“E ao to te feia i tamau maite i te faaoromai”
1. I te faatupuraa i te Mataio 24:3-8, eaha te huru o te fenua mai te matahiti 1914 mai â, e eaha te mau tiaturiraa ta te Totaiete o te mau Nunaa e ta te mau Hau amui i ore i faatupu?
I ROTO i te buka ra To tatou nei tau (beretane), ua faahiti o Robert Nisbet i “na tamaˈi e hitu ahuru ma pae matahiti e itehia, fatata aita e faaea, mai te matahiti 1914 mai”. Oia mau, ua tohu o Iesu Mesia i ‘te parau tamaˈi e te aueue roo tamaˈi’, e oia atoa i te mau tamaˈi rahi, no te tau hopea o ta tatou e ora nei (Mataio 24:3-8). I te matahiti 1920, ua haamauhia te Totaiete o te mau Nunaa “no te tapea i te tamaˈi e a muri noa ˈtu”. Aita râ te reira i manuïa. I te matahiti 1945, ua faatupuhia aˈera te Faanahonahoraa a te mau Hau amui ia “ore te ui no muri mai ia roohia i te ati o te tamaˈi”. Teie nei râ, teie ta tatou e nehenehe e taio i roto i te buka ra Aroraa i te mau vahi atoa (beretane), a Max Harrelson: “Mai te hopearaa o te Piti o te Tamaˈi rahi, ua iti roa te mau mahana i ore ai te taata i aro i te tahi vahi.”
2. Eaha ta te tahi mau taata e faahiti noa ra ia ratou iho no nia i te mau huru tupuraa i roto i te ao nei, e o tatou iho, eaha te tia ia tatou ia aniani?
2 Hau atu, ua apiti faahou mai te totovaraa, te haavîraa uˈana, te ohipa viivii, te veve, te raau taero e te maˈi i te peapea rahi o te oraraa. Peneiaˈe te parau nei vetahi mau taata e: ‘E nehenehe anei ta te huitaata e faaoromai maoro atu â i te mau huru tupuraa fifi mai teie te huru?’ Teie nei râ, e o te mea faufaa roa ˈˈe, tatou iho tei tia i te aniani e: ‘E faaoromai anei te Atua ia faainohia ta ˈna poieteraa i nia i te fenua nei? E hiâ taime oia e vaiiho ai i te feia ino ia vavahi i te fenua e ia rave e ia faaino-rahi-noa-hia i to ˈna iˈoa faufaa roa?’
3. a) Eaha te uiraa ta te peropheta Isaia i ui, e no te aha? b) Eaha te pahonoraa ta Iehova i horoa, e eaha ta te reira e haapapu ra no to tatou nei tau?
3 Ua ui te peropheta Isaia i te hoê uiraa mai te reira te huru. Ua horoahia ia ˈna te hopoia ia faaite i te feia e ora ra i to ˈna ra tau i te hoê poroi no ǒ mai ia Iehova ra; ua faaarahia aˈera râ oia e eita te mau ati Iuda e tâuˈa mai ia ˈna e i te Atua tei tono ia ˈna. No reira oia i ani e: “Mai te aha te maoro, e Iehova?” Oia, e hia taime e tia ˈi ia Isaia ia poro i taua nunaa faaroo ore ra, e e hiâ taime Iehova e farii noa ˈi i te patoiraa ino mau o taua mau ati Iseraela i te auraro atu i ta ˈna poroi? Ua pahono aˈera o Iehova e: “Ia pau roa te mau oire, e aore roa e taata; e te mau fare atoa, e aore roa e taata toe i roto ra, e ia ano roa te fenua ra.” (Isaia 6:8-11). Oia atoa i teie mahana, te faaoromai noa ra te Atua i te hoê â huru faainoraa e tae roa i te taime ta ˈna i faataa no te faatupu i ta ˈna haavaraa i nia i te ao, e o te amuiraa faaroo kerisetiano taiva te tuhaa faahapa-roa-hia o te ao.
4. Eaha te faahopearaa o te faaoromai o Ioba, e eaha te haapapuraa ta te reira e horoa nei no tatou?
4 Te faaoromai noa ra Iehova e mea roa i teie nei i te mau faatihaehaeraa a Satani. A 3 600 matahiti i teie nei, ua faaoromai atoa te taata haapao maitai ra o Ioba, ia ˈna i pahono ma te upootia i te faatihaehaeraa a Satani, o tei faahiti hoi e eita o Ioba e nehenehe e faaea ma te ore e taiva mai te peu e e faahemahia oia. Auê hoi taua faahopearaa i te faaoaoa roa i te mafatu o Iehova e (Ioba 2:6-10; 27:5; Maseli 25:11)! Ua parau o Iakobo, taeae o Iesu, i muri roa iho e: “Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai. Ua ite outou i te faaoromai o Ioba ra, e ua ite hoi outou i ta te Fatu i rave i te hopea ˈˈe; e ua î te Fatu i te aroha, e te hamani maitai rahi.” Oia atoa i to tatou nei tau, ua roaa ïa i te feia o te faaoromai ma te tavini ia Iehova, i te haapapuraa e e hope te mau tamataraa na roto i te hoê faahopearaa oaoa mau. — Iakobo 5:11.
5. Mea nafea to Iesu faaiteraa e i to tatou nei tau e riro te faaoromai ei huru e titauhia e te nunaa a te Atua, e i roto i teihea ohipa e tia ˈi i taua nunaa ra ia faaoromai?
5 Ua haapapu maitai Iesu e, i to tatou nei tau, e riro te faaoromai ei huru hinaaro-mau-hia e te nunaa a te Atua. I roto i ta ˈna parau tohu no nia i te tapao “o te hopea o [te amuiraa o te mau mea nei]”, ua parau oia e: “Area te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea ra, oia te ora.” Oia, ia mau papu, i roto i teihea râ ohipa? Te pahono oioi ra o Iesu i muri noa i taua mau parau ra: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.” (Mataio 24:3, 13, 14). I reira noa ‘e tae mai ai te hopea’. — Hiˈo Mareko 13:10, 13; Luka 21:17-19.
No te aha Iehova e faaoromai ai
6. No te aha e nehenehe ai e parau e ua riro o Iehova ei hiˈoraa faahiahia mau i te pae o te faaoromai, e no te aha, no te tahi atu mau tumu, oia e faaoromai ai mea maoro i teie nei?
6 Ua faataa te aposetolo Paulo e: “[O] te Atua, [o tei] hinaaro i te faaite i to ˈna riri, e ia itea to ˈna mana i te faaoromairaa roa i te mau farii no te riri i faaauhia no te pohe ra.” (Roma 9:22.) No te aha Iehova e vaiiho noa ˈi, mea maoro i teie nei, i te ora no te feia iino, taua mau “farii no te riri” ra? Teie te hoê o te mau tumu: no te faaite e eita te faatereraa a te taata, o tei faataa ê i to ˈna Poiete, e manuïa (Ieremia 10:23). Fatata roa te mana arii o te Atua i te faatiahia, ia haapapu anaˈe oia e o o ˈna anaˈe te nehenehe e afai mai i te hau, te au maite e te oaoa no te utuafare fetii taata, e te reira maoti te Faatereraa a Iesu. — Salamo 37:9-11; 45:1, 6, 7.
7. Eaha te tahi atu â tumu Iehova e faaoromai ai, e eaha te haamaitairaa ta te tahi tau mirioni taata e ite nei no taua faaoromairaa ra mai te mau matahiti 30?
7 Hau atu, te faaoromai nei Iehova “[no] te faaite i te rahiraa o to ˈna maitai, i te mau farii o te aroha”. (Roma 9:23.) O te mau kerisetiano faatavaihia taiva ore ïa taua mau “farii o te aroha”, o te feia tei “tauihia (...) no roto i te taata nei” no te faatere e o Iesu Mesia i roto i te Basileia o te raˈi. Ua haamatahia i te taati i taua mau 144 000 i te tau o te mau aposetolo; e ua tamau noa taua ohipa ra e tae roa i to tatou nei mau mahana, i reira oia e tapae ai i to ˈna hopea (Apokalupo 7:3; 14:1, 4). Hau atu, mai te mau matahiti 30, ua faatia te faaoromai o Iehova i te haaputuputuraa o te tahi tau mirioni â taata; oia hoi “e feia rahi roa (...) no te mau fenua atoa”, o te oaoa ra ia manaˈo ratou e e ora ˈtu ratou i te ati rahi hopea ia roaa ia ratou te oraraa mure ore i nia i te fenua nei te faarirohia ei paradaiso (Apokalupo 7:4, 9, 10, 13-17). Tei roto anei outou i taua feia rahi ra? Mai te peu e e, aita anei outou e oaoa ra i te mea e ua faaoromai Iehova i te vairaa o taua mau farii no te riri ra e tae roa mai i teie mahana? Teie nei râ, mai ia Iehova, e tia ia outou ia tamau â i te faaoromai.
E haamaitaihia te faaoromairaa
8. No te aha e mea hinaaro mau na tatou paatoa i te faaoromai, e eaha te hiˈoraa o te faaoromai te tia ia tatou ia hiˈopoa ma te haapao maitai?
8 Mai te peu e te hinaaro nei tatou e fanaˈo i te mau parau tǎpǔ a Iehova, e tia ia tatou ia atuatu i te faaoromai. I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i taua parau mau matamua ra, tei papaihia i roto i te Hebera 10:36, ua faataa maitai te aposetolo Paulo i te mau tuhaa o te faaroo e te faaoromai mau o te hoê ‘nahoa rahi ite’ o te mau tau tahito. Te aˈo nei oia i muri iho, e ia “horo tamau maite (...) i teie nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo; (...) i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro”, ua faaoromai taatoa aˈera Iesu, i roto i ta ˈna taviniraa ma te ore roa e moe ia ˈna i te haamaitairaa. Te horoa nei to ˈna hiˈoraa ia tatou i te puai no te faaoromai atoa. — Hebera 12:1, 2.
9. I to tatou nei tau, eaha te mau faahopearaa ta te mau hiˈoraa i te pae o te faaoromai e faahotu nei?
9 I to tatou nei tau, aita atoa tatou e erehia ra i te mau hiˈoraa i te pae o te faaoromai. Peneiaˈe e ua ite outou aore ra ua matau ia outou i te tahi mau taeae e mau tuahine o tei faaite i te hoê faaoromai faahiahia mau. Mea anaanatae mau na tatou to ratou haapao maitai. I te mau matahiti atoa, te papai nei te mau Ite no Iehova i te hoê tabula no ta ratou ohipa i roto i te ao nei i te Taiete Watch Tower e te faatae atoa nei ratou i te tahi mau aamu faahiahia o te faaite ra i te faaoromai e te haapao maitai o te mau tavini o te Atua. Te horoa nei te tabula ta tatou e ite nei i na api e maha i muri nei i te hoê manaˈo o te ohipa rahi tei ravehia i roto i te roaraa o te matahiti 1989 e taua mau Ite ra, o tei ‘apiti atu to ratou faaroo i te faaoromai’. — Petero 2, 1:5, 6.
Ta tatou matahiti hotu roa ˈˈe
10. a) I roto e hia mau fenua e mau motu te parau apî maitai o te Basileia i te pororaahia i te matahiti 1989, e e hia taata tei apiti atu i taua ohipa ra? b) E hia taata tei riro mai ei pionie i roto i te roaraa o te avae faahiahia, e e hia hora tei horoahia e ratou i roto i te taviniraa i te matahiti 1989?
10 Mai ta te tabula i muri mai e faaite ra, ua porohia te Basileia o Iehova, o tei piri roa mai i teie nei, i roto e 212 fenua e motu. O oe e taio ra i Te Pare Tiairaa, tei roto atoa anei oe i te mau 3 787 188 taata o tei apiti i roto i taua ohipa rahi mau ra? Tei rotopu anei oe i te mau pionie i te avae faahiahia i reira 808 184 feia poro i rave i taua taviniraa ra? Noa ˈtu e eaha ta outou tuhaa i roto i te mau 835 426 538 hora i horoahia i roto i te taviniraa i te matahiti 1989, e nehenehe atoa ïa oe e oaoa. — Salamo 104:33, 34; Philipi 4:4.
11. a) E hia rahiraa taata tei putuputu i te oroa Haamanaˈoraa i te 22 no mati i mairi aˈenei, e no te aha ua riro te reira ei tumu no te oaoa? b) E hia rahiraa taata o tei bapetizohia e, ia au i te tabula, eaha te mau fenua te nehenehe e tapaohia no taua tumu ra?
11 Te tahi atu â tumu o te oaoa, o te numera faahiahia ïa o te 9 479 064 taata, i roto i te ao taatoa nei, o tei putuputu mai, i te 22 no mati i mairi aˈenei, i te oroa Haamanaˈoraa i te pohe o Iesu. Te faaite mai nei taua numera ra e te vai ra, ma te puai mau, e 5 691 876 feia poro o te Basileia hau atu â, mai te peu iho â ra e e arataihia taua mau taata mai te mamoe ra te huru ma te here mau, o te faaroo nei i te poroi ma te anaanatae, tae roa ˈtu i roto i te aua o te mau mamoe, ia nehenehe ratou e tavini ia Iehova ma te taatoa. E nehenehe anei ta tatou e tauturu ia ratou i roto i taua tuhaa ra (Ioane 10:16; Apokalupo 7:9, 15)? Mai ta te numera o te 263 855 feia tei bapetizo-apî-hia i roto i te roaraa o te matahiti taviniraa 1989 e faaite ra, e rave rahi tei farii maitai aˈena i te parau apî maitai.
12. Eaha te tahi mau haamaramaramaraa ta te tabula e ore e horoa nei no nia i a) te mau piha neneiraa o te Taiete Watch Tower? b) te mau vea tei operehia e te mau tamatahitiraa i roaa mai?
12 Teie nei râ, te vai ra te tahi mau haamaramaramaraa aita taua tabula ra e horoa ra. Aita oia e parau ra, ei hiˈoraa, no nia i te hinaaro maha ore i te mau buka: mau Bibilia, mau buka, mau vea iti e mau vea, o ta tatou i ite. No reira, ua nenei te mau matini o te Taiete Watchtower i New York e 35 811 000 Bibilia, buka e vea iti, o te hoê ïa maraaraa e 101 % ia faaauhia i te matahiti 1988. No te reira, ua faaohipahia 25 999 tane papie. I roto i vetahi mau piha neneiraa rahi a te Taiete Watch Tower, i Helemani iho â râ, i Italia e i te fenua Tapone, ua horoa te feia rave ohipa ma te tamoni ore i te tahi mau hora hau no te tauturu i te “tavini haapao maitai e te paari” ia opere i te “maa [varua] i te hora mau ra”. (Mataio 24:45.) I roto i te roaraa o te avae eperera e te avae me, ua operehia aˈera te hoê numera faahiahia o te mau vea e ua roaa mai e rave rahi mau tamatahitiraa i roto i te tahi mau fenua; hau atu, ua horoahia te hoê haapao maitai taa ê i te opereraa i te mau numera o Te Pare Tiairaa no nia ia “Babulonia Rahi”. (Apokalupo 17:5.) Eita e ore e i te avae eperera i mua mai, e rave rahi ïa mau pionie tauturu e te tahi atu mau Ite i roto i te aua o te ao no te apiti atu i te ohipa e nehenehe e piihia mai ta tatou tau pororaa itoito roa ˈˈe i roto i te matahiti. — Hiˈo Isaia 40:31; Roma 12:11, 12.
13. Eaha te mau fenua tei tuuhia i roto i taua tabula ra o ta tatou e ore i ite i te matahiti i mairi aˈenei? A faataa e no te aha ra.
13 A hiˈopoa faahou na i te tabula. Te tapao ra anei outou i te tahi mau fenua e aita to ratou iˈoa i faahitihia i te matahiti i mairi aˈenei? Te vai ra te fenua Hongrie e te fenua Polonia, e no farii-noa-hia ˈtura te ohipa pororaa i reira. Te faaite nei tatou i to tatou mauruuru i te mau mana faatere o taua mau fenua ra no te tiaraa ta ratou e rave ra i teie nei no nia i te mau Ite no Iehova. No taua parau ra, ua fariihia te mau pure o te utuafare fetii o te mau taeae i roto i te ao atoa nei, “ia parahi hauti-ore-hia tatou ma te hau, ma te paieti, e te tura”. — Timoteo 1, 2:1, 2.
14. Eaha ta tatou e nehenehe e parau no nia i te mau tairururaa mataeinaa “Te paieti” o tei tupu i te fenua Polonia?
14 No nia i te paieti, ua nehenehe atura e faatupu i teie matahiti i te mau tairururaa mataeinaa “Te paieti” i Polonia iho; ua tupu te reira i te avae atete i roto e toru oire taa ê. Ua faaite to tatou mau 91 024 taeae no Polonia e e feia farii faahiahia mau ratou (Hebera 13:1, 2, 16). Mai te hoê semeio, ua horoahia te parau faatia i te tahi tau ahuru tausani taeae no Helemani, no Rusia, no Tchécoslovaquie e no te tahi atu mau vahi, no te haere i te mau tairururaa; o ta ratou ïa i rave na nia i te pereoo faauta taata, na nia i te pereoo auahi, e oia atoa ma te haere na raro noa. Ua haere mai te tahi tau tausani taata na nia i te manureva no na fenua Marite e piti, no Europa tooa o te râ, e no te mau motu atea no Patitifa e no te fenua Tapone. Aita te mau tahua tueraa popo i rahi maitai, tei tamâ-maitai-hia e to tatou mau taeae, no te farii e 65 710 taata i Katowice, 40 442 i Poznań e 60 366 i Varsovie, oia hoi te hoê taatoaraa taata i putuputu mai e 166 518 ïa taata. I roto i te mau vahi tairururaa atoa, ua faatupu te mau bapetizoraa i te taˈi oaoa. I Poznań, hoê o te feia bapetizo e 9 to ˈna matahiti, e te tahi e 90 ïa to ˈna matahiti. No taua mau tairururaa e toru ra, e 6 093 feia o tei bapetizohia, e e rave rahi feia apî. I roto i taua feia apî ra, e rave rahi no te mau fenua o tei parauhia e te pohe ra te haapaoraa e te ui o te feia paari. Aita râ i tupu mai te reira no te haapaoraa mau, o tei haamauhia i nia i te Parau a te Atua. (Hiˈo Salamo 148:12, 13; Ohipa 2:41; 4:4.) Ua haamaitaihia te faaoromai o to tatou mau taeae no Europa no te pae Hitia o te râ na roto i te hoê huru faahiahia mau.
Haapao maitai noa ˈtu te mau faahemaraa
15. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e ua faatupu te mau Ite no Lebanona i te faaoromai e te mau papu, e eaha te mau faahopearaa ta ratou i tapao mai?
15 Mai te aposetolo Paulo, e tia i te mau Ite no Iehova ia faaoromai i roto i te mau tupuraa e rave rahi e te taa ê hoi (Korinetia 2, 11:24-27). I Lebanona, te uˈana noa ra te tamaˈi tivila. Te aha nei to tatou mau taeae? Te vai papu noa ra ratou e te hinaaro nei ratou e tapea. Ua tapao-taa-ê-hia te matahiti 1989 e te mau pupuhiraa ofai e te mau tupitaraa, e tae noa ˈtu i te mau taime ati rahi, ua hinaaro noa te mau taeae eiaha e faaiti i ta ratou taviniraa. Te faatia ra te hoê amuiraa no Beyrouth e: “Ua faanaho-tamau-hia te mau vahi putuputuraa no te pororaa i te mau po atoa o te hebedoma. Aita te mau taeae i taiâ no te hau ore e itehia ra. Ua rahi roa ˈtu te tuhaa fenua i porohia e matou mai tei ore i itehia i mutaa ihora. I te avae eperera, ua tapao matou i te hoê numera rahi o te mau pionie. Ua haamata matou i te tahi mau haapiiraa bibilia, e ua opere matou e rave rahi mau vea e mau buka.”
16. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e ua faatupu te mau taeae no Colombie i te faaoromai ma te haere e afai i te parau apî maitai i roto i te mau oire e aita e Ite i reira?
16 Te paraparau-rahi-hia nei no te fenua Colombie no te opereraa raau taero e te haavîraa uˈana e vai ra i reira. Teie nei râ, e nehenehe atoa e parauhia no nia i te faaoromai o te tahi mau taeae kerisetiano. Aita i maoro roa, ua tonohia te tahi mau pionie taa ê no te hoê taime noa, i roto e 31 oire i reira hau atu i te hoê ahuru tausani feia e noho ra, e aita hoi e Ite i roto i teie mau oire. I roto i te hoê o taua mau oire ra, ua ite aˈera te tahi mau taata o tei anaanatae i te Bibilia e ua haere noa mai te mau pionie no te tahi noa tau avae e ua ani onoono aˈera ratou e ia faaea faahou mai. I roto i te tahi atu vahi, ua tarima 18 taata tei anaanatae i te parau mau, i te hoê rata haamauruururaa ma te faahaamanaˈo i te mau haamaitairaa i te pae varua tei noaa ia ratou i roto i na avae e toru i faaeahia mai e te tahi mau pionie, e ua ani aˈera ratou i te hoê tauturu hau atu. “E ere i te hoê ohipa hauti”, ta ratou ïa i parau. Aita e faufaa ia haapapu atu e, i roto i na tupuraa e piti, ua ravehia te tahi mau faanahonahoraa no te faarahi atu â i te anaanatae i faaitehia e taua mau taata ra. E tia ia faaoromai no te faaineine i te tahi mau tuhaa fenua atea, ua haamaitai-rahi-hia râ te mau tutavaraa a te mau pionie e rave nei i taua ohipa ra.
17, 18. a) Te faaoromai nei te mau Ite no Iehova no Italia i roto i teihea mau huru tupuraa? b) Noa ˈtu te mau haavare o tei haapararehia no nia ia ratou, te ite ra anei te mau Ite no Iehova i te maraaraa?
17 Te farerei nei te mau Ite no Iehova no Italia i te hoê patoiraa uˈana no ǒ mai i te mau upoo faatere haapaoraa, e nehenehe râ ta ratou e faaoromai maoti te puai ta Iehova e horoa ra no ratou. I roto e rave rahi mau paroita, ua opere haere te perepitero i te tahi mau parau e nehenehe e tapiripiri, te tia ia tuu i nia i te mau opani o te feia no ta ratou haapaoraa; te faaue nei taua mau parau tapiripiri ra i te mau Ite no Iehova ia ore e patoto atu i te opani. I roto i te hoê tuhaa vahi, ua tihepu mai e rave rahi mau perepitero i te tahi mau tamaroa no te tapiripiri i taua mau parau ra i nia i te mau opani atoa, i nia atoa i te mau opani a te mau Ite! Teie nei râ, eita te mau Ite e vaiiho oioi noa ia ratou ia haamǎtaˈuhia, e te faaohipa pinepine nei ratou i taua mau parau ra no te faatupu i te aparauraa. Hau atu, ua paraparau rahi te mau vea e oia atoa te afata teata o te fenua no taua ohipa ra; ua faahapa ratou i te patoiraa i te pae faaroo i faaitehia e ua haapapu ratou e te raveraa i taua mau ohipa ra, o te hoê ïa tapao o te paruparu no ǒ mai i te Ekalesia ra. No te mea ua peapea rahi roa te hoê orometua haapii no te piha tuatoru no taua ohipa ra tei ravehia i nia i te mau Ite, ua tamatahiti atura oia ia ˈna i Te Pare Tiairaa e i te A ara mai na!
18 I te fenua Italia, te faaohipa atoa nei te Ekalesia katolika i te mau apotata no te haaparare i te tahi mau parau haavare i nia i te nunaa o Iehova; ma te faufaa ore atoa râ, no te mea ua ite-maitai-hia e te faaturahia nei na 172 382 feia poro o taua fenua ra. Ua faatia te hoê taata i te tahi mau Ite tei haere mai e farerei ia ˈna e ua taio oia i te tahi mau parau faahapa no nia ia ratou i roto i te tahi mau buka no ǒ mai i te tahi mau Ite tahito. Aita roa ˈtu ïa oia i oaoa a riro mai ai to ˈna taeae ei Ite no Iehova. Teie nei râ, i roto i te hoê area tau, ua tapao oia e ua faatupu taua tauiraa i te haapaoraa ra i te hoê huru maitai i nia i to ˈna taeae e ua aniani aˈera oia e: ‘Nafea te hoê mea ino e nehenehe ai e faahotu i te mau faahopearaa maitai?’ Ua ani aˈera taua taata ra i te hoê haapiiraa bibilia i te mau Ite i haere mai e farerei ia ˈna. — Hiˈo Kolosa 3:8-10.
Ia aro anaˈe na tatou i te tâuˈa ore
19, 20. a) I mua i teihea huru tupuraa e tia ˈi i te mau Ite no Finlande ia faaite i te faaoromai, e eaha te mea faufaa mau i roto i te titorotororaa i faanahohia e te Ekalesia? b) Eaha te hoê aamu no nia i te pororaa o te faahohoˈa ra i te faufaaraa no te faaoromai i roto i te pororaa i te parau apî maitai?
19 I roto i te mau fenua i reira te mau Ite e haere pinepine ai e farerei i te mau taata, e mea pinepine e e rave rahi teie e ore e tâuˈa nei i te parau apî maitai. O te ohipa ïa e tupu ra i te fenua Finlande. Ua faaite mai te hoê titorotororaa i faanahohia e te Ekalesia o taua fenua ra e aita 70 % o te huiraatira e au ra i te mau haereraa e farerei a te mau Ite. Teie nei râ, aita 30 % e patoi ino ra i te reira, e e 4 % teie e parau nei e mea au roa na ratou i te mau Ite no Iehova. Mea faufaa roa taua numera ra. Oia mau, 4 % o te huiraatira no te fenua Finlande, e 200 000 taata ïa, e i roto i taua fenua ra, e 17 303 te numera o te feia poro i te Basileia i teie mahana.
20 I te hoê mahana, ua paraparau aˈera te hoê taata i te hoê Ite no Iehova e haere maira e farerei ia ˈna no taua titorotororaa e ua ani aˈera oia e: “Aita outou i ite e 70 % i rotopu ia matou teie e faariro nei ia outou mai te feia au-ore-hia? No te aha outou e tamau noa ˈi i te haere mai e haafifi ia matou?” Ua pahono aˈera te taata poro e: “Oia, ua faaite atoa râ taua noâ titorotororaa ra e te vai ra e 4 % o te mau taata o te au nei ia matou. O taua mau taata ra ta matou e tamata ra i te imi. Noa ˈtu e te vai ra 1 %, e tamau noâ matou i te haere i tera e tera uputa no te tamata i te paimi ia ratou.” Ua feruri atura taua taata ra i te tahi tau taime, e i muri iho, ua parau aˈera e: “E faufaa rahi anei ta outou poroi no ratou?” Ua pahono aˈera te taata poro na roto i te hoê uiraa: “Te hinaaro ra anei oe e faaroo i taua poroi ra?” Aita i maoro roa, ua faaite aˈera taua taata ra i te anaanatae no te parau apî maitai.
Eaha te mea e tupu a muri aˈe
21. a) Eaha te aroraa te tia ia tatou ia rave i roto i teie nei ao, e no te aha? b) Eaha ˈtu â paha ta tatou e faaoromai, e eaha te haapapuraa ta te parau tohu a Habakuka e horoa mai nei?
21 Eaha ˈtura no tatou paatoa? Ua faaoti anei tatou i te faaoromai e o Iehova e o Iesu Mesia, e tae noa ˈtu i te hopea? Eita paha e maoro roa, e tia râ ia tatou ia faaoromai. I roto i te ao a Satani, e tia ia tatou ia aro ma te itoito no te faaroo, no te mea te haaatihia nei tatou e te tia ore i te pae morare, te ohipa viivii e te mau feii i te mau vahi atoa (Iuda 3, 20, 21). Peneiaˈe paha e tia ia tatou ia faaoromai i te hoê aore ra i te tahi huru hamani-ino-raa. I teie nei hora, te mauiui nei te tahi tau tausani o to tatou mau taeae i roto i te mau fare tapearaa, e ua taparahi-ino-hia vetahi. Te putapû nei to ratou mafatu no ta tatou mau pure (Tesalonia 2, 3:1, 2). Fatata roa, e mou te ao ta tatou e ite nei. Te taiohia ra i roto i te Habakuka e: “No te taime i haapaohia ra taua orama nei, ia tae râ i te hopea ra e faaite papu mai ai e ore e haavare: e ia maoro iti noâ, e tiai atu â; e tae mau mai ïa, e ore e haamaoro hua.” — Habakuka 2:3.
22. Eaha te faahopearaa ta tatou e nehenehe e tiaturi ma te papu mai te peu e e atuatu tatou i te faaoromai a te mau peropheta e te mau-papu-raa a Ioba?
22 Te parau nei te pǐpǐ ra o Iakobo ma te aroha e: “E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o te Fatu ra, ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai.” Mai ia Isaia, ia Ieremia, ia Daniela e te tahi atu mau peropheta, o tatou teie e parau nei na roto i te iˈoa o Iehova, e nehenehe tatou e tapea i to tatou haapao maitai i mua i te mau faahemaraa ino mau. Mai ia Ioba, e nehenehe ta tatou e faaoromai. Auê ïa haamaitairaa faahiahia mau tei noaa ia ˈna no to ˈna faaoromai! Na roto i to ˈna aroha e to ˈna here, e horoa Iehova i te tahi mau haamaitairaa mai te reira no tatou, mai te peu e e tapea tatou i to tatou haapao maitai tae noa ˈtu i te hopea. Ia nehenehe na taua mau parau a Iakobo e tano atoa no tatou tataitahi: “Inaha hoi tatou, te parau nei tatou e, e ao to te feia i tamau maite i te faaoromai.” — Iakobo 5:10, 11; Ioba 42:10-13.
Eaha ta outou e pahono atu?
◻ I roto i teihea tuhaa to Iesu faaiteraa mai e e tia ia tatou ia faaoromai?
◻ No te aha Iehova e faaoromai ai?
◻ Eaha vetahi mau tuhaa taa ê o te ohipa rahi tei faatupuhia i te matahiti 1989?
◻ Mea nafea te faaoromai o to tatou mau taeae no Polonia i te haamaitairaahia?
◻ Eaha te haapao maitai i mua i te faahemaraa ta te mau Ite no Lebanona, no Colombie e no Italia i faaite?
[Tapura i te api 12-15
TABULA A TE MAU ITE O IEHOVA O TE AO TAATOA NEI NO TE MATAHITI TAVINIRAA 1989
(Hiˈo i te papai)