taua anotau ra.” (Ioela 2:28, 29) Ua tupu te reira i nia i te mau pǐpǐ a Iesu i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau mai â. E auê tupuraa rahi o teie parau tohu o ta tatou e ite ra i teie senekele 20! I teie mahana e mau mirioni o te “tohu” ra, aore ra o te faaite ra i te poroi a Iehova—i rotopu ia ratou ua hau atu i te 600 000 i roto i te taviniraa pionie taime taatoa.

13, 14. Na te aha e nehenehe e tauturu i te mau kerisetiano apî ia ite i te oaoa i roto i te taviniraa?

13 E taurearea te rahiraa o te mau taata poro o te Basileia. E ere noa i te mea ohie no ratou i te tauaparauraa i te feia paari no nia i te Bibilia. I te tahi mau taime e parauhia i te mau tavini apî o Iehova e: ‘Te haamâuˈa ra outou i to outou taime no te poro,’ e ‘e tia ia outou ia rave i te tahi atu ohipa.’ Ma te mǎrû e nehenehe te mau Ite no Iehova apî e pahono e te peapea nei ratou i te mea e te manaˈo ra te taata mai te reira. Ua ite te hoê taata poro apî i te parau apî maitai i te tahi tauturu ia pahono atoa ˈtu e: “Te ite nei au e te faufaa-mau-hia ra vau i te tauaparauraa ˈtu i te mau taata paari mai ia outou, e te haafaufaa nei au i te reira.” Papu maitai, e ere roa ˈtu te pororaa i te parau apî maitai e haamâuˈaraa taime. Tei mua te mau ora i te pohe. Na roto i te arai o Ioela, ua parau atea te Atua e: “E riro hoi e, o tei tau i te iˈoa ra ia Iehova, o te faaorahia ïa.”—Ioela 2:32.

14 Te haapopou ra te mau tamarii o te apee nei i to ratou mau metua i roto i te ohipa pororaa i te Basileia i te tauturu a te mau metua i roto i te haamauraa i ta ratou iho mau tapao. Ma te riirii te haere ra teie mau tamarii i mua mai te taioraa i te hoê irava tae atu i te faataaraa i to ratou tiaturiraa niuhia i nia i te Bibilia e te pûpûraa i te mau buka e tano no te mau taata o te anaanatae ra. A ite noa ˈi ratou i to ratou haereraa i mua e te haamaitairaa o Iehova, te ite ra te feia poro apî i te Basileia i te oaoa rahi i roto i te pororaa i te parau apî maitai.—Salamo 110:3; 148:12, 13.

Te itoito e te haerea faaoromai

15. Nafea te hiˈoraa o Ezekiela e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia faaama faahou i to tatou itoito no te ohipa pororaa i te Basileia?

15 Ua riro atoa te mau peropheta a te Atua ei hiˈoraa maitai i te pae o te faatupuraa i te itoito e te haerea faaoromai—mau huru ta tatou e titau ra i roto i ta tatou taviniraa i teie mahana. I to tatou haapiiraa i te taime matamua i te parau mau no roto mai i te Parau a te Atua, eita e ore ua ama tatou mai te auahi ra te huru e te itoito o tei turai ia tatou ia paraparau ma te mǎtaˈu ore. Ua mairi râ tau matahiti mai taua taime ra, e ua ati pinepine paha ia tatou i ta tatou tuhaa fenua o te pororaa. Te farii ra paha te tahi noa mau taata i teie nei i te poroi o te Basileia. Ua faaiti anei te reira i to tatou itoito? Mai te peu e e, a hiˈo na i te peropheta Ezekiela, te auraa o to ˈna iˈoa oia hoi “Te haapuai ra te Atua.” Noa ˈtu e ua faaruru o Ezekiela i te mau taata mafatu aroha ore i Iseraela tahito, ua haapuai te Atua ia ˈna e ei faahohoˈaraa ua haapaari rahi aˈe oia i to ˈna rae i te hoê ofai. No reira, ua nehenehe ta Ezekiela e amo i ta ˈna taviniraa e rave rahi, e rave rahi mau matahiti noa ˈtu e ua faaroo te mau taata aore ra aita. Te faaite ra to ˈna hiˈoraa e e nehenehe tatou e na reira atoa, e e nehenehe te reira e tauturu ia tatou ia faaama faahou i to tatou itoito no te ohipa pororaa.—Ezekiela 3:8, 9; Timoteo 2, 4:5.

16. Eaha te haerea o Mika te tia ia tatou ia faatupu?

16 Ua faataa ê o Mika ia ˈna no to ˈna faaoromai, o tei tohu i te senekele vau hou to tatou nei tau. “[I to ˈu nei pae,]” ta ˈna ïa i papai, “e hiˈo râ vau ia Iehova; e tiai au i te Atua o to ˈu nei ora: e na tau Atua e faaroo mai e e parau mai hoi ia ˈu.” (Mika 7:7) Ua aahia te tiaturiraa o Mika i roto i to ˈna faaroo puai. Mai te peropheta Isaia, ua ite o Mika e o ta Iehova i opua, papu maitai o Ta ˈna ïa e faatupu. Ua ite atoa tatou i te reira. (Isaia 55:11) E faatupu ïa tatou i te haerea faaoromai i roto i te faatupuraa i te mau parau tǎpǔ a te Atua. E e poro tatou i te parau apî maitai ma te itoito, i roto atoa i te mau vahi e faaite ai te mau taata i te anaanatae iti noa no te poroi o te Basileia.—Tito 2:14; Iakobo 5:7-10.

Te faaohiparaa i te faaoromai i teie mahana

17, 18. Eaha te tahi mau hiˈoraa tahito e o teie tau o te nehenehe e tauturu ia tatou ia faaohipa i te faaoromai?

17 Te tamau maite nei vetahi mau peropheta a Iehova ma te faaoromai i roto i ta ratou mau hopoia tau matahiti, aita râ ratou i ite i te tupuraa o ta ratou mau parau tohu. Tera râ, te tauturu ra to ratou tamau-maite-raa ma te faaoromai, ma te faaruru pinepine i te hamani-ino-raa, ia tatou ia haapapu e e nehenehe tatou e faaoti i ta tatou taviniraa. E nehenehe atoa tatou e faufaahia i te hiˈoraa o te feia haapao maitai i faatavaihia i te mau tau ahuru matahiti matamua o te senekele 20. Noa ˈtu e aita to ratou mau tiaturiraa no te haere i nia i te raˈi i tupu oioi noa mai ta ratou i manaˈo na, aita ratou i vaiiho i te inoinoraa no nia i teie area taime e au ra e tei faanuuhia ia haaparuparu i to ratou itoito i te raveraa i te hinaaro o te Atua mai ta ˈna i faaite ia ratou ia rave.

18 Tau matahiti te roaraa, ua opere e rave rahi o teie mau kerisetiano ma te tamau i Te Pare Tiairaa e to ˈna vea apiti, te A ara mai na! (na mua ˈˈe Te matahiti auro e i muri aˈe Tamahanahanaraa). Ua ara ratou ma te itoito ia operehia teie mau vea faufaa i te mau taata i roto i te mau aroâ e i to ratou mau fare ta tatou e pii ra i teie mahana e te mau eˈa opereraa vea. Ua moemoe oioi te hoê tuahine paari o tei faaoti i ta ˈna hororaa i nia i te fenua nei e te mau taata hahaere o tei matau i te iteraa ia ˈna e poro na te aroâ. Auê faaiteraa ta ˈna i horoa i roto i ta ˈna taviniraa haapao maitai e rave rahi mau matahiti, mai ta te mau faahitiraa parau o te feia i hiˈopoa i ta ˈna taviniraa i mua i te taata i faaite! Ei taata poro i te Basileia, te vaiiho tamau ra anei outou i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! i roto i te rima o te mau taata ta outou e farerei ra i roto i ta outou taviniraa?

19. Eaha te faaitoitoraa ta te Hebera 6:10-12 e horoa ra no tatou?

19 A hiˈo atoa na i te faaoromai e te taviniraa haapao maitai o te mau taeae e tavini ra ei mau melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova. Ua naeahia e rave rahi o ratou i teie nei e iva ahuru aore ra hanere matahiti, e mau taata poro o te Basileia noâ ra ratou o te amo ra ma te itoito i ta ratou mau hopoia faataahia. (Hebera 13:7) E eaha ïa no te tahi atu feia ruhiruhia e te tiaturiraa e haere i nia i te raˈi e vetahi atoa i roto i te “mau mamoe ê atu” tei paari? (Ioane 10:16) E nehenehe ratou e papu e e ere te Atua i te parau-tia ore no te haamoe i ta ratou ohipa e te here ta ratou i faaite no to ˈna iˈoa. I to ratou apitiraa ˈtu i te mau hoa faaroo apî, ua tamau maite paha te mau Ite no Iehova paari i te raveraa i tei maraa ia ratou, ma te faaohipa i te faaroo e ma te faaite i te faaoromai i roto i te taviniraa a te Atua. (Hebera 6:10-12) Inaha, na roto anei i te tia-faahou-raa, mai te mau peropheta o te tau tahito, aore ra na roto anei i te oraraa mai te “ati rahi” e haere maira, e fanaˈo ratou i te haamauruururaa rahi o te ora mure ore.—Mataio 24:21.

20. (a) Eaha ta outou i haapii mai na roto i te “hiˈoraa” o te mau peropheta? (b) Nafea te faaoromai a te mau peropheta e nehenehe ai e tauturu ia tatou?

20 Auê ïa hiˈoraa maitai ta te mau peropheta a te Atua i vaiiho no tatou! I te mea e ua faaruru ratou i te mauiui, ua faaohipa ratou i te faaoromai, e ua faatupu i te tahi atu mau huru maitatai a te Atua, e ua riro mau â ei haamaitairaa taa ê no ratou i te paraparauraa na nia i te iˈoa o Iehova. Ei mau Ite no ˈna o teie tau tatou, e riro atoa tatou mai ia ratou e e tapea tatou i te manaˈo papu mai te peropheta Habakuka ra, o tei parau e: “Tia noa ihora vau i to ˈu ra fare araraa, e ua haapapu aˈera vau i nia i tau pare; tiai ihora vau ia ite au i ta [te Atua] parauraa mai ia ˈu ra.” (Habakuka 2:1) Ia hoê â atoa to tatou papuraa a faaohipa noa ˈi tatou i te faaoromai e a tamau noa ˈi tatou ma te oaoa i te faaite i mua i te taata i te iˈoa hanahana o to tatou Poiete Rahi, o Iehova!—Nehemia 8:10; Roma 10:10.

Ua taa anei ia outou i teie mau tuhaa?

◻ Eaha te hiˈoraa itoito ta te peropheta Amosa i horoa?

◻ I roto i teihea mau tupuraa i riro ai te peropheta Mose ei hiˈoraa maitai?

◻ Nafea te mau Ite no Iehova o teie tau e ohipa ˈi mai ia Amosa e Isaia?

◻ Eaha te haapiiraa ta te mau tavini kerisetiano e nehenehe e huti mai i te haerea o Hosea e o Ioela?

◻ Nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau hiˈoraa o Ezekiela e to Mika?

[Hohoˈa i te api 16]

Noa ˈtu te patoiraa uˈana a Amazia, ua haapuai te varua o Iehova ia Amosa ia tohu ma te itoito

[Hohoˈa i te api 18]

Ua horoa te feia haapao maitai i faatavaihia i te hoê hiˈoraa maitai na roto i te faaohiparaa i te faaoromai i roto i te taviniraa a Iehova

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono