VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/12 api 28-31
  • O tei horoa mai i “te mau ô maitatai atoa”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O tei horoa mai i “te mau ô maitatai atoa”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hiˈoraa o te Atua
  • Te aau e turai ia horoa i te ô
  • Te mau ravea no te turu
  • Mea nafea vetahi pae i te horoaraa i te mau ô no te ohipa pororaa i te Basileia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • “Nohea mai te moni?”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • “E faahanahana ˈtu ia Iehova i ta oe ra mau taoˈa rarahi”—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • No te aha e horoa ˈi na Iehova?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/12 api 28-31

O tei horoa mai i “te mau ô maitatai atoa”

“I te hoê taime, ua haere mai te hoê tia no te ekalesia faaapîhia e hiˈo ia ˈu. Te hinaaro ra o ˈna e ite e mea nafea vau ia faanaho i ta ˈu ekalesia. Ua parau atura vau ia ˈna e: . . . ‘Aita ta matou e aufauraa i te moni ohipa; aita hoê aˈe tumu e tatamaˈi ai te taata. Aita roa ta matou e titauraa moni.’ ‘Nohea mai ïa ta outou moni?’ o ta ˈna ïa i ani mai. Ua pahono atura vau, ‘Ua ite oe, e ——Tane, mai te peu e e faaite atu vau ia oe i te parau mau, eita oe e tiaturi mai i ta ˈu parau. Ia anaanatae anaˈe te taata, aita e faufaa ia tuu atu i te hoê aˈua titauraa moni i mua i to ratou ihu. Tera râ, te ite ra ratou e te vai ra te mau haamâuˈaraa. E na ô hoi ratou i te parau ia ratou iho e, “E mea moni tei titauhia no te aufau i teie piha. . . . Peneiaˈe e nehenehe ta ˈu e tuu atu i ta ˈu tuhaa moni i roto i teie ohipa?”’ Ua hiˈo noa maira oia ia ˈu mai ta ˈu iho â i manaˈo, ‘Eaha vau i to oe manaˈoraa—E maau?’ Ua parau atura vau, ‘E hoa, e ——Tane, e parau mau ta ˈu e parau atura ia oe. . . . Ia fanaˈo anaˈe te hoê taata i te hoê haamaitairaa e te vai ra ta ˈna te tahi faufaa materia, e hinaaro iho â o ˈna e faaohipa i te reira no te Fatu. Mai te peu râ e aita ta ˈna e faufaa, no te aha ïa matou e faahepo ai ia ˈna?’”

—Charles T. Russell, peretiteni matamua a te Taiete Watch Tower, “Te Pare Tiairaa,” 15 no tiurai 1915, neneiraa beretane.

TE HOROA nei tatou no te mea o te Atua ra o Iehova te taata matamua i horoa. Ua haamata ta ˈna horoaraa i te mau tau itea-ore-hia maoti te poieteraa—ta ˈna poieteraa matamua roa, “ta ˈna Tamaiti fanau tahi.” (Ioane 3:16) No to ˈna here, ua horoa oia i te ô o te ora na vetahi ê.

O te Tamaiti a te Atua, o Iesu Mesia, te ô rahi roa ˈˈe a Iehova no tatou nei. Teie râ, e ere te Tamaiti a te Atua iho, te hopea o te horoaraa a te Atua. “Te rahi o te maitai a te Atua,” o ta Paulo ïa e pii ra ‘te ô horoa noa eita e tia ia parau ra.’ (Korinetia 2, 9:14, 15) I roto i teie ô, te taio-atoa-hia ra te taatoaraa o te maitai e te hamani maitai atoa ta te Atua e ninii ra i nia i to ˈna nunaa na roto ia Iesu. No te faahiahia o teie maitai rahi, e hau atu i te puai taata nei ia parau aore ra ia faaite. Teie râ, te vai râ te tahi atu mau tuhaa o te horoaraa a te Atua.

E mea maoro i teie nei, ua farii te hoê arii ma te paari e te haehaa, e noa ˈtu eaha te mau mea maitatai o ta ˈna i horoa ei ô, i te parauraa mau, o Iehova ïa te fatu. Ua parau oia e: “To nia i te raˈi ra, e to nia i te fenua, na oe anaˈe ïa; tei ia oe te hau, e Iehova, o oe tei rahi i te mau mea atoa nei. . . . O vai râ vau nei, e eaha to ˈu nei mau taata, e tia ˈi ia matou ia hopoi noa ˈtu mai teie te huru? No ǒ na mai te mau mea atoa nei, e na oe iho tei hopoihia ˈtu e matou nei.”—Paraleipomeno 1, 29:11-14.

Te hiˈoraa o te Atua

Ua ite o Iakobo, e pǐpǐ oia na Iesu Mesia, e o te Atua ra o Iehova te tumu o te mau mea maitatai atoa. No ǒ mai te mau ô tia roa ia ˈna ra. Ua papai o Iakobo e: “Te mau mea maitatai i ho-mai-hia mai, e te mau mea tia roa e maitai roa ˈi, no nia ïa, mai nia mai ïa i te Metua o te maramarama, aore roa e hirohirouri ia ˈna ra, aore hoi e huru-ê-raa e vahi iti noa ˈˈe.”—Iakobo 1:17.

I te pae atoa o te horoaraa i te ô, ua ite o Iakobo e mea taa ê roa te Atua i te mau taata. E nehenehe ta te mau taata e horoa i te mau ô maitatai tera râ, aita ratou e na reira nei i te mau taime atoa. E nehenehe teie mau ô e horoahia ma te aau miimii, aore ra e nehenehe e faaohipahia no te faahema i te hoê taata ia rave i te hoê mea ino. Area e o Iehova ra, aita ïa e huru-ê-raa; eita oia e taui. No reira, eita te huru o ta ˈna mau ô e taui. E mau taoˈa viivii ore anaˈe. E turu ratou i te mau taime atoa i te maitairaa e te oaoaraa o te huitaata nei. E mau taoˈa maitatai anaˈe e te tauturu, eita roa e faaino.

Te aau e turai ia horoa i te ô

I te tau o Iakobo, ua horoa te mau tia faaroo i te ô ia ite-noa-hia mai ratou e te taata. Ua horoa ratou maoti te hoê aau ino. Ma te imi e ia haapopouhia mai ratou e te taata, ua ofati ratou i ta ratou mau ture parau-tia. Area te mau kerisetiano ra, e mea taa ê ïa ratou. Ua aˈo atu o Iesu ia ratou e: “Ia horoa râ oe i ta oe taoˈa aroha, eiaha e na mua i te faaoto i te pu, mai ta te feia haavare i te mau sunago e te mau aroâ ra, ia haamaitaihia ratou e te taata. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na, Ua noaa ta ratou utua. Area oe, ia horoa i ta oe taoˈa aroha, eiaha to rima aui ia ite i ta to rima atau e rave ra; ia moe ta oe horoaraa taoˈa aroha; e na to Metua iho, tei ore roa i moe te hoê mea ia ˈna ra, ore noâ oia iho i te itea, e faautua faaite mai ia oe.”—Mataio 6:2-4.

Te hoê tumu kerisetiano e horoa ˈi tatou i te ô, no te tautururaa ïa ia vetahi ê ia noaa mai i te mea e titauhia ra aore ra no te faaoaoa ia ratou aore ra no te turu i te haamoriraa mau. E ere no te faahanahanaraa ia tatou iho. Inaha hoi, e nehenehe te mata o Iehova e ite i te vahi hohonu roa ˈˈe o to tatou mafatu. E nehenehe oia e ite i te aau huna e turai ra ia tatou ia horoa i te mau ô hamani maitai.

Te tutava nei te mau Ite no Iehova i te pee i te hiˈoraa o Iehova e o ta ˈna Tamaiti i te pae no te horoaraa i te ô. Te horoa nei ratou i te mea e vai ra ia ratou. Te vai ra ia ratou te parau apî maitai o te Basileia, e te horoa nei ratou i te reira no te maitairaa o vetahi ê. Ua ite ratou e te na ô ra te Maseli 3:9 e: “E faatura ˈtu ia Iehova i ta oe ra mau taoˈa rarahi, e te oho matamua o ta oe atoa ra taoˈa ia tupu.” No te mea te titau nei te mau amaa atoa a te Taiete, te mau amuiraa, e te mau taata atoa ma te aau tae i te turu i te maitairaa o te taatoaraa, te haapuaihia ra te autaeaeraa taatoa e te ruperupe nei oia i te pae varua. Eita te ruperuperaa i te pae materia e hopoi mai i te ruperuperaa i te pae varua, tera râ, e horoa te ruperuperaa i te pae varua i te ruperuperaa pae materia navai maitai no te mau mea hinaarohia i roto i te ohipa a Iehova.

Te mau ravea no te turu

E rave rahi mau ravea e nehenehe ai te taata tataitahi e horoa i ta ˈna tuhaa no te turu i te parau apî maitai. Hoê ravea, no nia ïa i te mau Piha no te Basileia. Te faaohipa nei te mau melo atoa o te amuiraa i te Piha no te Basileia. Ua horoa te taata i te tino moni titauhia no te paturaa aore ra te tarahuraa, te mori uira, te haaveavearaa anei aore ra te faahaumǎrûraa, e te atuaturaa i te piha. I te mea e mea titauhia ia turu te taata tataitahi i te amuiraa, ua tuuhia te mau afata ô i roto i te Piha no te Basileia, e te faaohipahia ra te mau ô no te aufau i te mau haamâuˈaraa a te amuiraa. I nia i te moni e toe mai ra, e nehenehe te tahi ô e faataehia ˈtu i te amaa a te Watch Tower, ia au i te faaotiraa a te amuiraa.

E nehenehe te mau ô e faataehia i te amaa a te Taiete iho no te faaineineraa e te tururaa i te mau mitionare e te mau pionie taa ê i te mau fenua o te ao nei i reira aitâ te parau apî maitai i tapae atura i te taatoaraa o te huiraatira. Vetahi atu mau haamâuˈaraa no nia i te haaparareraa i te parau apî maitai, ua taaihia ïa e te ohipa a te mau tiaau ratere. Ua haapopou te aposetolo Paulo, o tei horoa i te hiˈoraa i roto i te ohipa ratere i te senekele matamua ra, i te amuiraa no Philipi: “Ua hapono mai outou i ta ˈu, e a piti o outou haponoraa mai, ei tauturu ia ˈu i to ˈu ra ati.” (Philipi 4:14-16) Taa ê atu i te aufauraa i teie mau tuhaa o te taviniraa ma te taime taatoa, e vai ra i te mau amaa atoa, te vai ra te atuaturaa i te mau Betela tataitahi e te feia e ora ra e e rave ra i te ohipa i reira. Ua riro mau â te papairaa e te neneiraa i te mau papai tei roto te poroi nehenehe roa o te parau apî maitai, ei mau hopoia taa ê no ǒ mai i te Atua ra, tera râ, e mea faufaa atoa te opereraa i te mau buka, e e titau te reira i te mau haamâuˈaraa. I muri iho, te vai ra te tuhaa moni no te mau tairururaa, ma te ore e faahiti i te mau ohipa haavaraa o tei ravehia no te ‘paruru e no te haamau i te parau apî maitai i mua i te ture.’—Philipi 1:7.

E mea horoa noa te taime ta te tavini tataitahi a Iehova e pûpû ra no te poro i te parau apî maitai, e hoê â huru no to ˈna horoaraa i te mau ô i te pae materia. Te faaitoito ra te aposetolo Paulo ia tuu tamau i te tahi tino moni i te hiti e e faaohipahia no te turu i te parareraa o te haamoriraa mau: “E teie nei, i te parau i te taoˈa aufau na te feia moˈa ra, [i]a tae te mahana matamua o te hebedoma ra, e vaiiho aˈe outou atoa e ati noa ˈˈe i te tahi pae moni i roto i te vairaa ra, ia au i ta te Atua haamanuïaraa ia ˈna ra.”—Korinetia 1, 16:1, 2.

Ia horoa anaˈe te hoê taata i te ô, aita oia i ite papu e mea nafea râ teie moni e faaohipahia ˈi, tera râ, te ite nei oia i te mau faahopearaa na roto i te parareraa o te pororaa i te Basileia. Te faaite ra te mau tabula i roto i te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1993 (farani) e te porohia ra te parau apî maitai o te Basileia i roto hau atu i te 200 mau fenua e mau motu na hau atu i te 4 500 000 mau tavini kerisetiano. E tamahanahana teie mau tabula i te mafatu. Te turu nei ïa te mau ô atoa, noa ˈtu e mea iti aore ra e mea rahi, i te haaparareraa i te parau apî maitai ati noa ˈˈe teie nei ao.

Te turuhia ra teie ohipa i te pae moni maoti te amuiraahia te mau ô a te taatoaraa. E nehenehe ta vetahi e horoa rahi, e e turu ïa te reira i te ohipa pororaa i roto i te hoê faito rahi aˈe. Mea iti ta vetahi e horoa nei. Tera râ, eiaha te feia o te horoa nei i te mau ô haihai aˈe ia haama aore ra ia manaˈo e mea faufaa ore roa ta ratou tuhaa. E ere hoi mai te reira to Iehova manaˈo. Ua haapapu maitai Iesu i te reira i to ˈna faaiteraa e mea oaoa roa na Iehova te ô a te vahine ivi. “Ite atura oia i te hoê vahine ivi taoˈa i te tuuraa i na lepeta e piti i roto. Ua parau atura oia, E rahi ta teie nei vahine ivi taoˈa ore i tuu i roto i ta ratou atoa ra, e parau mau teie ta ˈu e parau atu ia outou nei. No roto hoi i ta ratou pueraa taoˈa rahi roa ra ta ratou i tuu i roto i te taoˈa a te Atua, area teie nei vahine, ua hope roa a ˈna pue taoˈa rii i te tuuhia e ana i roto.”—Luka 21:2-4.

Noa ˈtu eaha to tatou huru i te pae moni, e nehenehe tatou e horoa maoti te mau ravea o te faaoaoa ia Iehova. Ua faaite maitai mai te papai salamo e nafea tatou ia faahanahana i to tatou Arii e to tatou Haava. Ua parau oia: “Ho atu ia Iehova i te hanahana e au i to ˈna ra iˈoa; ei ô te hopoi mai ia tomo i to ˈna ra mau [aua].” (Salamo 96:8) No reira, ia pee tatou i te hiˈoraa here o to tatou Metua i te raˈi ra na roto i to tatou horoaraa ma te oaoa i te ô no te mea na ˈna i horoa na mua mai i te ô na tatou.

[Tumu parau tarenihia i te api 30]

NAFEA VETAHI IA PÛPÛ I TE Ô NO TE OHIPA PORORAA I TE BASILEIA

◻ MAU Ô NO TE OHIPA NA TE ARA: E rave rahi o te tuu nei i te hiti aore ra o te faataa nei i te hoê tino moni ta ratou e tuu atu nei i roto i te mau afata ô tei papaihia i nia iho: “Ô no te ohipa a te Taiete na te ara—Mataio 24:14.” I te mau avaˈe atoa, e faatae atu te mau amuiraa i teie mau tino moni i te pu rahi i Brooklyn, New York, aore ra i te amaa.

◻ Ô: E nehenehe te mau tino moni pûpûhia ei ô e faatae-roa-hia ˈtu i te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, aore ra i te amaa a te Taiete o te fenua iho. E nehenehe atoa te mau piru aore ra te tahi atu mau taoˈa faufaa e pûpûhia ei ô. E tia ia hapono atoa ˈtu i te hoê rata poto e haapapu ra e e mau ô anaˈe teie.

◻ Ô E NEHENEHE E FAAHOˈIHIA: E nehenehe e horoahia te moni e na te Taiete Watch Tower e haapao e tae roa ˈtu i te poheraa o te taata horoa, ma te haapapu e ia hinaaro noa ˈtu te taata horoa, e ia faahoˈihia ˈtu iho â ta ˈna moni.

◻ PARURURAA: E nehenehe te Taiete Watch Tower e nominohia ei tia o te fanaˈo i te parau parururaa ora aore ra i te hoê tino moni tatuhaaraa. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete i teie huru faanahoraa.

◻ AFATA FARE MONI: E nehenehe te mau afata fare moni, te mau tiaraa no te mau tuhaa moni, aore ra te mau afata moni tatuhaaraa, e haaputuhia ia haapaohia aore ra ia aufauhia i te poheraa na te Taiete Watch Tower, ia au i te mau titauraa a te mau fare moni. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete i teie huru faanahoraa.

◻ TUHAA TAIETE E TIARAA MONI: E nehenehe te mau tuhaa taiete e te mau tiaraa moni e pûpûhia na te Taiete Watch Tower ei ô aore ra ia au i te hoê faanahoraa i reira e aufau-tamau-hia te hoê tino moni i te taata horoa.

◻ FAUFAA FARE: E nehenehe te mau fare e hoohia e pûpûhia na te Taiete Watch Tower na roto i te hoê ô aore ra na roto i te faaherehereraa i te hoê vahi nohoraa no te taata horoa, o te nehenehe e ora noa i reira e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa. E tia ia faaara ˈtu i te Taiete hou e horoa ˈi i te tahi faufaa fare na te Taiete.

◻ PARAU TUTUU E FAUFAA TUTUU: E nehenehe te fenua aore ra te moni e horoa-tutuu-hia na te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania na roto i te arai o te hoê parau tutuu haamanahia, aore ra e nehenehe te Taiete e nominohia ei tia o te fanaˈo i te faufaa tutuu. E nehenehe te hoê faufaa tutuu e fanaˈohia e te hoê faanahonahoraa faaroo e horoa mai i te tahi mau haamaitairaa i te pae no te tute. E tia ia faatae atu i te hoê hohoˈa o te parau tutuu aore ra o te faufaa tutuu i te Taiete.

No te mau haamaramaramaraa hau atu â no nia i teie mau ohipa, a papai atu i te Piha Haapao Faufaa, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, aore ra i te amaa a te Taiete i to outou fenua.

[Hohoˈa i te api 31]

Mea nafea ta outou mau ô ia faaohipahia

1. Feia rave ohipa i te Betela

2. Te mau mitionare

3. Te mau Piha no te Basileia

4. Te paturaa a te amaa

5. Te tauturu no te mau ati

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono