VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/11 api 25-30
  • Ia anaanatae na tatou ia vetahi ê

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia anaanatae na tatou ia vetahi ê
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faufaa i te pae varua e te mau taa-ê-raa no nia i te huru o te taata
  • Ia faariro anaˈe na tatou ia vetahi ê ei mea rahi aˈe ia tatou
  • Ia haapii anaˈe na tatou ia anaanatae atu ia vetahi ê
  • Ia ite anaˈe na tatou i te manaˈo o vetahi ê
  • Ia noaa na i to tatou taeae
  • Ia noaa na ia tatou i te feia tei ore i bapetizohia
  • Matahiapo Kerisetiano, hoa ohipa no to tatou oaoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • A faaite i te aumauiui
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
  • E te mau matahiapo, a tamau i te pee i te haerea o te aposetolo Paulo
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2022
  • E auraro atu outou i to outou mau aratai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/11 api 25-30

Ia anaanatae na tatou ia vetahi ê

“Eiaha hoi te taata atoa e haapao i ta ˈna anaˈe ihora, e haapao atoa râ i ta vetahi ê ra maitai.” — PHILIPI 2:4.

1, 2. Eaha vetahi mau tumu e tia ˈi ia tatou ia anaanatae atu ia vetahi ê?

E MAU tumu maitai to tatou no te anaanatae atu ia vetahi ê. Na mua roa, mea taa ê roa tatou ia ratou. Oia mau, tei roto i te mau mea no ǒ mai i te mau tupuna parauhia gènes e vai ra i roto i te mau puea rii o to tatou tino, te tarairaahia i to tatou mau huru no ǒ mai i to tatou mau metua. No te mea no te taata tataitahi iho â taua mau tuhaa ra, ua riro te mau “tapao” o te huru iho o te taata ei ravea e faaohipahia no te faataa maitai i te hoê taata i roto i te aroraa i te taparahiraa taata.

2 Te vai atu râ te tahi mau tumu e rave e e mea taa ê tatou te tahi e te tahi e, no taua tumu ra, mea anaanatae roa. Mai to tatou hamaniraahia, tei raro aˈe tatou i te mana o te vahi e haaati ra ia tatou. E rave rahi mau parau e haapapu ra e e ite te huero iti i roto i te opu o te metua vahine i te mau ohipa e tupu ra i rapae au mai i te opu. Na to tatou haereraa mai i teie nei ao e faariro ia tatou ei mau nephe — aore ra ei mau taata e hutihuti ra i te aho — e mau taata taa ê hoi; e faahopearaa ïa to te huru oraraa e te mau ohipa a to tatou mau metua i nia ia tatou. E horoa mai paha te mau matahiti e mahere atu i te tahi mau taeae e mau tuahine o ta tatou e haapao atu i te tahi taime, e nehenehe atoa outou e vai tamaiti otahi noa aore ra tamahine otahi. Mai te peu e te fanaˈo nei tatou i taua taairaa ra aore ra eita, e itehia ïa i nia i to tatou huru tupuraa. Te mea ta tatou e taio ra, te mea e haapiihia mai ia tatou i te fare haapiiraa, te mea ta tatou e hiˈo ra i roto i te afata teata, e ohipa atoa mai pauroa taua mau mea ra i nia i to tatou mau manaˈo e to tatou mau raveraa.

3. Ia au i ta tatou e nehenehe e taio i roto i te Philipi 2:4, i roto i tei hea tuhaa taa ê e tia ia tatou ia anaanatae atu ia vetahi ê?

3 No reira, ua riro to tatou mau taa-ê-raa, i roto i te tahi faito, ei anaanataeraa no te tahi e te tahi. O te hoê râ ïa tumu teitei aˈe e ia anaanatae tatou ia vetahi ê, i vai na i roto i te feruriraa a te aposetolo Paulo. Oia mau, ua aˈo atu oia i ta ˈna mau hoa kerisetiano ia ‘haapao eiaha noa i ta ˈna anaˈe ihora, e haapao atoa râ i ta vetahi ê ra maitai’. (Philipi 2:4). Maoti i te imi atu i to tatou iho maitai, e tia ia tatou ia anaanatae atu ia vetahi ê — e te reira, i roto iho â i te tuhaa i te pae varua. Eaha te tahi mau tuhaa e nehenehe ai tatou e na reira?

Te faufaa i te pae varua e te mau taa-ê-raa no nia i te huru o te taata

4. Ia au i te Ephesia 4:22-24, eaha te mea e nehenehe e tauturu ia tatou ia anaanatae atu i te oraora-maitai-raa i te pae varua o vetahi ê?

4 Mai te peu e e faaohipa tatou i te ite no nia i te parau mau no roto mai i te Bibilia e e haapii tatou ia faaau atu i to tatou huru i nia ia Iesu Mesia, e ohie roa ïa tatou ia anaanatae atu i te oraora-maitai-raa i te pae varua o vetahi ê (Petero 1, 2:21). Ma to tatou tiaraa kerisetiano mau, ‘e haapae ïa tatou i ta tatou parau i mutaa ihora; i te taata tahito i tei ino i te hinaaro haavare ra’ e te ohipa nei tatou no te taui i te reira na roto i te “[faataata-apî-raa] (...), o tei hamanihia ia au i te Atua ra, i te parau-tia e te maitai mau ra”. (Ephesia 4:22-24.) Mai te reira ˈtura ïa to te hoê anaanatae maitai no vetahi ê e rave rii mǎrû noa i te parahiraa o to tatou huru miimii. — Isaia 65:25.

5. No te aha e farereihia i te tahi mau huru taata taa ê i roto i te amuiraa kerisetiano, e eaha te uiraa e tupu mai?

5 Noa ˈtu e te itehia ra te tahi mau tauiraa rahi faahiahia mau i te pae o te huru i rotopu i te nunaa a Iehova, e vai noa mai râ te mau raveraa tia ore. “Te ite nei au i te hoê ture, e ia hinaaro vau i te rave i te mea maitai ra, tei pihai iho te ino ia ˈu i reira”, i faariihia e Paulo (Roma 7:21). Oia mau, te vai ra ia tatou te tahi atu mau huru i noaa mai aore ra no ǒ mai i to tatou mau metua, e no tatou iho te reira. Te vai ra ta te tahi te mau ite i te pae o te rima î, area te tahi pae ra, mea ite aˈe ratou ia hiˈopoa te tahi mau tupuraa. Mea mǎrû vetahi e mea au na ratou e faaea ratou anaˈe, area vetahi râ mea au roa ïa na ratou e faaite i to ratou mau manaˈo hohonu e te imi nei hoi ratou i te amuiraa a to ratou mau taata-tupu. No taua mau taa-ê-raa ra i te pae o te mau huru o te taata ra, nafea tatou e nehenehe ai e tapea i te autahoêraa o te amuiraa kerisetiano?

6. Nafea tatou ia hiˈo i te mau taa-ê-raa i te pae o te huru taata? A faahohoˈa mai i ta outou pahonoraa.

6 No to tatou anaanatae i te maitai i te pae varua o vetahi pae e no te tapea i te autahoêraa kerisetiano, e tia ia tatou ia tapea i te hoê feruriraa tano e ia taa i to te tahi manaˈo. Aita te Atua e ani maira ia tatou ia riro ei taata tia; eita atoa e tia ia tatou ia faahepo i to tatou mau hoa kerisetiano e ia riro mai ratou ei mau taata tia. Hau atu, aita o Iehova e tiai ra e hoê â huru to to ˈna mau tavini atoa. I roto i te amuiraa kerisetiano, e parahiraa to tatou paatoa e e nehenehe tatou e faaohipa i te mau huru no ǒ mai i to tatou mau tupuna, tei horoahia mai e te Atua, no te faahaere i ta ˈna ohipa i mua (Korinetia 1, 12:12-26). Mai te peu e, mea rahi ta tatou ohipa i raro aˈe i te aratairaa o te Faatere o te amuiraa, o Iesu Mesia, aita ˈtura ïa to tatou taime no te ohumu te tahi e te tahi (Korinetia 1, 4:1-4). Mai ta te taata hamani tauihaa e ite ra, ua hamanihia te mauhaa tataitahi no te hoê ohipa taa ê. E nehenehe anei ta te hamara, mai ta te hou, e hou mai i te mau apoo nehenehe maitai? E nehenehe anei ta te hahu o te haamoremore maitai i te raau, e faahaere i te hoê naero taviriviri? Eita, no te mea ua hamanihia te mauhaa tataitahi no ta ˈna iho faaohiparaa.

7. I te mea e te apiti ra tatou i roto i te autahoêraa i te ohipa o te Basileia, eaha te mea te tia ia tatou ia tuu i te parahiraa matamua?

7 Auê hoi i te papu te mau parau o te himene o te Basileia, oia hoi “Te taviniraa oaoa”! Te haamata nei taua himene ra na roto i teie mau parau: “Te tavini nei matou ma te oaoa i to matou Atua e to matou Arii, no te mea ua horoa te taata tataitahi i to ˈna ora no ˈna”. Aita paha ta tatou e mau ite faahiahia mau, te tuu nei râ tatou i te parahiraa matamua te ohipa i horoahia i te mau Ite o Iehova mai ia tatou iho, e te horoa nei tatou i te taime no te reira ma to tatou mafatu atoa. Te taiohia ra i muri iho e: “I te parau mau, mea iti roa ta tatou taoˈa horoa, te haapapu nei râ i to tatou haapao maitai no roto roa mai i te mafatu.” — Arue anaˈe na ia Iehova na roto i ta tatou mau himene, himene 130.

Ia faariro anaˈe na tatou ia vetahi ê ei mea rahi aˈe ia tatou

8. Mea nafea te faaohiparaa i te mau parau a Paulo i papaihia i roto i te Philipi 2:1-3 e nehenehe e tauturu ia tatou ia faatupu i te autahoêraa?

8 E faatupu-atoa-hia i te autahoêraa ia faariro anaˈe tatou ia vetahi pae ei mea rahi aˈe ia tatou. Ua papai o Paulo e: “E teie nei, e maa itoito tei te Mesia nei, e maa mahanahana to te aroha, e maa auraa to te varua, e maa aroha aau e te hamani maitai, faanavai mai outou i to ˈu nei oaoa, i te tahoê-maite-raa to outou manaˈo, ma te hinaaro hoê, e ma te amui-atoa-raa o to outou aau i te haapaoraa i te parau hoê.” A tapao na i ta te aposetolo e parau faahou ra: “Eiaha roa ei mea e ravehia ma te mârô e te teoteo faufaa ore ra; ei aau haehaa râ, i te manaˈo haamaitairaa ˈtu te tahi i te tahi eiaha ia ˈna iho.” — Philipi 2:1-3.

9. Eaha te auraa te hoê feruriraa faatitiaua e te faatiatiaraa, e nafea tatou e nehenehe ai e ape i taua mau huru ra?

9 No te mea eita ratou e faariro ra ia vetahi ê ei mea rahi aˈe ia ratou, ua riro atura ei peu na te feia e feruriraa faatitiaua to ratou ia imi i te tatamaˈiraa e te mau taata atoa. E nehenehe e itehia taua raveraa ra na roto i te mau “mârôraa parau”. (Timoteo 1, 6:4.) E nehenehe e parauhia e te mea faufaa i roto i te mau pereota, o te manaˈo ïa, e ta ˈna e hinaaro ra e parau. No reira, eiaha na tatou e ohumu no nia i te mau tuhaa iti o te tahi mau faahitiraa parau ta tatou e taio aore ra e faaroo. Teie nei râ, mai te peu e e pûpûhia mai te hoê manaˈo taa ê no nia i te hoê tiaturiraa, e tapea papu tatou i te haapiiraa a te Bibilia ta te Atua e horoa maira na roto i te arai o “te tavini haapao maitai e te paari”. (Mataio 24:45-47.) E ere anei mea na reira to tatou iteraa i te parau mau? Mai te peu e te farii ra tatou i te reira, eita ïa tatou e faatiatia ia tatou iho e eita atoa tatou e faateitei roa ia tatou iho.

Ia haapii anaˈe na tatou ia anaanatae atu ia vetahi ê

10. Nafea tatou e nehenehe ai e faaohipa i te Philipi 2:4 i roto i te amuiraa?

10 Ia haamanaˈo na tatou e te aˈo ra o Paulo e ‘ia ore te taata ia haapao anaˈe i ta ˈna ihora, e haapao atoa râ i ta vetahi ê ra maitai’. (Philipi 2:4.) Eaha ïa te auraa? Oia atoa mea faufaa, ia poro anaˈe tatou, ia hiˈopoa i te mau mea e haaati ra ia tatou, oia atoa, i roto i te amuiraa, e nehenehe tatou e haapaari i te taairaa o te here o te tahoê ra ia tatou e te tahi atu mau kerisetiano ma te anaanatae atu i to ratou oaoaoraa. Tei te mau matahiapo te hopoia taa ê ia tapitapi no to ratou mau hoa i roto i te faaroo. “A hiˈo maitai na i to nǎnǎ mamoe, e haapao maitai hoi i to mau puaatoro.” (Maseli 27:23.) Oia mau, e tia i te taata tataitahi ia haapao i te mau hinaaro o to ˈna mau hoa. — Petero 1, 2:17.

11. No te aha e tia ia tatou ia horoa i te hoê tariˈa faaroo ia paraparau anaˈe tatou e to tatou mau taeae e mau tuahine i roto i te faaroo?

11 Te tahi atu â ravea no te tapea mai i te autahoêraa e ia anaanatae atu ia vetahi ê, ia rave ïa tatou i te taime no te paraparauraa ma te aravihi e to tatou mau taeae e mau tuahine i roto i te faaroo. A tamata i te ite atu e eaha to ratou manaˈo. E nehenehe tatou e na reira i ǒ ratou, ia haere anaˈe tatou e farerei ia ratou; i te Piha o te Basileia, na mua aore ra i muri mai i te mau putuputuraa; e i te mau tairururaa, i roto i te taime faafaaearaa ia oti te rururaa. Ia faaroo maitai tatou ia ratou. E tia paha ia tatou ia faaroo atu ia ratou i te paraparauraa mai no to ratou mau fifi, e horoa râ te reira ia tatou i te ravea no te tauturu ia ratou ia amo i ta ratou mau hopoia e na reira i te faatupuraa i te Ture a te Mesia (Galatia 6:2). Tera râ, no te tapea mai i te autahoêraa i roto i te amuiraa, e tia ia rave hau atu â i te paraparau-noa-raa e to tatou mau taeae. Eaha te tiâ ia tatou ia rave?

Ia ite anaˈe na tatou i te manaˈo o vetahi ê

12. No te aha e tia ia ite i te taa i te manaˈo o vetahi ê?

12 Mai te peu e ua taa ia tatou i te manaˈo o vetahi ê, e faatupu tatou i te autahoêraa kerisetiano. No te mau fifi e haere noa ra i te rahiraa ta tatou e ite nei i roto i te oraraa, e tia ia tatou paatoa ia faaite i taua huru maitai ra. Eiaha na tatou e vaiiho i to tatou mau manaˈo ia huti noa mai i to tatou feruriraa, no te mea e nehenehe tatou e ore e tâuˈa ˈtu te mau mea e manaˈonaˈo-rahi-hia nei e vetahi ê. E rave anaˈe na tatou i te hoê hiˈoraa: no tae noa maira te hoê kerisetiano e tuhaa ta ˈna i roto i te putuputuraa no te taviniraa, a haere mai nei te hoê matahiapo e parau ia ˈna no nia i te hoê parau faaite tei tia ia ˈna ia parau. E hiˈo taua kerisetiano i te matahiapo, e ata oia e e parau atu ai e: “Na mua roa, taeae, Iaorana!” E nehenehe e feruri i te hiti mahuta e te taa ore o taua matahiapo ra. Aroha aˈera na hoa e piti, mea anaanatae aˈe ïa te kerisetiano i teie nei, e i muri noa iho raua e paraparau atu ai no nia i te parau faaite. Auê ïa haapiiraa faahiahia no taua matahiapo ra! Eiaha na tatou e ru noa; e nehenehe tatou e ore e haapao i te mau peu maitatai o te haamaitai i to tatou mau taairaa e vetahi pae.

13. Eaha te auraa no te hoê matahiapo te taaraa i te manaˈo o to ˈna mau hoa kerisetiano?

13 Ma te taa i te manaˈo o vetahi ê, e nehenehe atura ïa te hoê matahiapo e faaite i te aroha, e oia atoa te tahi atu mau huru maitai. I te tahi taime, e tia ia ˈna ia faaite i te mǎrû, “mai te Metua i poihere i ta ˈna ra tamarii”. (Tesalonia 1, 2:7.) No te hopoi i te tauturu e te tururaa no vetahi mau taata, e tia ia faarahi i te faaoromai e te here. E tia paha e ia aˈohia te feia o tei ‘faarue i te here no mutaa ihora’, no te apiti hau atu â i roto i te taviniraa e ia tauturu atu ia ratou ia ite i te faufaaraa o te tau ta tatou e ora nei (Apokalupo 2:4; Timoteo 2, 4:2; Hebera 6:11, 12). Mai ia Paulo, e “aroha [rahi]” to te mau matahiapo no to ratou mau hoa kerisetiano; te aˈo nei ratou e te tamǎrû nei ratou e ‘ia au to ratou haerea i te Atua ra’. — Tesalonia 1, 2:8, 11, 12.

14. Mea nafea to Paulo haapapuraa e ua taa ia ˈna i te manaˈo o vetahi ê?

14 Ua vaiiho mai o Paulo i te hoê hiˈoraa maitai mau na te mau matahiapo, no te mea te faaite ra oia i te here e te haapao maitai no to ˈna mau taeae e tuahine i roto i te faaroo. Ua papai oia e: “E ere hoi o te mau mea anaˈe i rapae au ra, o te peapea râ i roohia noa mai ai au i te mau mahana atoa nei, i te faaitoito i te mau ekalesia atoa ra.” No te mea te tapitapi ra oia no ta ˈna mau hoa, i nehenehe ai oia e ui i teie uiraa: “O vai tei paruparu e aore au i paruparu? o vai tei turori e aore au i amâ?” Mai te peu e e matahiapo outou, te taa ra anei ia outou i te manaˈo o vetahi ê mai te reira te huru? — Korinetia 2, 11:28, 29.

Ia noaa na i to tatou taeae

15. Ia tupu anaˈe te tahi mau au-ore-raa peapea mau i rotopu i te mau kerisetiano, eaha te aˈoraa i faahitihia i roto i te Mataio 18:15 te tia ia peehia, e eaha te tumu?

15 No te mea e te taa nei ia ratou i te manaˈo o te tahi e te tahi, te ora nei te mau tavini a Iehova i roto i te autahoêraa. Teie râ, i roto i te tahi mau tupuraa taa ê, e nehenehe te tahi mau au-ore-raa e tupu mai. Mai te peu e e ohipa fifi, e tia i te mau kerisetiano ia pee i te aˈoraa a Iesu i papaihia i roto i te Mataio 18:15-17. E tapao anaˈe na tatou eaha te tuhaa matamua: paraparau e to ˈna taeae orua anaˈe iho no te “faaite atu ia ˈna i ta ˈna hapa”. Eaha ïa ta outou e titau? Oia hoi, ‘ia noaa mai to outou taeae’! Te parau nei hoi o Iesu e: “E i faaroo mai oia ia oe ra, rooa ihora to taeae ia oe ra.” Auaa, mea navai noa te hoê aparauraa e piti anaˈe taata no te faahoˈi faahou mai i te hau i rotopu i te mau taata e haamori ra ia Iehova.

16. Eaha te tia ia outou ia rave mai te peu e te ite ra outou e te au ore ra to outou taeae ia outou?

16 Mai te peu e te ite ra outou e te au ore nei to outou taeae ia outou, a pee i te aˈoraa a Iesu, ‘a faahoˈi mai i te hau e to outou taeae’. (Mataio 5:24.) A paraparau ma te hau e te mǎrû no nia i te mea e ore e tano ra, ma te tamata i te taa i te huru hiˈoraa o te tahi. Na roto i taua ravea ra, e nehenehe, i te rahiraa o te taime, e faaore i te au ore e e tapea-noa-hia mai te hau i roto i te amuiraa.

Ia noaa na ia tatou i te feia tei ore i bapetizohia

17, 18. Eaha te aˈoraa ta Petero i horoa i te mau vahine faaipoipo kerisetiano e ora ra i roto i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo?

17 Te hoê o te mau tuhaa e mea fifi roa i te faaohipa i te mau faaueraa tumu a te Bibilia, i roto ïa i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo. Te rave ra e rave rahi mau kerisetiano haapao maitai o te ore e ite nei i te autahoêraa i te pae varua i roto i to ratou faaipoiporaa, i te mau tutavaraa itoito mau no te faaruru atu i te mau faahemaraa e te mau fifi ta ratou e farerei nei. Eaha te tauturu e nehenehe e horoahia ˈtu na ratou?

18 No te mea te anaanatae ra ratou iho ia vetahi ê, mea oaoa roa na te mau matahiapo i te horoa ˈtu i te hoê tauturu i te pae varua i te feia e ora ra i roto i te hoê utuafare amahamaha i te pae faaroo. Ei hiˈoraa, e nehenehe ratou e faahaamanaˈo faahou i te aˈoraa a Petero ia au i te haerea o te mau vahine kerisetiano i roto i taua huru tupuraa ra. Te parau nei te aposetolo i te mau vahine kerisetiano ia auraro i ta ratou mau tane, noa ˈtu e ere i te hoê taata tei bapetizohia e “aore (...) i faaroo i te parau ra”. No te aha e tia ia ratou ia auraro i ta ratou mau tane? Ia nehenehe ratou “ia noaa mai (...) i te haapao maitai o ta ratou mau vahine, eiaha ˈtu â te parau”. (Petero 1, 3:1.) Mea tano anei teie nei aˈoraa?

19. A horoa mai i te hoê hiˈoraa e faaite ra i te mau haamaitairaa e noaa mai ia faaohipa-anaˈe-hia te mau parau i papaihia i roto i te Petero 1, 3:1.

19 Ua faˈi te hoê vahine kerisetiano, o Vera to ˈna iˈoa, e i te tau o to ˈna bapetizoraa, aita oia i faaea noa ˈˈe i te paraparau no nia i te mau Papai i ta ˈna tane, e ua tapae roa i te otia e aita ta ˈna e nehenehe faahou. “Ia au i te aˈoraa no roto mai i te Bibilia ta te hoê matahiapo i horoa mai, ta ˈna ïa e parau ra, ua opua aˈera vau e mea maitai aˈe ia faaohipa i te aravihi e ia tiai e ia tupu mai te mau huru tupuraa tano maitai.” Ma te faaohipa noa i te mau parau papaihia i roto i te Petero 1, 3:1, ua imi na Vera i te tahi taime i te ravea no te turai ia Barry, ta ˈna tane, ia faatupu o ˈna iho i te paraparauraa no nia i te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Ua parau aˈera oia i muri aˈe e: “I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua ite aˈera vau i te tahi mau numera o te A ara mai na! [vea nenei-atoa-hia e te Taiete Watch Tower] i te tahi vahi e te tahi vahi o te fare. Ua tuatapapahia i te tahi mau tumu parau anaanatae mau i roto i taua mau vea ra e te reira, hou a riro mai ai ei parau apî.” I te pae hopea, i muri aˈe e 20 matahiti oraraa tei erehia i te au-maite-raa, ua tahoê aˈera o Barry raua o Vera i roto i te taviniraa a Iehova, e te reira no to raua oaoaraa rahi.

20. Eaha te tauturu ta te mau matahiapo e nehenehe e horoa ˈtu i te mau tane kerisetiano e ora ra i roto i te hoê utuafare tei amahamaha i te pae faaroo?

20 E nehenehe te tane bapetizohia e farerei e rave rahi fifi mai te peu e e patoi ta ˈna vahine i te kerisetianoraa mau e e turai oia i te tamarii ia patoi atu ia ˈna. No te maitai o taua taata ra, e nehenehe te mau matahiapo e paraparau ia ˈna no nia i te mau faaueraa tumu bibilia tano maitai. No reira, e nehenehe ratou e faahaamanaˈo atu e, noa ˈtu te patoi ra ta ˈna vahine, o o ˈna noâ te upoo o te utuafare e e tia ia ˈna ia horoa na ta ˈna mau tamarii i te hoê haapiiraa e tano i te mau Papai (Ephesia 6:4). E nehenehe ratou e faaitoito atu ia ˈna ia parahi e ta ˈna vahine “ma te ite”, ma te anaanatae atu i te mea ta ˈna e rave ra, e ma te tauturu ia ˈna ia rave i te mau ohipa o te fare e ia haapao i te mau tamarii (Petero 1, 3:7). Te mea faufaa roa ra, e tia ia ratou ia faaitoito i taua tane faaipoipo ra e metua tane hoi ia atuatu i te hoê aparauraa maitai i roto i te utuafare, ia nehenehe oia e ite eaha te mea e vai ra i roto i te mafatu o te mau melo tataitahi. E nehenehe atoa te mau matahiapo e faaue atu ia ˈna ia faaohipa i te mau parau ‘i rapaauhia i te miti ra i te ite’, oia hoi, ia tano anaˈe te huru tupuraa, e faaite atu ïa oia i te parau mau bibilia ma te aravihi. — Kolosa 4:6.

21. Nafea e nehenehe ai e tauturu i te hoê vahine faaipoipo tei ore i bapetizohia ia anaanatae mai i te parau mau?

21 Ma te anaanatae atu i te fetii a te hoê kerisetiano e ora ra i roto i te hoê utuafare tei amahamaha i te pae faaroo, e nehenehe i te tahi taime e faatupu i te hoê manaˈo tano maitai i nia i te poroi o te Basileia. E faahohoˈa anaˈe na i te reira. Ua taiâ roa te hoê kerisetiano no te mea te patoi uˈana nei ta ˈna vahine ia ˈna e rave rahi matahiti i teie nei. Ua ani atura te hoê matahiapo e e haere mai oia e farerei ia ˈna no te hiˈopoa e o ˈna iho i te tahi mau irava o te Bibilia. A tae mai ai oia i ǒ taua kerisetiano ra, ua aroha maitai te matahiapo i ta ˈna vahine e ua ani atura oia ia ˈna e: “Mea anaanatae anei na oe i te apitiraa mai ia mâua?” No te mea e ua faatupu roa taua titauraa ra ma te auhoa i te hoê huru maitai i nia i taua vahine ra, ua faarii oia ma te oaoa. Ua farii oioi aˈera oia i te parau mau e ua haamata aˈera i te poro.

22. No te aha e tia ˈi ia tatou tataitahi ia anaanatae atu te tahi i te tahi?

22 No reira, mai te mau Ite o Iehova haapao maitai, ‘ia rave anaˈe na tatou i te mau mea atoa no te parau apî maitai’. (Korinetia 1, 9:23.) Oia, “te vai nei ta tatou ravea, e hamani maitai tatou i te taata atoa, ia rahi atu râ i to te fetii faaroo ra”. (Galatia 6:10.) Ia anaanatae na tatou te tahi e te tahi ia nehenehe te here e rahi roa mai i roto i te fetii taeae i roto i te ao nei, ta tatou e faatupu ra.

Eaha ta outou e pahono mai?

◻ No te aha, ei taa-ê-raa, e tia ia tatou tataitahi ia anaanatae ia vetahi ê?

◻ Nafea tatou e nehenehe ai e haapii atu i te anaanatae i to tatou mau hoa i roto i te faaroo?

◻ Eaha ta te mau matahiapo e nehenehe e rave no te taa i te manaˈo o vetahi ê?

◻ Mai te peu e te anaanatae mau ra tatou iho i te feia tei ore i bapetizohia, eaha ïa te nehenehe e tupu mai?

[Hohoˈa i te api 26, 27]

Mai te mauhaa tataitahi i hamanihia no te hoê ohipa taa ê, oia atoa e nehenehe tatou paatoa i roto i te amuiraa kerisetiano e faaohipa i te mau huru aravihi ta te Atua i horoa no tatou no te faahaere i mua ta ˈna ohipa.

Ia nehenehe e faarahi atu â i te autahoêraa kerisetiano, ia anaanatae anaˈe na tatou iho ia vetahi ê.

[Hohoˈa i te api 28]

Ua vaiiho mai o Paulo i te hoê hiˈoraa nehenehe mau na te mau matahiapo, no te mea te faaite ra oia i te here e te haapao maitai i nia i to ˈna mau hoa.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono