A paruru na i to outou faaroo e to outou oraora-maitai-raa i te pae varua
“E tapea maitai i te hiroa parau mau ta oe i ite ia ˈu nei ra, ma te faaroo e te hinaaro i te Mesia ra ia Iesu.” — TIMOTEO 2, 1:13.
1. No te aha te oraora-maitai-raa e riro ai ei taoˈa faufaa roa tei tia e ia paruruhia?
E Ô FAUFAA mau te oraora-maitai-raa. Mai te peu e te oraora maitai ra to tatou tino, e nehenehe tatou e faatupu e rave rahi mau ohipa e e fanaˈo rahi atu â i te oraraa. Teie râ, ia mauiui anaˈe tatou i te hoê maˈi tamau aore ra i te hoê maˈi huma, mea fifi roa ïa te oraraa. Oia mau, e tia ia tatou ia paruru i to tatou oraora-maitai-raa i te pae tino. Tera râ, e rave rahi teie e ore e tâuˈa nei i to ratou oraora-maitai-raa e teie e rave nei i te tahi mau ohipa o te haamaˈi ia ratou. I te tahi atu pae, te feia e haapao maitai ra ia ratou, e noaa ïa ia ratou i te rahiraa o te taime i te hoê oraora-maitai-raa e te hoê itoito maitai i roto i te roaraa o to ratou oraraa.
2. a) No te aha e mea faufaa roa ˈˈe te oraora-maitai-raa i te pae varua i te oraora-maitai-raa i te pae tino? b) Eaha ˈtura ïa te tia ia rave no te faaea itoito noa i roto i te faaroo?
2 Mea faufaa roa ˈˈe râ te oraora-maitai-raa i te pae varua i te oraora-maitai-raa i te pae tino. Oia mau, noa ˈtu to ˈna maitai, eita te oraora-maitai-raa i te pae tino e nehenehe e horoa mai i te ora mure ore, o te hoê ô ïa te reira no ǒ mai i te Atua ra. No roto mai ïa te hoê oraora-maitai-raa i te pae varua i te faaohiparaa i te haamoriraa moˈa e te hoê faaroo tei niuhia i nia i te ite mau (Ioane 17:3; Hebera 11:6; Iakobo 1:27). No reira, te aposetolo Paulo i parau ai e: “O te mau taata paari ra ia itoito ïa, e te tura, e te haapao maitai, ei faaroo mau te faaroo, e te aroha, e te faaoromai.” (Tito 2:2). Te feia atoa o te hinaaro ra e ia vai paari noa i roto i te faaroo, e tia ia ratou ia rave i te mau tutavaraa itoito e ia tamau â i te haapao maitai i roto i te mau huru tupuraa atoa. E nehenehe te mau fifi, teie e faateimaha nei i to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua, e haere mai no roto mai aore ra no rapae mai. E tia ia tatou ia ite eaha taua mau fifi ra mai te peu e hinaaro tatou e paruru i to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua i roto i te ao maˈimaˈi e haaati ra ia tatou.
Ua maˈi te ao nei i roto i tei hea faito?
3, 4. Eaha te mau huru o te maˈi i te pae morare ta tatou e ite nei i roto i te ao e i roto i te huru haerea o te mau taata?
3 Mea papu maitai e maˈi iino roa to te ao taatoa nei i te pae morare. Te hoê maˈi o te faatupu i te pohe teie e tairi nei i te taatoaraa o ta ˈna mau “melo”: ta ˈna mau haapaoraa, ta ˈna mau amuiraa politita, ta ˈna mau faanahonahoraa i te pae haamâuˈaraa faufaa e ta ˈna mau faaanaanataeraa. Mea iti roa teie e faatura nei i te Atua e i te mau ture ta ˈna i horoa no te oaoaraa o te huitaata nei. Teie râ, mai ta te Tuatapaparaa e haapapu maira, e faatupu mau te topa-roa-raa i te pae morare i te rahiraa o te mau maˈi i te pae tino e te mau fifi. Te vahi iino roa ˈtu â, aita te rahiraa o te mau taata e hinaaro ra e tutava no te faaafaro faahou mai i taua mau huru tupuraa morare ino ra, no te mea mea au roa na ratou taua huru peu ra e faatupu ra i te reira.
4 Oia mau, mea ino roa te ao nei. E rave rahi teie e faaino nei i to ratou oraraa ma te inu hua e ma te rave i te raau taero ia roaa ia ratou i te tahi mau manaˈo e horuhoru ai ra aore ra no te ape i te mea mau ra. Tei te mau vahi atoa te haavîraa uˈana, aita te oraraa e haafaufaa-faahou-hia, e ua î roa te mau fare tapearaa. I roto e rave rahi mau fenua, te tapae ra ïa te afaraa o te mau faaipoiporaa i te faataa-ê-raa. Te mau tamarii o te ore e haapaohia, e riro ratou i muri iho ei tamarii o te rave i te mau ohipa ino. E ohipa matauhia te mau taatiraa i te pae tino, e e parare oioi atura ïa te SIDA e te tahi atu mau maˈi pee na roto i te mau taatiraa i te pae tino.
5. Na roto i tei hea mau parau to Isaia faataaraa i te mau huru tupuraa tei itehia na i te tau o Iuda i tahito ra?
5 E nehenehe te Atua e faatano no taua ao maˈimaˈi i te mau parau ta ˈna i faaurua ia Isaia no te faaite atu i te nunaa faaroo ore no Iuda: “Auê ïa nunaa hara e! e feia teiaha i te parau piˈo! e ui rave parau ino! e tamarii taiva! ua faarue ratou ia Iehova; ua vahavaha ratou i Tei Moˈa i Iseraela nei; ua taiva faafiu ratou ia ˈna. Ei teihea vahi ia tairi faahouhia outou, peneiaˈe o te faarahi outou i to outou taiva? ua maˈihia te upoo atoa ra, e te aau atoa ra tei ati i te pohe: mai te tapuae avae e tae noa ˈtu i te upoo ra, aita roa e vahi maˈi ore.” — Isaia 1:4-6.
6. I Iuda i tahito ra, mai to tatou nei tau, eaha te pahonoraa i te titauraa a Iehova e itehia ra?
6 Aita te rahiraa o te feia i faaea i Iuda i tâuˈa noa ˈˈe i te titauraa a Iehova: aita ratou i tatarahapa, aita atoa i ‘haapii i te parau maitai’. (Isaia 1:16-20.) I te pae hopea, ua tupu ihora te haamouraa o Ierusalema e ua hopoi tîtîhia te mau ati Iuda i Babulonia. Ua haamaitai aˈera te Atua e ua faaora ihora i te tahi noa mau melo o te nunaa maˈi, o tei tapea i to ratou haapao maitai no ˈna ra. Oia atoa, i to tatou nei tau, i roto i te hoê ao tei maˈi mai te upoo e tae noa ˈtu i te tapuae avae, mea iti roa ïa teie e hinaaro nei e haapii ia rave i te maitai. Te tutava itoito nei taua mau tavini haapao maitai a Iehova no te paruru i to ratou faaroo e to ratou oraora-maitai-raa i te pae varua, e te tiaturi nei ratou e roaa ia ratou i te hoê oraora-maitai-raa tia mau e te oraraa mure ore i roto i te hoê ao apî tei tǎpǔhia mai e te Atua. — Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:1-4.
Mau fifi no te pae varua i roto i te hoê ao maˈi
7. a) Eaha te mau ati teie e haamǎtaˈu nei i to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua? b) Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te neheneheraa e upootia i nia i taua na ati rahi e toru teie e faateimaha nei i to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua?
7 E fifi mau te parururaa i to ˈna faaroo e to ˈna oraora-maitai-raa i te pae varua, no te mea e maˈi pee roa te maˈi i te pae morare tei roohia i nia i te ao nei. E tia atoa i te mau kerisetiano ia faaruru i to ratou iho tiaraa taata hara tei roaa ia ratou i to ratou mau metua ra (Roma 7:21-25). Hau atu, ua ite o Satani e, “te arii o teie nei ao”, i te mau paruparu o te tino, e ua riro oia ei taata aravihi roa i te faahema ˈtu (Ioane 14:30, Ioane 1, 5:19). E mau ohipa riaria mau taua mau ati matamua tootoru ra no te faaroo e no te oraora-maitai-raa i te pae varua — te tino, te ao, e te Diabolo. E nehenehe râ tatou e ore e ‘ô i roto i te ohipa o teie nei ao’, noa ˈtu e te ora nei tatou i roto i taua ao nei. E nehenehe ‘e haapao i ta te varua ra, e eiaha e faatupu i to te tino ra hinaaro’. E maoti te tautururaa a te Atua, e nehenehe tatou e “patoi atu i te mau ravea paari a te diabolo ra”. (Ioane 17:15, 16; Galatia 5:16; Ephesia 6:11; Korinetia 2, 2:11.) E hiˈopoa anaˈe na i teie nei, nafea tatou ia faaruru i taua na haafifiraa e toru teie e faateimaha nei i to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua.
8. Na roto i tei hea mau parau to Iesu faataaraa i te mau puai o te ohipa ra i roto ia tatou e o te nehenehe e faatopa roa i to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua?
8 Te vai ra i roto i to tatou huru taata hara te tahi mau puai e nehenehe e turai ia tatou ia rave i te hara e ia faatupu i te maˈi i te pae varua (Iakobo 1:14, 15). Te ohipa taa ê nei taua mau puai ra i roto i to tatou mafatu taipe. Oia mau, ua parau Iesu e: “No roto mai hoi i te aau taata te manaˈo ino, te faaturi, te poreneia, te taparahi taata, te eiâ, te nounou taoˈa, te feii, te haavare, te tiaâ, te miimii, te faaino, te teoteo, e te aoaoa: no roto anaˈe te reira mau mea iino, o te mea ïa e viivii ai te taata.” — Mareko 7:21-23.
9. a) Eaha te mau hinaaro tei aa i roto i to tatou mafatu taipe? b) Ia au i te Maseli 4:20-23, mea nafea tatou e nehenehe ai e faaora i to tatou mafatu?
9 Noa ˈtu â e ua riro te mafatu ei pu no to tatou mau hinaaro iino, i ǒ te feia paieti, ua riro atoa ei pu no te faatura ia Iehova e no te here i te mea tia (Mataio 22:37; Ephesia 4:20-24). E upootia mai te mau mea maitai aore ra te mau mea iino ia au i te ohipa ta tatou e tuu i roto i to tatou mafatu. No reira te Parau a te Atua e horoa ai i teie nei aˈoraa e: “E tau tamaiti, e haapao maitai mai i ta ˈu nei parau; e fariu mai i to tariˈa i ta ˈu e parau atu nei. Eiaha te reira ia moe ê i to mata na; e vaiiho maite râ i te reira i roto i to aau na. O te ore hoi te reira i te feia i ite atu ia ratou ra, e ora hoi to ratou mau tino atoa i te reira. E faaitoito i te tiai i to aau na; o te tumu hoi te reira o te ora.” — Maseli 4:20-23.
10. Eaha ïa te huru o to tatou mau paruparu i te pae tino i nia i to tatou mau manaˈo hohonu e to tatou mau hinaaro?
10 E ohipa mai to tatou mau manaˈo hohonu e to tatou mau hinaaro i nia i to tatou mau paruparu i te pae tino. O vai tei ore aˈenei i paruparu, i ore e hinaaro e tiai aore ra i hepohepo roa? E paruru tatou i to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua mai te peu e e faaafaro oioi noa tatou i taua mau hinaaro i te pae tino ra. E nehenehe te teoteo e te faahua e aa oioi mai i roto i to tatou mafatu. E nehenehe te nounou e te hinaaro uˈana i te mau peu e navenave ai ra e ô mai i roto ia tatou. Hau atu, e nehenehe te hinaaro i te pae taatiraa, mea tano iho â hoi te reira i te natura o te taata no te huru hamaniraahia tatou e te Atua, e faatopa rii mǎrû noa ia tatou ma te ore roa ˈtu tatou e ite. No te tapea i taua huru maˈi i te pae varua i te rahi mai i roto ia tatou, e tia ia tatou ia faaohipa i te mau hotu o te varua a te Atua i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa, e ia tamau â i te ‘riaria i te ino’ e ‘ia ati atu tatou i te maitai’. — Roma 12:9; Galatia 5:22, 23.
Mau tumu no rapae mai o te maˈi i te pae varua
11. a) Eaha te huru feruriraa e te huru haerea a to teie nei ao mai te maˈi pee te huru? b) Ia au i te parau a Iesu, e tia ia tatou ia haapao maitai i te aha no nia i to tatou mafatu?
11 E itehia i te tahi taime te hoê viiviiraa i te pae varua no te tahi tumu no rapae mai. E nehenehe tatou e haaviiviihia e te feia tei pohe i te pae varua (Ephesia 2:1-3). Mai te peu e, e amuimui rahi tatou ia ratou ra, e nehenehe tatou e pee atoa i ta ratou huru feruriraa e ta ratou huru oraraa. Te mea faufaa roa no te feia no teie nei ao, ia roaa ïa ta ratou i te hoê maraaraa i roto i te ohipa, ia noaa ta ratou moni, ia roaa i te mea maitai aˈe e ia faaanaanatae ia ratou. Teie râ, mea pee roa te hinaaro i taua mau mea ra, e noa ˈtu e faaiti tatou i te amuimui atu e te ino, e navai noa te reira no te faahupehupe ia tatou i te pae varua. Ua horoa o Iesu i teie nei aˈoraa e: “E ara râ ia outou, o te teimaha outou i te rahi o te maa e te taero, e te peapea o teie nei ao, a roohia mai ai outou e taua mahana ra aore i manaˈohia. E roohia mai hoi to te ao atoa nei i te reira mai te marei ra.” — Luka 21:34, 35.
12. Ua riro te mau manaˈo e te mau haapiiraa hape ei ati no te oraora-maitai-raa i te pae varua, i roto i tei hea auraa?
12 E nehenehe atoa te mau manaˈo e te mau haapiiraa hape o teie nei ao e haaviivii ia tatou. Ua horoa o Paulo i teie nei faaararaa: “Te vai atura hoi te tau e ore ai ratou e farii ai i te parau mau, no te anoenoe ra o to ratou tariˈa, e haaputu ïa ratou i te orometua i au i to ratou iho hinaaro; e fariu ê hoi to ratou tariˈa i te parau mau, a opai tia ˈtu ai i te fabula.” (Timoteo 2, 4:3, 4). Hoê â huru to te mau haapiiraa hape e te maˈi aamu (Timoteo 2, 2:16, 17). Ia ô anaˈe oia i roto i te hoê melo, e pohe oia no te mea aita te toto, taoˈa faufaa hoi no te oraraa, e tere faahou na reira.
13. Mai te peu e e riro te hoê maˈi i te pae varua mai te maˈi aamu, eaha te tia ia rave?
13 E oioi noa te maˈi aamu i te parare. No te faaora i te taata maˈi, e tia i te taote, i te tahi taime, ia tâpû roa i te hoê tuhaa o te tino. Mai te peu e, e haamata te mau manaˈo feaa, te mau amuamuraa aore ra te ohipa apotata, i te haaviivii ia tatou i te pae varua, ia oioi na ïa tatou i te “tâpû” i te reira e i te faarue atu (hiˈo Mataio 5:29, 30)! A ani atu i te tauturu a te mau matahiapo o te amuiraa. Eiaha e pee i te huru o te mau taata o ta te aposetolo Paulo i parau e ‘ua aoaoa noa i te ui e te mârôraa parau’ no te mea ‘aore ratou i au i te parau maitai’. — Timoteo 1, 6:3, 4.
14. Eaha te mau ohipa ta te mau matahiapo e manaˈo e rave i te tahi taime no te paruru i te oraora-maitai-raa i te pae varua o te amuiraa?
14 No te paruru i te oraora-maitai-raa i te pae varua o te amuiraa, e tia i te mau matahiapo “ia haapii i te parau ora, e ia faaite atu i te hapa a te feia e patoi maira”. (Tito 1:9, 13, 16; 2:1.) E nehenehe râ i te tahi taime e faaora faahou mai i taua mau taata ra i te pae varua (Timoteo 2, 2:23-26). Eaha ˈtura ïa te tia ia rave mai te peu e e haaparare ratou i te mau haapiiraa hape e e aore roa ratou e hinaaro ra e tatarahapa? I roto i taua tupuraa ra, mai te huru ra ïa e e tia ïa ia tuu ia ratou i rapae i te pǔpǔ. E tiavaruhia ïa ratou, e e faaatea ê ïa tatou ia ratou ia ore tatou ia pee atoa i taua maˈi ra i te pae varua. — Roma 16:17, 18; Korinetia 1, 5:9-13; Tito 3:9-11.
15. Eaha na faaohiparaa matamua e piti a Satani no te faatopa i te oraora-maitai-raa i te pae varua a te mau tavini o te Atua?
15 Te toruraa o te pu o te fifi no te faaroo e no te oraora-maitai-raa i te pae varua, o te Diabolo ïa (Ephesia 6:11, 12). Mai teie atu nei, ua tamata oia i te haaparuparu i te faaroo o te mau tavini a Iehova na roto i te mau haamauiuiraa i te pae tino: hamani-ino-raa na te hoê pǔpǔ taata, tupairaa, tuuraa i roto i te fare tapearaa e mau haamǎtaˈuraa ia haapohehia ratou, ei hiˈoraa (Apokalupo 2:10). I te mea e aita oia e nehenehe e faaaueue i te mau taime atoa i te haapao maitai o te mau tavini a Iehova na roto i taua mau ravea ra, e faaohipa ïa o Satani i te mau purapura o te ao nei, o o ˈna iho hoi te atua, no te rave e ia topa ˈtu vetahi o ratou. — Korinetia 2, 4:4; 11:3, 14.
16. Eaha te mau ravea paruru e vai ra ia tatou no te faaruru i te mau faahemaraa a te Diabolo i to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua?
16 Mea nafea tatou e nehenehe ai e ore e topa ˈtu i te mau faahemaraa a te Diabolo? Ma te faaahu i te mau tuhaa atoa o te haana tamaˈi pae varua a te Atua. E tia iho â ïa ia tatou ‘ia rave i te paruru ra o te faaroo, ei nia roa iho ïa, o te mea ïa e pohe ai te mau ihe auahi atoa’ ta Satani e taora maira. E tia atoa e ia faahiti faahou tatou i teie manaˈo a Iesu i roto i ta tatou mau pure: “E eiaha e faarue ia matou ia roohia-noa-hia e te ati, e faaora râ ia matou i te ino.” (Ephesia 6:11-18; Mataio 6:13). Mai te peu e, e pure tatou mai te reira e mai te peu e e ohipa tatou ia au i ta tatou mau pure, e nehenehe tatou e tiai e ia tauturu mai to tatou Metua i te raˈi ra ia tatou ia tupohe i te mau ihe auahi atoa a Satani.
Ia tamau â tatou no te vai itoito noa i roto i te faaroo
17. Mea faufaa roa ia amu i te “maa i te hora mau ra” e ia apiti tamau atu i te mau ohipa kerisetiano no te paruru i to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua, i roto i tei hea faito?
17 No te vai itoito noa i te pae tino, mea faufaa roa ïa ia poihere tatou i to tatou tino. E tia ia rave i te maa maitai, ia faaetaeta i te tino e ia haapao i te huru o to tatou feruriraa e o to tatou tino. Mea puai aˈe te mau paruru a te natura i nia i te maˈi i roto i te hoê tino oraora maitai. Oia atoa, i te pae varua, e tia ia pee i te hoê hiˈopoaraa maitai i te pae o te maa tei faaauhia mai e te Atua, ia au noa tatou i te “maa” maitai ta ˈna e horoa mai nei “i te hora mau ra” na roto i te arai o te “tavini haapao maitai e te paari”. Ma te faarue i te maa ino a to teie nei ao, e tia ia tatou ia haapii i te Bibilia e te mau buka kerisetiano, e ia haaputuputu tamau e te nunaa o te Atua (Mataio 24:45-47; Hebera 10:24, 25). E tia atoa ia tatou ia faaetaeta i to tatou tino, e i te mea e aita tatou e erehia ra i te reira, no te mea “[mea] rahi â te rave i te ohipa a te Fatu”, oia hoi i roto i te pororaa e i roto i te tahi mau ohipa kerisetiano. — Korinetia 1, 15:58.
18. Eaha te “hiroa parau mau”, e no te aha e tia ia tatou ia tapea i te reira i roto i to tatou mafatu e to tatou feruriraa?
18 No te vai itoito noa i roto i te faaroo, ia haafaufaa rahi na tatou i te mea ta te Atua e horoa mai na tatou i te pae varua. O ta Paulo ïa i aˈo atu ia Timoteo na roto i teie mau parau e: “E tapea maitai i te hiroa parau mau ta oe i ite ia ˈu nei ra, ma te faaroo e te hinaaro i te Mesia ra ia Iesu. Taua parau maitai i tuuhia ˈtu ia oe ra, e mau maitai iho ïa i te [v]arua [moˈa] e parahi i roto ia tatou nei ra.” (Timoteo 2, 1:13, 14). Ua riro te hoê faahitiraa parau aore ra te hoê reo ei ‘hiroa parau mau’. Oia atoa no te “parau maitai”, te parau mau bibilia. O te hoê ïa ‘hiroa parau mau’, e te tumu parau o te faatitiaifaroraa ïa ia Iehova na roto i te ravea o te Basileia (Zephania 3:9). Oia mau, e tia ia tatou ia tapea mai i taua hiroa parau mau ra i roto i to tatou mafatu e to tatou feruriraa mai te peu e hinaaro tatou e paruru to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua. Ahiri e aita, e erehia ïa e tatou i to ˈna faufaa rahi. Mai te huru ra ïa e, o te ohipa ïa i tupu i roto i te amuiraa no Korinetia, ua riro hoi vetahi mau melo ei “[feia] paruparu” e te “pohe maˈi” no te mea e ua erehia e ratou i te haapao maitai i te pae varua. — Korinetia 1, 11:29-32.
19. a) Eaha te tia ia outou ia rave mai te peu e ua roohia outou i te hoê maˈi i te pae varua? b) Eaha ta te mau matahiapo e nehenehe e rave ia maˈi anaˈe te hoê taata i te pae varua?
19 Eaha ˈtura ïa te tia ia outou ia rave mai te peu e ua peehia outou i te hoê maˈi i te pae varua? E mea hinaaro-mau-hia ïa e outou i te hoê tauturu aroha mau, e e nehenehe outou e ite i te reira no te mea ua parau hoi o Iakobo e: “Te pohe ra anei te hoê o outou i te maˈi? e tii oia i te mau peresibutero o te ekalesia ra, e na ratou e pure ia ˈna, ma te faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o te Fatu ra” (Iakobo 5:14). Oia mau, a pii atu i te mau matahiapo. E nehenehe taua mau taote ra i te pae varua e tauturu ia outou ia ite i te tumu o to outou maˈi i te pae varua. Ma te faaohipa i te hoê monoˈi o te faaora, te Parau a te Atua, e taurumi ïa ratou ia outou ma te mǎrû, e ma te tano maitai râ, no te faahaere roa te reira i roto ia outou. E mai te peu e, ua rave outou i te tahi mau hara, e te tatarahapa nei râ outou, ia papu ïa ia outou e e faaore roa Iehova i ta outou mau hara (Salamo 103:8-14). Eaha ˈtura ïa ta outou e nehenehe e tiai i muri aˈe i to te mau matahiapo pureraa e o outou, e no outou? Te pahono ra Iakobo e: “E ora taua maˈi ra i te pure faaroo, e na te Fatu oia e faatia i nia; e i rave na oia i te hara ra, e faaorehia ta ˈna hara.” — Iakobo 5:15.
E aratai tia te oraora-maitai-raa i te pae varua i te ora mure ore
20. a) Eaha te aˈoraa ta te tino aratai i te senekele I i horoa i te mau kerisetiano no te tauturu ia ratou ia paruru i to ratou oraora-maitai-raa i te pae varua? b) Eaha te tauturu ia tatou i roto i to tatou tiairaa i te ao apî?
20 “E maitai ïa outou.” Mea na roto ïa i teie mau parau to te tino aratai o te nunaa a Iehova i te senekele I i faaoti i ta ˈna rata ma te faaite i te ‘mau mea tia’ tei faahepohia i te mau kerisetiano. E tia ia ratou “[ia ore] e amu i te maa i afaihia i te idolo ra, e te toto, e te mea uumi-noa-hia ra, e eiaha hoi e faaturi”. (Ohipa 15:28, 29.) E tano noâ taua faaueraa ra no te faatupu i te hoê oraora-maitai-raa i te pae varua. Ma te tiai i te mau haamaitairaa ta te ao apî e afai mai, e nehenehe tatou e paruru i to tatou faaroo e to tatou oraora-maitai-raa i te pae varua ma te tamau â i te poro ma te itoito i te parau apî maitai o te Basileia e ma te paruru i te iˈoa o Iehova i roto i te hoê ao maˈimaˈi. Ma te faaea itoito noa, eita ïa tatou e topa ma te fiu i te tiai i te ao apî, o te piri roa hoi. Oia hoi, e parau mau e “ia faaroaroahia te taoˈa tiaihia ra e fatimauu te aau; ia tupu râ te mea hinaarohia ra, e au ïa i te raau ora”. — Maseli 13:12.
21. Eaha te mau haamaitairaa tei faataahia no te feia o tei paruru i to ratou faaroo e to ratou oraora-maitai-raa i te pae varua i roto i te hoê ao maˈimaˈi?
21 Eiaha na outou e haere na te hiti i te mau haamaitairaa faahiahia mau ta Iehova e tapea ra na te feia ta ˈna e here ra. E ere i te mea mâuˈa te mau mea atoa ta outou i rave no te paruru ia outou i te mana o teie nei ao, to outou faarururaa i to outou mau paruparu i te pae tino e to outou patoiraa i te mau ihe auahi a te Diabolo. I roto i te ao apî ta Iehova i tǎpǔ mai, e ite outou e to outou iho mata i te taime “e ore [ai] to reira e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.” (Isaia 33:24). E tupu mai te reira te huru maoti te mau faanahonahoraa ta te Atua i rave na roto i te arai o te tusia taraehara a Iesu Mesia, o tei ‘rave i to tatou paruparu, e ua hopoi ê i to tatou mau pohe’. (Mataio 8:17; Isaia 53:4.) E nehenehe outou e inu i te “pape ora tahe” taipe e e amu i te maa o te mau “raau ora” ra, e ua riro hoi te rau o taua raau ra “ei faaora ïa i te mau fenua”. (Apokalupo 22:1, 2.) Te hoê oraraa aita e hopearaa i roto i te hoê huru tia e te oaoa, te reira ïa te haamaitairaa te roaa ia outou no to outou parururaa i to outou faaroo e to outou oraora-maitai-raa i te pae varua i roto i te hoê ao maˈimaˈi.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No te aha e mea faufaa aˈe ia vai itoito noa i te pae faaroo i te vai oraora maitai i te pae tino?
◻ Eaha na ati matamua e toru teie e haamǎtaˈu nei i te faaroo e te oraora-maitai-raa i te pae varua?
◻ Eaha te taairaa i rotopu i te hoê oraora-maitai-raa i te pae varua e te mafatu taipe?
◻ Eaha te tia ia rave mai te peu e e maˈihia tatou i te pae varua?
[Hohoˈa i te api 16]
Oia atoa i roto i te hoê ao maˈimaˈi, e nehenehe e tapea mai i te hoê faaroo paari e te vai-oraora-maitai-raa i te pae varua.
[Hohoˈa i te api 18]
No te vai oraora maitai i te pae varua, e tia ia apiti atu ma te itoito i te mau ohipa kerisetiano atoa e ia tamau â i te amu i te maa i te pae varua tei horoahia i te taime mau ra.