‘A tii i te mau matahiapo’
“Te pohe ra anei te hoê o outou i te maˈi? e tii oia i te mau [matahiapo o te amuiraa] ra.”—IAKOBO 5:14.
1, 2. (a) Tei roto te mau tavini a Iehova i teihea tupuraa atâta i teie nei, e eaha paha to ratou manaˈo? (b) Eaha te mau uiraa e titau ra i te pahonoraa?
E TAU “ati rahi” teie. Te ohipa nei te taata ma te miimii, te nounou i te taoˈa materia, te teoteo, e mea pinepine ratou i te faatupu i te peapea i teie “anotau hopea nei.” (Timoteo 2, 3:1-5) Ei mau kerisetiano o te ora nei i roto i teie faanahoraa o te mau mea iino, te haamǎtaˈuhia ra tatou e e toru ati atâta rahi: te Diabolo ra o Satani, te ao o te huitaata paieti ore, e to tatou iho mau hinaaro hara.—Roma 5:12; Petero 1, 5:8; Ioane 1, 5:19.
2 Ia haamǎtaˈuhia tatou e teie mau tuhaa atâta, e riro tatou i te tahi taime i te teimaha roa. Ihea e noaa mai ai te turu no te tauturu ia tatou ia faaoromai ma te haapao maitai? E fariu atu tatou i nia ia vai ia noaa mai te aratairaa ia titauhia tatou ia rave i te mau faaotiraa no nia i ta tatou mau ohipa kerisetiano e ta tatou haamoriraa?
Tei pihai iho noa te tauturu
3. O vai te nehenehe e horoa mai i te haapapuraa tamahanahana, e mea nafea?
3 Te horoa maira te iteraa e o Iehova te Pu o to tatou puai i te haapapuraa tamahanahana mau. (Korinetia 2, 1:3, 4; Philipi 4:13) Ua parau te papai salamo ra o Davida, o tei fanaˈo i te tauturu a te Atua, e: “E tuu atu i to [eˈa] ia Iehova; e tiaturi ia ˈna, e na ˈna e faatupu i te reira.” “E tuu oe i ta oe hopoia ia Iehova ra, e na ˈna oe e tauturu mai; e ore roa oia e vaiiho noa ˈtu i te taata parau-tia ia faaaueuehia.” (Salamo 37:5; 55:22) Auê tatou i te mauruuru e no teie turu!
4. Mea nafea to Petero raua o Paulo horoaraa mai i te tamahanahanaraa?
4 E nehenehe atoa tatou e huti i te tamahanahanaraa na roto i te iteraa e e ere o tatou anaˈe te faaruru ra i te mau tamataraa e te mau ati. Ua faaitoito te aposetolo Petero i te mau kerisetiano e: “[A] patoi atu [i te Diabolo ra o Satani] ma te faaroo turori ore, ua ite hoi outou e, tei to outou mau taeae atoa i te ao nei taua mau pohe ra.” (Petero 1, 5:9) Papu maitai, te hinaaro nei te mau kerisetiano atoa e tia ma te turori ore i roto i te faaroo. Parau mau, mea pinepine paha tatou i te manaˈo e “ua ati [tatou] i te pohe,” mai te aposetolo Paulo ra. “Aita râ [oia] i apǐapǐ.” Mai ia ˈna, e peapea paha tatou “aita râ i ahoaho.” Noa ˈtu e e hamani-ino-hia tatou, “aita râ i faarue-roa-hia.” Ia “hurihia i raro,” aita tatou “i pohe roa.” No reira, ‘eita tatou e faarue.’ E tutava tatou i te tiatonu “eiaha i te mau mea e hiˈohia ra, i te mau mea hiˈo-ore-hia râ.” (Korinetia 2, 4:8, 9, 16, 18) Nafea tatou e na reira ˈi?
5. Eaha na tauturu e toru ta Iehova e horoa maira?
5 Te horoa maira Iehova, o “Tei faaroo i te pure ra,” e toru huru tauturu. (Salamo 65:2; Ioane 1, 5:14) A tahi, te horoa nei oia i te aratairaa na roto i ta ˈna Parau faauruahia, te Bibilia. (Salamo 119:105; Timoteo 2, 3:16) A piti, te haapuai nei to ˈna varua moˈa ia tatou no te rave i to ˈna hinaaro. (A faaau e te Ohipa 4:29-31.) E a toru, te vai ineine noa ra te faanahonahoraa a Iehova i nia i te fenua no te tauturu ia tatou. Eaha te tia ia tatou ia rave ia tauturuhia mai tatou?
‘Te mau ô taata’
6. Eaha te tauturu ta Iehova i horoa i Tabera, e mea nafea?
6 E tauturu te hoê ohipa i tupu i te tau o te peropheta ra o Mose ia tatou ia ite i te tapitapiraa î i te here o Iehova no te horoa i te tauturu na Ta ˈna mau tavini. Ua tupu te reira i Tabera, oia hoi te auraa “ura; paainaraa; auahi.” I taua vahi ra i roto i te medebara no Sinai, ua rave ihora te Atua e ia ama te auahi i nia i te mau ati Iseraela o tei mutamuta. Ua apiti atu te “feia taata ěê” o tei pee atoa i te nunaa o Iseraela i rapaeau ia Aiphiti, ia ratou no te faaite i to ratou mauruuru ore i te maa i horoahia mai e te Atua. I to ˈna iteraa i te riri o te Atua e to ˈna teimaharaa i te hopoia e haapao i te nunaa e to ratou mau hinaaro, ua tiaoro atura o Mose e: “E ore e maraa ia ˈu teie nei hopoia i teie atoa nei mau taata o vau anaˈe ra; e rahi hua ïa i te teiaha: e na reira mai â oe ia ˈu nei, ia pohe roa vau, o ta ˈu ïa parau ia oe, peneiaˈe te itehia maira vau e oe ra, ia ore hoi au ia ite i to ˈu iho ati.” (Numera 11:1-15) Mea nafea to Iehova pahonoraa mai? Ua faatoroa ˈtura oia i te taata e “hitu ahuru no te feia paari i Iseraela” e ua tuu ihora i to ˈna varua i nia ia ratou ia nehenehe ratou e rave maitai atoa i te ohipa tavanaraa e o Mose. (Numera 11:16, 17, 24, 25) E teie mau taata aravihi o tei faatoroahia, mea ohie aˈe ïa no te mau ati Iseraela e “te taata ěê atoa e rave rahi” ia fanaˈo i te tauturu.—Exodo 12:38.
7, 8. (a) Mea nafea to Iehova horoaraa i te mau ‘ô mai te taata ra te huru’ i Iseraela tahito? (b) Eaha te faaohiparaa o te Salamo 68:18 ta Paulo i rave no nia i te senekele matamua?
7 I muri aˈe i to te mau ati Iseraela parahiraa e rave rahi matahiti i te Fenua i tǎpǔhia mai, ua paiuma aˈera Iehova ia au i te hoê auraa taipe i nia i te Mouˈa ra o Sinai e ua faariro atura ia Ierusalema ei oire pu no te hoê basileia o Davida te arii. I to ˈna arueraa i te Atua, “te Puaihope,” ua faateitei ihora o Davida i to ˈna reo no te himene e: “Ua reva oe i nia, ua aratai oe i te tîtî e rave rahi; e ua tufa oe i te taoˈa [mai] te taata ra [te huru].” (Salamo 68:14, 18) Oia mau, ua nehenehe atura te mau taata o tei faatîtîhia i roto i te haruraa o te Fenua i tǎpǔhia, e faaohipahia no te tauturu i te mau ati Levi i roto i ta ratou mau ohipa.—Ezera 8:20.
8 I te senekele matamua o to tatou nei tau, ua huti te aposetolo kerisetiano ra o Paulo i te ara-maite-raa i nia i te tupuraa o te parau tohu a te papai salamo. Ua papai o Paulo e: “Ua horoahia mai hoi te maitai ia tatou atoa nei, i ta te Mesia i au i te horoa mai. Oia i parauhia ˈi e, Ia ˈna i reva i nia ra e tiaa rahi tîtî ta ˈna i aratai, e ua horoa mai i te maitai i te taata nei. (E oia hoi i reva i nia ra, e ere anei no te mea ua pou mai na oia i raro i te vahi haehaa i teie nei ao? O tei pou mai i raro nei, o tei reva â ïa i nia roa ˈtu i te mau raˈi atoa nei, ia faaî oia i te mau mea atoa ra).” (Ephesia 4:7-10) O vai ïa? Aita ˈtu ïa maoti râ te tia o Iehova, te Davida Rahi e te Arii Mesia, o Iesu Mesia. O ˈna ta te Atua i faatia faahou mai e i ‘faateitei hau aˈe.’—Philipi 2:5-11.
9. (a) O vai te mau ô taata i te senekele matamua ra? (b) O vai te mau ô taata i teie nei tau?
9 O vai ïa teie mau ‘ô taata’ (aore ra, ‘mai te taata te huru’)? Te faataa ra o Paulo e “ua haapao [te Tia Matamua a te Atua] i e tahi pae ei aposetolo; e te tahi pae ei peropheta; e te tahi pae ei haapii evanelia; e te tahi pae ei tiai e ei orometua; ei faaau i te feia moˈa i te ohipa ra e orometua, ia tupu i te maitai te tino o te Mesia ra.” (Ephesia 4:11, 12) Te mau pǐpǐ atoa a te Mesia o tei tavini ei aposetolo, ei peropheta, ei haapii evanelia, ei tiai, e ei orometua, ua na reira ratou i raro aˈe i te aratairaa teotaratia. (Luka 6:12-16; Ohipa 8:12; 11:27, 28; 15:22; Petero 1, 5:1-3) I to tatou nei tau, te tavini nei te mau taata paari aravihi i te pae varua tei nominohia e te varua moˈa, ei mau tiaau i roto i tau 70 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova na te ao nei. O ratou ta tatou mau ô taata. (Ohipa 20:28) Maoti te parareraa o te ohipa pororaa o te Basileia na te ao nei e haere oioi noa ra i mua, te rahi noa ˈtura te mau taeae o te “hinaaro uˈana” nei e o te amo nei i te mau hopoia i taaihia i ‘te toroa tiaau ra.’ (Timoteo 1, 3:1) Ia nominohia ratou, e riro atoa mai ratou ei mau ô taata.
10. Mea nafea te faataaraa a Isaia no nia i te mau ‘tamaiti hui arii’ e tano ai no te tuhaa a te mau matahiapo kerisetiano i teie mahana?
10 E tano maitai teie mau matahiapo kerisetiano, aore ra teie mau ô taata, i te faataaraa ta te peropheta Isaia i horoa ia ˈna i tohu i te tuhaa a te mau ‘tamaiti huiarii,’ te feia tavana i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia. E tia ia ratou tataitahi ia riro “mai te faarǔrǔraa i te vero ra, e mai te pupuniraa i te mataˈi rahi ra; e mai te pape rii tahe i te vahi pâpâmaro ra; e mai te mǎrû o te hoê mato rahi i te fenua paurâ.” (Isaia 32:1, 2) Te faaite ra te reira i te huru aupuru o te tiairaa aroha a teie mau taata i nominohia. Nafea outou ia faufaahia i te reira i roto i te faito rahi roa ˈˈe?
A rave i te opuaraa
11. Ia paruparu tatou i te pae varua, nafea tatou e tauturuhia ˈi?
11 E tuô oioi noa te hoê taata e paremo ra ia tauturuhia mai oia. Eita o ˈna e tiai. Ia fifihia to ˈna ora, eita e titauhia ia onoono i te hoê taata no te ani i te tauturu. Aita anei te Arii ra o Davida i titau pinepine i te tauturu ia Iehova? (Salamo 3:4; 4:1; 5:1-3; 17:1, 6; 34:6, 17-19; 39:12) Ia paruparu tatou i te pae varua, peneiaˈe te topa ra tatou i roto i te hepohepo, e fariu atoa tatou i nia ia Iehova na roto i te pure e e taparu tatou ia ˈna ia aratai mai ia tatou e to ˈna varua moˈa. (Salamo 55:22; Philipi 4:6, 7) E imi tatou i te tamahanahanaraa i roto i te mau Papai. (Roma 15:4) E hiˈo tatou i roto i te mau buka kerisetiano a te Taiete Watch Tower ia noaa mai te aˈoraa papu. E pinepine te reira i te tauturu ia tatou ia faatitiaifaro i to tatou mau fifi. Mai te peu e e teimaha roa tatou i te mau haafifiraa, e nehenehe atoa tatou e ani i te aˈoraa a te mau matahiapo o te amuiraa. Inaha, te vai ra te taime e titauhia ˈi tatou ia ‘pii i te mau matahiapo.’ No te aha e pii ai i te matahiapo kerisetiano? Nafea ratou ia tauturu i te feia e titau ra i te turu i te pae varua?
12-14. (a) Eaha te haerea paari te tia ia pee ia maˈihia te hoê taata? (b) Ia au i te Iakobo 5:14, eaha te faauehia ra i te mau kerisetiano ‘tei maˈihia’ ia rave? (c) Eaha te huru maˈi ta te Iakobo 5:14 e faahiti ra, e no te aha outou e na reira ˈi i te pahono?
12 Ia maˈihia tatou, e faafaaea tatou ia nehenehe te mau puai faaapî o te tino e ohipa. Teie râ, mai te peu e e tamau noa to tatou maˈi, e haere atu tatou ma te paari e hiˈo i te taote. Eita anei ïa tatou e na reira atoa mai te peu e e paruparuhia tatou i te pae varua?
13 A tapao na eaha te aˈoraa ta te pǐpǐ ra o Iakobo e horoa maira i roto i teie tuhaa. Te na ô ra oia e: “Te pohe ra anei te hoê o outou i te maˈi? e tii oia i te mau [matahiapo] o te [amuiraa] ra, e na ratou e pure ia ˈna, ma te faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o [Iehova] ra.” (Iakobo 5:14) Eaha te maˈi ta Iakobo e faahiti ra i ǒ nei? Te faaoti nei vetahi feia tuatapapa bibilia e e maˈi teie i te pae tino, ma te haaferuri e ua riro te faatahinuraa i te monoˈi ei ravea rapaauraa matauhia i taua tau ra. (Luka 10:34) Te tiaturi atoa nei ratou e te faahiti ra o Iakobo i te hoê rapaauraa semeio na roto i te ô o te faaoraraa i te maˈi. Eaha râ ta te mau irava tapiri e faaite ra?
14 Te faaauhia ra ‘te rearea o te aau’ i te ‘rooraahia i te ati.’ Te faaite ra te reira e te tauaparau ra o Iakobo i te maˈi i te pae varua. (Iakobo 5:13) O te mau “peresibutero [matahiapo, ia au i te King James Version] o te [amuiraa],” eiaha râ te mau taote aore ra te feia e ô semeio to ratou no te faaora i te maˈi, o te tia ia haere atu e tii. E eaha ta ratou e rave? Te na ô ra o Iakobo e: “E na ratou e pure ia ˈna, . . . E e ora taua maˈi ra i te pure faaroo.” (Iakobo 5:14, 15; a faaau e te Salamo 119:9-16.) Te mea e haapapu maitai ra e te faahiti ra o Iakobo i te maˈi i te pae varua, oia hoi te faaitoito ra oia e ia faˈihia te hara ia au i te faaoraraa e tiaihia ra. Te papai ra oia e: “E faˈi i ta outou mau hapa, te tahi i te tahi, e pure hoi te tahi i te tahi, ia faaorahia outou.” Mai te peu e o te hoê hara ino te tumu o te maˈi pae varua, e nehenehe te taata i maˈihia e ora mai, mai te peu noa e e farii maitai oia i te aˈoraa niuhia i nia i te Parau a te Atua, e tatarahapa oia, e e faarue oia i to ˈna haerea hara.—Iakobo 5:16; Ohipa 3:19.
15. Eaha te huru ohipa e faaitoitohia ra ia rave i roto i te Iakobo 5:13, 14?
15 Te vai ra te hoê mea ê atu te tia ia tapao mai i roto i te aˈoraa ta Iakobo e horoa ra. Ia roohia oia i te ati, e tia i te hoê kerisetiano ia ‘tamau noa i te pure.’ Mai te peu e te rearea ra oia, “e himene oia i te himene.” E titau na tupuraa tataitahi—te roohia ra te tahi i te ati aore ra te rearea ra to ˈna aau—e ia ravehia te ohipa. E titauhia te pure i te hoê pae, e te mau faaiteraa oaoa i te tahi pae. No reira, eaha to tatou manaˈo ia ani anaˈe o Iakobo e: “Te pohe ra anei te hoê o outou i te maˈi?” I ǒ nei â, te faaitoito ra oia e rave i te ohipa maitai, oia, ia rave i te hoê opuaraa. ‘E tii oia i te mau matahiapo o te amuiraa ra.’—Salamo 50:15; Ephesia 5:19; Kolosa 3:16.
Nafea ‘te mau matahiapo’ ia tauturu mai
16, 17. Mea nafea te mau matahiapo ia tauturu ia tatou ia faaohipa i te mau faaueraa tumu bibilia?
16 I te tahi mau taime, mea fifi no tatou ia ite nafea ia faaohipa i te mau faaueraa tumu bibilia i nia i to tatou iho huru tupuraa. I reira te mau matahiapo kerisetiano e riro ai ei pu faufaa mau no te tauturu. Ei hiˈoraa, e pure ratou i nia i te taata i maˈihia i te pae varua e e ‘faatahinu ratou ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o Iehova ra’ na roto i te faaohiparaa ma te aravihi i te mau faaueraa tamǎrû no roto mai i te Parau a te Atua. E nehenehe ïa te mau matahiapo e faaitoito i to tatou faaoraraa i te pae varua. (Salamo 141:5) Mea pinepine, te mea ta tatou e titau ra, o te haapapuraa ïa e te feruri ra tatou ma te tia. E haapuai te paraparauraa e te hoê matahiapo kerisetiano paari i to tatou hinaaro e rave i te mea tia.—Maseli 27:17.
17 Ia piihia ratou, e tia i te mau matahiapo kerisetiano ia “haamahanahana ˈtu i te aau taiâ.” E “tauturu [atoa] atu [ratou] i tei paruparu, ia maoro te faaoromai i te taata atoa ra.” (Tesalonia 1, 5:14) E faarahi teie taairaa fatata e te taa i to te tahi manaˈo, i rotopu i ‘te mau matahiapo’ e “tei paruparu” i te manuïaraa e ia noaa faahou mai te oraora-maitai-raa i te pae varua.
Te hopoia tataitahi e te pure
18, 19. Eaha te tuhaa ta te mau matahiapo kerisetiano e hauti ra ia au i te Galatia 6:2, 5?
18 E tia i te mau matahiapo kerisetiano ia amo i ta ratou hopoia i mua i te nǎnǎ a te Atua. E tia ia ratou ia riro ei turu. Ei hiˈoraa, ua parau o Paulo e: “Te mau taeae, noa ˈtu e e hape te hoê taata hou oia a ite ai, o outou tei ia outou ra te mau huru maitatai e titauhia i te pae varua, a tamata i te faatitiaifaro i teie taata na roto i te aau mǎrû, ma te ara atoa ia outou iho, ia ore outou ia hema atoa. A tamau â i te amo i te mau taoˈa teimaha te tahi e te tahi, e faaî ïa outou i te ture a te Mesia i reira.” Ua papai atoa te aposetolo e: “E amo te taata tataitahi i ta ˈna iho hopoia.”—Galatia 6:1, 2, 5, T.a.a.
19 Nafea tatou ia amo i ta te tahi ra taoˈa teimaha e e amo atoa i ta tatou iho hopoia? Na te taa-ê-raa o te auraa o te mau parau Heleni i hurihia na roto i te mau parau “taoˈa teimaha” e “hopoia” e horoa mai i te pahonoraa. Mai te peu e e farerei te hoê kerisetiano i te hoê haafifiraa i te pae varua teimaha roa no ˈna, e tauturu atu te mau matahiapo e te tahi atu mau hoa faaroo ia ˈna, te tauturu ra ïa ratou ia ˈna ia amo i ta ˈna mau “taoˈa teimaha.” Teie râ, mea titauhia i te taata taitahi ia amo i ta ˈna iho “hopoia” i mua i te Atua.a E oaoa roa te mau matahiapo i te amo i ‘te mau taoˈa teimaha’ a to ratou mau taeae na roto i te faaitoitoraa, te aˈoraa a te mau Papai, e te pure. Teie râ, e ere na te mau matahiapo e rave i ta tatou iho tuhaa “hopoia” i te pae varua.—Roma 15:1.
20. No te aha e ore e tia ia tuu i te pure i te hiti?
20 Mea faufaa roa te pure e eiaha roa ia tuuhia i te hiti. Teie râ, e rave rahi mau kerisetiano tei maˈihia i te pae varua o te manaˈo nei e mea fifi roa ia pure. Ia pûpû anaˈe te mau matahiapo i te mau pure faaroo i nia i te taata e maˈihia ra i te pae varua, eaha ïa ta ratou tapao? “Na [Iehova] oia e faatia i nia,” mai te paruparu mai, e e haapuai oia ia ˈna no te tamau â i roto i te parau mau e te parau-tia. Peneiaˈe e haerea hape to te hoê kerisetiano tei maˈihia i te pae varua, aita râ paha oia i rave i te tahi hara ino, inaha, te na ô ra o Iakobo e: “E i rave na oia i te hara ra, e faaorehia ta ˈna hara.” I te tahi mau taime, ia apitihia te mau aˈoraa no roto i te mau Papai a te mau matahiapo e te pure rotahi, e turai te reira i te taata paruparu i te pae varua ia faˈi i te mau hara iino o ta ˈna paha i rave e ia faaite i te aau tatarahapa. I reira ïa te Atua e faaore mai ai i te hara.—Iakobo 5:15, 16.
21. (a) No te aha vetahi mau kerisetiano e haamarirau ai i te pii i te mau matahiapo? (b) Eaha te tuatapapahia i roto i te tumu parau i muri nei?
21 I mua i te titauraa e haapao i te mau nahoa feia apî e haere maira i roto i te amuiraa kerisetiano, mea rahi te ohipa a te mau matahiapo haapao maitai, no te horoa i te aupururaa e tano. Oia mau, ua riro teie mau ô taata ei ravea maitai no ǒ mai ia Iehova ra o te tauturu ia tatou ia faaoromai i teie mau tau ati rahi. Teie râ, te haamarirau nei vetahi mau kerisetiano i te ani i ta ratou tauturu, ma te manaˈo e mea rahi roa te ohipa a teie mau taeae aore ra ua teimaha roa ratou i te fifi. E tauturu te tumu parau i muri nei ia tatou ia taa e te oaoa nei teie mau taata i te turu mai, inaha, te tavini nei ratou ma te aau tae ei mau tiai mamoe mono i roto i te amuiraa kerisetiano.
[Nota i raro i te api]
a Te faataa ra te buka a Fritz Rienecker (A Linguistic Key to the Greek New Testament) i te parau phor·tiʹon mai “te hoê hopoia te titauhia i te taata ia amo” e te na ô atoa ra oia e: “E parau teie na te nuu e tano no te pute a te hoê taata aore ra te otaa a te hoê faehau.”
Nafea outou ia pahono?
◻ Ia titau tatou i te tauturu, eaha na tauturu e toru ta Iehova e horoa maira?
◻ O vai te mau ô taata i teie nei tau?
◻ Afea e tia ˈi ia tatou ia pii i te mau matahiapo?
◻ Eaha te tauturu ta tatou e nehenehe e tiaturi no ǒ mai i te mau matahiapo kerisetiano?
[Hohoˈa i te api 15]
Te fanaˈo ra anei outou i te mau haamaitairaa pae varua o te pure, te haapiiraa i te Bibilia, e te tauturu a te mau matahiapo kerisetiano?