VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w91 1/2 api 20-25
  • Te hoo i te taata atoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoo i te taata atoa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau uiraa te tia ia faaafarohia
  • Te hoo: Te hoê ‘tapoˈi’
  • Te hoê hoo e tano maitai
  • Na vai e horoa i te hoo?
  • “Ua oti!”
  • Ua horoa Iehova i te “hoo no te taata e rave rahi”
    A faafatata ˈtu ia Iehova
  • O te hoo te ô faufaa roa ˈˈe no ǒ mai i te Atua
    Eaha ta te Bibilia e haapii mai?
  • Te hoo—Te ô rahi roa ˈˈe a te Atua
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • No te aha e parauhia ˈi e “hoo no te taata e rave rahi” te tusia taraehara o Iesu?
    Te pahono ra te Bibilia
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
w91 1/2 api 20-25

Te hoo i te taata atoa

‘Aita te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia o ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.’ — MATAIO 20:28.

1, 2. a) No te aha e nehenehe ai e parau e ua riro te hoo ei ô faahiahia roa ˈˈe a te Atua na te huitaata nei? b) Eaha te maitai e noaa mai ia tuatapapahia te parau no te hoo?

O TE hoo te ǒ faahiahia roa ˈˈe a te Atua no te huitaata nei. Na roto i te ravea o te ‘ora i to ˈna ra toto,’ ‘e faaorehia ˈi ta tatou hara’. (Ephesia 1:7.) Tera te niu o te tiaturiraa no te ora mure ore, i nia i te raˈi aore ra i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei (Luka 23:43; Ioane 3:16). E maoti te reira e nehenehe ai te mau kerisetiano e fanaˈo i te hoê tiaraa mâ i mua i te aro o te Atua mai teie atu nei. — Apokalupo 7:14, 15.

2 E ere atura ïa te hoo i te hoê mea taa-ore-hia aore ra papu ore. No roto mai to ˈna niu papu o te ture i te mau faaueraa tumu a te Atua, e e nehenehe ïa te hoo e hopoi mai i te mau haamaitairaa mau e te papu maitai. ‘Mea fifi paha ia taa’ i te tahi mau vahi o teie haapiiraa (Petero 2, 3:16). Teie râ, mea hoona mau â ia tutava i te tuatapapa maite i te parau no te hoo, inaha, te faahohoˈa ra oia i te here faito ore o te Atua no te huitaata nei. Te heruraa i te auraa o te hoo, o te taaraa ïa i te hoê tuhaa faufaa roa o “te rahi hau ê atu o te paari e te ite” rahi hope ore o te Atua. — Roma 5:8; 11:33.

Te mau uiraa te tia ia faaafarohia

3. Eaha tei tupu i titauhia ˈi te hoê hoo, e no te aha aita te Atua i nehenehe e faaore noa i te hapa a te huitaata hara ra?

3 Ua titauhia te hoo i muri aˈe i te hara a te taata matamua, o Adamu, o tei horoa ˈtu na to ˈna huaai i te utua faufaa ore o te paruparu, te maˈi, te oto e te mauiui (Roma 8:20). Na roto i to ratou huru tia ore no ǒ mai i to ratou tupuna, e “tamarii-riri-hia” anaˈe te mau tamarii atoa a Adamu, i faautuahia i te pohe (Ephesia 2:3; Deuteronomi 32:5). Eita ta te Atua e nehenehe e haaparuparu na roto i te hoê manaˈo tei ore e tuea i te ture e inaha, e faaore ohie noa i te hapa a te huitaata nei. Te faaite ra hoi ta ˈna iho Parau e “e utua te pohe no te hara” (Roma 6:23). Ahiri e e farii noa te Atua i te hara a te huitaata, e tia ïa ia ˈna ia ofati i ta ˈna iho mau ture parau-tia, ia faahapa i ta ˈna iho parau-tia i te pae no te haavaraa (Ioba 40:8)! Oia, “o te parau-tia ra e te au, o te tumu ïa o [te] terono [o te Atua].” (Salamo 89:14.) Ia haapae noa ˈtu oia i to ˈna parau-tia, e faaitoito ïa oia i te paieti ore e e faaino atoa i to ˈna tiaraa Arii i nia i te ao atoa nei. — A faaau e te Koheleta 8:11.

4. Eaha te mau uiraa i fa mai na roto i te orureraa a Satani?

4 Ua titau-atoa-hia e ia faaafaro te Atua i te tahi atu mau uiraa i tupu mai na roto i te orureraa a Satani, te mau uiraa faufaa roa ˈtu â i te tiaraa o te taata. Ua faaino roa o Satani i te iˈoa maitai o te Atua na roto i te pariraa e e haavare o Iehova e e faatere haavî ino mau oia o te faaere ra i ta ˈna mau mea i poiete i te ite e te tiamâraa (Genese 3:1-5). Hau atu, mai te mea ra e ua haafifi o Satani i te opuaraa a te Atua ia î te fenua i te feia parau-tia, ia hiˈohia oia mai te hoê Atua tei ore i manuïa (Genese 1:28; Isaia 55:10, 11). Ua faatiatia atoa o Satani ia ˈna na roto i te faainoraa i te mau tavini haapao maitai a te Atua, i te na ôraa e te tavini ra ratou Ia ˈna no te tahi mau hinaaro miimii. Ia tamata-anaˈe-hia ratou, o ta Satani i faahua parau, eita hoê o ratou e tapea i to ˈna haapao maitai i te Atua! — Ioba 1:9-11.

5. No te aha aita te Atua i nehenehe e tapo i to ˈna mata i mua i te mau faatihaehaeraa a Satani?

5 Eita teie mau faatihaehaeraa e nehenehe e vaiiho-noa-hia. Ia ore anaˈe teie mau parau e pahonohia, e ino roa ïa te tiaturiraa e te turu i te faatereraa a te Atua (Maseli 14:28). Ia ino anaˈe te ture e te nahonaho-maitai-raa, eita anei ïa te huenane e parare na te ao atoa nei? E tia ˈtura i te Atua ia faatiamâ i to ˈna mana arii ia au i to ˈna iho tiaraa e to ˈna mau eˈa parau-tia. E tia oia ia na reira no to ˈna mau tavini taiva ore ia nehenehe ratou e faaite i to ratou haapao maitai aueue ore ia ˈna. No reira, ia tauturu oia i te huitaata hara nei, mea titauhia ia haapao na mua te Atua i te mau uiraa faufaa roa ˈˈe. Ua parau atura oia ia Iseraela i muri aˈe e: “O vau, O vau nei â; o tei parai i ta oe ra mau parau ino no ˈu iho.” — Isaia 43:25.

Te hoo: Te hoê ‘tapoˈi’

6. Eaha te tahi mau parau e faaohipahia i roto i te Bibilia no te faataa i te ravea a te Atua no te faaora i te huitaata?

6 Te na ô ra te Salamo 92:5 e: “Aore â te rahi o ta oe ra ohipa, e Iehova! e te hohonu rahi hoi o to oe ra mau manaˈo!” Te titauhia ra ïa e ia tutava tatou no te taa i te ohipa o ta te Atua i rave no te huitaata nei. (A faaau e te Salamo 36:5, 6.) Auaa ra hoi, te tauturu mai nei te Bibilia ia taa tatou na roto i te faaohiparaa i te tahi mau parau o te faataa aore ra o te faahohoˈa i te mau ohipa rahi mau a te Atua ia au i te mau hiˈoraa taa ê. Te faahiti ra te Bibilia i te parau no te hoo mai te hoê hooraa mai, te hoê faafaiteraa, te hoê taraehara, te hoê faaoraraa aore ra te hoê faaoreraa hara (Salamo 49:8; Daniela 9:24; Galatia 3:13; Kolosa 1:20; Hebera 2:17). Teie râ, te parau maitai roa ˈˈe no te faataa i teie ohipa, o ta Iesu iho ïa i faahiti i roto i te Mataio 20:28: “Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo [heleni: lyʹtron] no te taata e rave rahi.”

7, 8. a) Eaha ta tatou e haapii na roto i te mau parau heleni e hebera no te parau ra hoo? b) A horoa na i te hoê hiˈoraa no nia i te huru aifaito e titauhia ra e te hoo.

7 Eaha te hoê hoo? No roto mai te parau heleni ra lyʹtron i te hoê parau haa oia hoi te auraa “moe.” E faaohipahia na teie parau no te moni e aufauhia ia tiamâ mai te feia i tapeahia i te tamaˈi. I roto râ i te mau Papai Hebera, no roto mai te parau no te hoo, koʹpher, i te hoê parau haa oia hoi te auraa “tapoˈi” aore ra “haapoˈi.” Ei hiˈoraa, ua parau atu te Atua ia Noa ia tapoˈi (ka·pharʹ) i te araka e te tapau (Genese 6:14). Ia au i teie huru hiˈoraa, te auraa o te hoo ra, aore ra te faaoreraa i te hara, o te tapoˈiraa ïa i te hara. — Salamo 65:3.

8 Te tapao ra te buka The Theological Dictionary of the New Testament e “titau noa iho â” te parau ra koʹpher “i te hoê taoˈa hoê â faito,” aore ra e tano maitai. No reira, ua tano maitai te tapoˈi (kap·poʹreth) o te afata o te faufaa i te tarairaa o te afata iho. Oia atoa, no te faaoreraa i te hara, aore ra te pûpûraa i te hoo, e titau te parau-tia a te Atua ‘e ora ra ei ora atoa ïa, e mata ra ei mata atoa ïa, e niho ra ei niho atoa ïa, e rima ra ei rima atoa ïa, e avae ra ei avae atoa ïa.’ (Deuteronomi 19:21.) Area râ, i te tahi taime, e nehenehe te parau-tia e faatupuhia ia pûpûhia te hoê taoˈa hoê â faito no te mono i te faautuaraa etaeta. Ei hiˈoraa: Te faahiti ra te Exodo 21:28-32 i te hoê puaatoro o te tuhi atu i te hoê taata e pohe ihora. Ahiri e ua ite te fatu i te huru o ta ˈna puaatoro aita râ i haapao, e nehenehe o ˈna e titauhia ia aufau i te hoê utua, aore ra te hoê hoo, ei faahoˈiraa i te ora o te taata i pohe, maoti i to ˈna iho ora! Eaha ˈtura ïa ahiri e e ere na te fatu te hopoia taatoa? E titau ïa oia i te hoê koʹpher, te tahi mea no te tapoˈi i ta ˈna hapa. E nehenehe te mau haava i faatoroahia e faahepo ia ˈna i te hoê hoo, aore ra hoonaraa, ei taoˈa faaora.

9. Mea nafea te ohipa i tupu i nia i te mau tamaroa matahiapo Iseraela i te faahohoˈaraa i te tano-maitai-raa e titauhia ra e te hoê hoo faaora?

9 Te tahi atu parau hebera i tuatihia i te parau ra “hooraa,” o pa·dhahʹ ïa, te hoê parau haa oia hoi te auraa tumu e “faaora.” Te faahohoˈa ra te Numera 3:39-51 i te tanoraa o te hoo no te faaoraraa. I te mea e ua faaora oia i te mau tamaroa matahiapo Iseraela i te taparahiraa i te Pasa o te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, na Iehova ˈtura ratou. E nehenehe atura ta ˈna e titau i te mau tamaroa matahiapo Iseraela atoa ia tavini ia ˈna i roto i te hiero. Area râ, ua farii te Atua i te hoê “mono” (pidh·yohmʹ, te hoê iˈoa no roto mai i te parau pa·dhahʹ), i te na ôraa e: “E rave hoi oe i te ati Levi ra no ˈu, (...) ei mono ïa i te mau tamarii matahiapo atoa a te tamarii a Iseraela ra.” Mea titauhia râ ia tano maitai teie mono. Ua taiohia ˈtura te mau ati Levi: e 22 000 tamaroa. I muri iho, ua taiohia ˈtura te mau tamaroa matahiapo Iseraela paatoa: e 22 273 tamaroa. Na roto noa i te aufauraa i te hoê “hoo” e pae sekela i te taata hoê e nehenehe ai e hoo faahou mai i na tamarii matahiapo e 273 i toe mai, ia faaorehia ta ratou taviniraa i te hiero.

Te hoê hoo e tano maitai

10. No te aha aita te mau tusia animala e nehenehe e tapoˈi i te mau hara a te huitaata nei ma te tia?

10 Te faaite maira teie mau parau atoa e e tia i te hoê hoo ia tano maitai i te mea o ta ˈna e mono ra, aore ra e tapoˈi ra. Eita hoi te mau tusia animala ta te mau taata faaroo mai ia Abela mai â e pûpû na e tapoˈi mau â i te mau hara a te taata, inaha, tei nia ˈˈe hoi te taata i te animala (Salamo 8:4-8). No reira o Paulo i papai ai e “eita roa hoi e tia i te toto puaatoro e te puaaniho ia faaore i te hara.” E riro noa hoi teie mau tusia ei hohoˈa, aore ra ei taipe, e tapoˈi i te hara a tiai noa ˈtu ai i te hoo e tupu a muri atu. — Hebera 10:1-4.

11, 12. a) No te aha eita e titauhia ia pohe te mau tausani mirioni taata i te poheraa tusia no te tapoˈi i te hara a te huitaata nei? b) O vai anaˈe te nehenehe e riro ei “hoo,” e ua turu to ˈna pohe i teihea opuaraa?

11 E tia i teie hoo tei riro ei ata ia aifaito maitai e o Adamu, inaha, na roto i te utua pohe ta te Atua i faautua ma te tano i nia ia Adamu, i faautuahia ˈi te huitaata nei. Te na ô ra te Korinetia 1, 15:22 e: “Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu.” No reira eita e titauhia ia pohe te mau tausani mirioni taata ei pohe faatusia no te faaaifaito i te taata tataitahi o te huaai a Adamu. “No te taata hoê ra [o Adamu] i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe.” (Roma 5:12). E “mai te pohe hoi i noaa i te taata [hoê] ra,” e tupu atoa te hooraa mai i te huitaata nei na roto “i te taata [hoê] ra.” — Korinetia 1, 15:21.

12 E titauhia te hoê taata e tino e e toto tia roa to ˈna — hoê â faito e o Adamu — no te riro ei hoo tano maitai (Roma 5:14). Eita te hoê mea poietehia varua aore ra te hoê “Atua-taata” e tano i nia i te faito o te parau-tia. O te hoê noa taata tia roa, te hoê taata aita i raro aˈe i te utua o te pohe a Adamu ra, o te nehenehe e pûpû i te “hoo,” hoê â faito e o Adamu (Timoteo 1, 2:6)a. I to ˈna fariiraa e horoa i to ˈna ora ei tusia, e nehenehe ta “te Adamu hopea” e aufau i te hoo o te hara a te “taata matamua o Adamu.” — Korinetia 1, 15:45; Roma 6:23.

13, 14. a) Ua fanaˈo anei o Adamu e o Eva i teie hoo? A faataa mai na. b) Mea nafea te mau huaai o Adamu i te fanaˈoraa i te hoo? A horoa na i te hoê hiˈoraa.

13 Aita râ o Adamu raua o Eva i fanaˈo i teie hoo. Teie hoi te faaueraa e vai ra i roto i te Ture a Mose: “Eiaha hoi outou e rave i te taraehara ia ora te taparahi taata ra, tei au ia ˈna te pohe.” (Numera 35:31). Aita o Adamu i vare, ua hara râ oia ma te ite maitai i ta ˈna ohipa e rave ra, ma te opua maite (Timoteo 1, 2:14). Ua riro te reira ei taparahiraa i ta ˈna huaai, o tei noaa hoi ia ratou i teie nei i to ˈna tiaraa tia ore, e ua roo-atoa-hia i te utua pohe. Papu maitai, mea tano iho â ia pohe o Adamu, no te mea, ei taata tia roa, ua opua mau â oia e maiti i te ofati i te ture a te Atua. Eita hoi e tano i te mau faaueraa tia a Iehova ahiri e ua haafanaˈo atu oia i te hoo ia Adamu. Teie râ, eita te aufauraa i te hoo no te hara a Adamu e faatupu i te faaore-roa-raa o te utua pohe i nia i te huaai a Adamu! (Roma 5:16.) Ia au i te ture, e tâpû-ê-hia te mana faaino o te hara i to ˈna iho tumu. ‘E faaoromai te taata horoa i te hoo i te pohe no te taata atoa,’ ma te amo i te mau faahopearaa o te hara no te mau tamarii atoa a Adamu. — Hebera 2:9; Korinetia 2, 5:21; Petero 1, 2:24.

14 Ei hiˈoraa: E manaˈo anaˈe na i te hoê pu hamaniraa tauihaa e rave rahi hanere feia rave ohipa. Topatari atura teie pu na roto i te peu tia ore a te paoti ohipa; ua opani atura teie pu. Ua erehia ˈtura te mau hanere taata i te ohipa e eita ta ratou e nehenehe e aufau i ta ratou mau tarahu. Tei roto ïa to ratou hoa faaipoipo, ta ratou mau tamarii, e oia atoa, te feia o ta ratou i rave tarahu, i te ati no te ohipa tia ore a te hoê noa taata! I muri iho râ, tae mai nei te hoê taata moni hamani maitai, o te aufau i te tarahu a te taiete e o te tatara faahou i te pu hamani tauihaa. E i te mea e ua aufauhia teie tarahu, ua mâmâ mai ïa te feia rave ohipa, to ratou mau utuafare e te feia i tarahuhia. Area te paoti ohipa matamua ra, e fanaˈo atoa anei oia i teie maitairaa apî? Aita, tei roto o ˈna i te fare tapearaa e ua ere-roa-hia o ˈna i ta ˈna ohipa! Oia atoa, ua haafanaˈo te faaoreraahia te tarahu a Adamu i te mau mirioni o to ˈna huaai — eiaha râ ia Adamu iho.

Na vai e horoa i te hoo?

15. O vai te nehenehe e horoa i te hoê hoo no te huitaata nei, e no te aha?

15 Ua oto te papai salamo i te na ôraa e: “E ore roa e tia i te taata ia faaora i tana taeae, e aita a ˈna hoo ia hopoi i te Atua e noaa mai ai oia ra: (i te rahi hoi o te hoo ia ˈna e ora ˈi, e ore roa ˈtu ïa e taea).” Te na ô ra The New English Bible e “eita roa ˈtu e maraa ia ˈna ia aufau” i te hoo (Salamo 49:7, 8). Na vai atura ïa e horoa i te hoo? O Iehova anaˈe te nehenehe e horoa i te “Arenio [tia roa] (...) o tei hopoi ê atu i te hara o te ao.” (Ioane 1:29.) Aita te Atua i tono mai i te hoê melahi no te faaora i te huitaata nei. Ua rave oia i te haapaeraa rahi roa ˈˈe na roto i te tonoraa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ‘tei here-rahi-hia e a ˈna ra.’ — Maseli 8:30; Ioane 3:16.

16. a) Mea nafea te Tamaiti a te Atua i te fanauraahia mai ei taata tia roa? b) Ia au i te ture, eaha te nehenehe e parauhia no Iesu?

16 Na roto i to ˈna farii maitai i te faanahoraa a te Atua, ua “haapae atura” te Tamaiti a te Atua “i to ˈna iho” huru taata no te raˈi ra (Philipi 2:7). Ua rave maira Iehova i te puai-ora e te huru o ta ˈna Tamaiti fanau tahi i te raˈi ra no te tuu atu i roto i te opu o te hoê paretenia ati Iuda o Maria te iˈoa. ‘Ua pou maira’ te varua moˈa ‘i nia iho ia ˈna,’ ma te haapapu e e tamaiti moˈa, tei tiamâ i te hara, o te tupu ra i roto i to ˈna opu (Luka 1:35; Petero 1, 2:22). Ei taata, e mairihia oia i te iˈoa o Iesu. Ia au râ i te ture, e piihia oia ‘te piti o te Adamu,’ no te mea hoê â to raua faito e o Adamu (Korinetia 1, 15:45, 47). E nehenehe atura ïa Iesu e horoa i to ˈna iho ora ei tusia “mai to te arenio ino ore e te mai ore,” te hoo no te huitaata hara nei. — Petero 1, 1:18, 19.

17. a) Ua aufauhia te hoo ia vai ra, e no te aha? b) I te mea e na te Atua i aufau e na ˈna atoa i farii i te hoo, no te aha ïa teie hoo i ravehia ˈi?

17 E aufauhia teie hoo ia vai ra? I roto i te mau senekele, ua parau noa na te feia tuatapapa parau faaroo a te amuiraa faaroo kerisetiano e ua aufauhia ˈtu i te Diabolo ra o Satani. Inaha, ua “hoohia” te huitaata nei “i raro aˈe” i te hara e ua topa ˈtura i raro aˈe i te mana a Satani (Roma 7:14; Ioane 1, 5:19). Hau atu, na Iehova, eiaha râ na Satani, “e tahoo mai” no te hapa i ravehia (Tesalonia 1, 4:6). No reira, ia au i te parau a te Salamo 49:7, e aufauhia ˈtu te hoo “i te Atua.” Na te Atua i pûpû i te hoo, i muri aˈe râ te faatusiaraahia te Arenio a te Atua, e tia ia aufau atu i te faufaa o ta ˈna hoo i te Atua ra. (A faaau e te Genese 22:7, 8, 11-13; Hebera 11:17.) Aita te reira e faaiti ra i te hoo i nia i te faito o te hoê tauiraa faufaa ore e te etaeta, mai te huru ra e e ravehia mai te moni i roto i te hoê pute e tuuhia ˈtu ai i roto i te tahi. E ere i te hoê tauiraa mau maoti râ te hoê ohipa hooraa i te pae no te ture. Na roto i te haapapuraa e e tia ia aufau i te hoê hoo — noa ˈtu e mea teimaha roa no ˈna — ua faaite Iehova i to ˈna haapao maitai aueue ore i te mau faaueraa tumu tia. — Iakobo 1:17.

“Ua oti!”

18, 19. No te aha i titauhia ˈi ia mauiui o Iesu?

18 I te tau uˈaraa tiare o te matahiti 33, ua tae atura te taime no te aufau i te hoo. Ua pari-haavare-hia Iesu Mesia e ua haruhia ˈtura oia, ua faahapahia ˈtura e ua patitihia ˈtura i nia i te pou haamauiuiraa. Ua tiaoro atura oia i te Atua “ma te oto rahi e te roimata” no to ˈna mauiui rahi e te haama o teie ohipa (Hebera 5:7). Mea titauhia ra anei ia mauiui o Iesu mai teie te huru? Oia, i to ˈna tapearaa i to ˈna “maitai roa ra, e te rave ore i te ino, e te viivii ore, e te taa ê hoi i te feia rave hara ra,” e tae roa ˈtu i te hopea, ua faaoti aˈera Iesu ma te hopea peapea mau, i te uiraa o te haapao maitai o te mau tavini a te Atua. — Hebera 7:26.

19 Ua tauturu atoa te mau mauiui o te Mesia ia ˈna ia riro ei taata tia roa no to ˈna toroa Tahuˈa Rahi no te huitaata nei. Na nia i teie tiaraa, eita o ˈna e riro ei taata toroa huru toetoe e te tâuˈa ore. “E oia iho hoi i pohe i te mea i roohia i te ati, e tia hoi ia ˈna ia turu mai i te feia i roto i te ati ra.” (Hebera 2:10, 18; 4:15). Hou oia e pohe ai, ua pii atura o Iesu ma te upootia e, “Ua oti!” (Ioane 19:30). Aita noa oia i faaite i to ˈna iho haapao maitai, ua upootia atoa râ oia i to ˈna haamauraa i te niu no te faaoraraa i te huitaata nei — e te mea faufaa roa ˈtu â, te faatiamâraa i te mana arii o Iehova!

20, 21. a) No te aha te Mesia i faatiahia mai ai mai te pohe mai? b) No te aha Iesu i ‘faaorahia ˈi e te varua’?

20 Mea nafea râ hoi te hoo ia faaohipahia no te huitaata hara nei? Anafea? E mea nafea? Aita teie mau uiraa i vaiiho-noa-hia ia tupu matapo noa. I te toru o te mahana i muri aˈe i te poheraa o te Mesia, ua faatia maira Iehova ia ˈna mai te pohe mai (Ohipa 3:15; 10:40). Na roto i teie ohipa faufaa mau, tei ite-mata-roa-hia e te mau hanere ite, aita noa Iehova i haamaitai i te taviniraa haapao maitai a ta ˈna Tamaiti, ua horoa atoa ˈturâ oia i te ravea ia faahope roa oia i ta ˈna ohipa faaora. — Roma 1:4; Korinetia 1, 15:3-8.

21 ‘Ua faaorahia Iesu e te varua,’ area to ˈna tino taata i nia i te fenua ra, ua moe ê ïa na roto i te hoê ravea taa-ore-hia (Petero 1, 3:18; Salamo 16:10; Ohipa 2:27). Ei poieteraa varua, e nehenehe te Iesu i faatiahia mai e hoˈi atu ma te hanahana i te raˈi ra. Auê ïa oaoaraa rahi tei itehia i te raˈi i taua taime ra! (A faaau e te Ioba 38:7.) Aita o Iesu i hoˈi i te raˈi no te oaoa noa i teie taime fariiraa. Ua tia ˈtura râ oia i reira no te rave i te tahi atu ohipa, oia atoa te ravea e nehenehe ai te huitaata atoa e fanaˈo i ta ˈna hoo. (A faaau e te Ioane 5:17, 20, 21.) E tuatapapahia i roto i te tumu parau i muri nei e mea nafea to ˈna raveraa i teie ohipa e eaha to ˈna auraa no te huitaata nei.

[Nota i raro i te api]

a I ǒ nei noa te faahitiraahia te parau hereni ra an·tiʹly·tron. Ua taaihia oia i te parau ta Iesu i faaohipa no te hoo (lyʹtron) i roto i te Mareko 10:45. Teie râ, te faataa ra te buka The New International Dictionary of New Testament Theology e ‘e haapapu’ te parau an·tiʹly·tron ‘i te parau no te hoo ei monoraa.’ Ma te tano mau, te huri ra te Tatararaa a te ao apî (farani) i teie parau na roto i te parau ra “hoo tano maitai.”

Ei faahaamanaˈoraa

◻ Eaha te mau uiraa faufaa roa ˈtu â i te faaoraraa o te huitaata nei?

◻ Eaha te auraa ia “hoo” mai i te feia hara?

◻ E tia o Iesu ia tuea maitai ia vai, e no te aha?

◻ Na vai i horoa i te hoo, e e aufauhia ˈtu ia vai ra?

◻ No te aha e titauhia ˈi ia faatiahia mai te Mesia mai te pohe mai ei varua?

[Hohoˈa i te api 23]

Aita te mau tusia animala i tano no te tapoˈi i te mau hara a te taata; e mau hohoˈa anaˈe teie mau tusia no te hoê tusia rahi roa ˈˈe no a muri atu.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono