E tia anei ia outou ia bapetizo?
FATATA hoê mirioni taata o tei bapetizohia e te mau Ite no Iehova i na matahiti e toru i mairi aˈenei. Oia hoi te hoê faito au noa e 824 i te mahana, aore ra e 4 taata bapetizohia i te mau 7 minuti atoa. Te pee noa ra anei te reira i te horuhoru faaroo o te mau senekele 15 e te 16?
Aita, inaha aita teie mau taata i faahepohia ia bapetizo, mai te hoê faatauiraa faaroo rahi, e aita atoa ratou i aratohia na roto i te tahi manaˈo horuhoru e te hoê taata orero faaroo. Ua bapetizohia ratou no te mea na Iesu Mesia, te Fatu e te Aratai o te mau kerisetiano, i faaue e ia na reirahia. Ua pee ratou i te mau taahiraa avae e te mau huru raveraa ta Iesu i faataa mai e o tei faaohipahia e te mau aposetolo o ta ˈna iho i maiti e i haapii.
I muri aˈe i te tia-faahou-raa o Iesu e na mua ˈˈe i to ˈna haereraa ˈtu i nia i te raˈi, ua horoa ˈtu oia i teie faaueraa ei aroharaa hopea i ta ˈna mau pǐpǐ: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28:19, 20) Mai taua taime mai râ, te reira anaˈe te bapetizoraa i roto i te pape tei fariihia e te Atua.
No reira, te faaite maira te Bibilia e ua riro mai teie mau pǐpǐ matamua o te Mesia ei mau ‘ite no Iesu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.’ (Ohipa 1:8) Mai ta Iesu i tohu, e faatupu ta ratou ohipa pororaa e te haapiiraa i te bapetizoraa o te feia faaroo o te riro atoa ei mau pǐpǐ na te Mesia.
Te hiˈoraa matamua i tapaohia mai, ua tupu ïa i Ierusalema i te mahana Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau. I taua taime ra, “ua tia aˈera” Petero “e te ahuru ma hoê atoa ra i nia” e ua paraparau atura oia i te nahoa i putuputu mai no nia ia Iesu te Mesia. Te faaite maira te faatiaraa e “putapû atura to ratou aau” i ta ˈna oreroraa parau, e ua ani atura ratou e eaha te tia ia ratou ia rave. “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara,” o ta Petero ïa i parau atu. E te faahopearaa oia ïa “e te feia atoa i farii maite i ta ˈna ra parau, bapetizohia ihora ïa, e amui-atoa-hia maira ia ratou, e toru atoa tausani i taua mahana ra.” (Ohipa 2:14-41) Te haapapu ra te mau faatiaraa i muri iho mai e hou te mau pǐpǐ e bapetizo ai, ua faaroo na mua ratou i te poroi kerisetiano, ua tiaturi ratou i te parau apî maitai, a tatarahapa ˈtu ai.—Ohipa 8:12, 13, 34-38; 10:34-48; 16:30-34; 18:5, 8; 19:1-5.
Mea nafea?
Nafea râ teie mau pǐpǐ apî e bapetizohia ˈi i roto i te pape? Ma te pîpîraa anei i te pape, te niniiraa i te pape i nia i te upoo, aore ra te faahopu-roa-raa i raro i te pape? Eaha ta te Bibilia e faaite ra? I te mea e ua vaiiho mai Iesu i te hoê hiˈoraa na tatou ‘ia pee maite tatou i to ˈna taahiraa avae,’ mea nafea ïa to ˈna bapetizoraahia?—Petero 1, 2:21.
Te faaite ra te Bibilia e ua bapetizohia o Iesu i roto i te Ioridana, te hoê anavai faito rahi. I muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia, “haere maira oia i nia mai raro mai i te pape.” (Mareko 1:10; Mataio 3:13, 16) Inaha, ua faahopu-roa-hia ïa o Iesu i roto i te Anavai Ioridana. Ua bapetizohia oia e Ioane o tei maiti, i muri aˈe i to ˈna maimiraa i te hoê vahi tano maitai no te bapetizo i te taata, i te hoê vahi i te Peho no Ioridana i pihai atu ia Salima “no te mea e rave rahi to reira pape.” (Ioane 3:23) Te haapapuhia ra te mea e ua riro te faahopu-roa-raa i raro i te pape ei peu matauhia no te bapetizoraa i rotopu i te mau pǐpǐ a Iesu, na roto i te mau parau a te eunuka Etiopia. I to ˈna fariiraa i te haapiiraa a Philipa, ua na ô atura oia e: “Inaha teie e pape, eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” E e tapao mai tatou e “haere atura raua i raro i te pape” e i muri aˈe “tae maira raua i nia mai raro mai i taua pape ra.”—Ohipa 8:36-39.
Te haapapu atoa ra anei te aamu i te pae no te ao nei i te peu o te bapetizoraa i raro i te pape i rotopu i te mau kerisetiano? Papu maitai. E mea anaanatae ia ite e te vai noa râ te mau apoo pape bapetizoraa rarahi no te faahopuraa i raro i te pape i roto e rave rahi mau fenua. “Te haapapu maitai ra te ihipǎpǎ e ua riro te faahopuraa i raro i te pape ei peu matamua no te bapetizoraa i roto i na ahuru e te ahuru ma maha senekele matamua,” o ta te vea Taviniraa (beretane) ïa e parau ra. Te na ô râ oia e: “I roto i te mau vahi paparari o te mau fare kerisetiano matamua, e oia atoa i roto i te mau fare pure tahito e faaohipa-noa-hia nei, te itehia ra te aamu o te bapetizoraa kerisetiano. Te horoa maira te mau hohoˈa peni i roto i te mau piha hunaraa taata e te mau fare pure, te mau hohoˈa ofai peni i nia i te mau tahua, te mau pǎpai, e te mau aroaro fare, te mau hohoˈa tarai, e te mau hohoˈa papai i nia i te mau parau papai tahito o te Faufaa Apî i te mau haamaramaramaraa no nia i teie aamu . . . Te faarahi ra te reira i te haapapuraa e vai ra i roto i te mau papairaa a te mau metua o te ekalesia, oia hoi ua riro te faahopuraa i raro i te pape ei ravea bapetizoraa matauhia e te ekalesia matamua.”
Te farii ra te Buka parau paari katolika apî (beretane) e: “Mea papu e e ravehia na te Bapetizoraa i roto i te Ekalesia matamua na roto i te faahopuraa i raro i te pape.” E ere ïa i te mea maere e ia ite tatou i te mau upoo parau a te vea mai teie te huru: “Te faaohipa-faahou-raa te mau katolika i te bapetizoraa i raro i te pape” (The Edmonton Journal, Kanada, 24 no setepa 1983), “Manuïaraa o te bapetizoraa i raro i te pape i rotopu i te mau katolika i ǒ nei” (St. Louis Post-Dispatch, 7 no eperera 1985), “E rave rahi mau katolika o te maiti nei i te bapetizoraa na roto i te faahopuraa i raro i te pape” (The New York Times, 25 no mati 1989), e “Te fa-apî-raa o te mau bapetizoraa i raro i te pape” (The Houston Chronicle, 24 no atete 1991).
No teihea tumu?
No te aha o Iesu e titau ai e ia bapetizohia ta ˈna mau pǐpǐ? E taipe tano roa te reira no to ratou pûpûraa ia ratou ma te mafatu taatoa no te Atua. E tia ia porohia te ‘parau apî maitai’ e ati noa ˈˈe teie nei ao, e e tia ia faarirohia ‘te taata no te mau nunaa atoa’ ei pǐpǐ. (Mataio 24:14; 28:19) Oia hoi te auraa, aita te Atua e ohipa ra e te nunaa ati Iuda anaˈe, e tahoê ra hoi i te feia o tei pûpûhia no ˈna mai to ratou fanauraa mai â. O Korenelio e to ˈna utuafare fetii te feia ěê matamua, e ere i te ati Iuda, o tei farii i te parau mau no nia ia Iesu Mesia e o tei bapetizohia.
Ia taumihia ratou i raro i te pape, te faaitehia ra e ua pohe te feia e bapetizo ra ia au i te hoê huru oraraa o tei niuhia i nia ia ratou iho. Ia faatiahia mai ratou i rapae i te pape, e faataipe ïa te reira e ua ora mai ratou i teie nei no te rave i te hinaaro o te Atua e te tuu ra ratou i te reira i nia i te parahiraa matamua i roto i to ratou oraraa, mai ta Iesu i rave. (Mataio 16:24) Te faaite ra te bapetizoraa “i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti e no te [varua moˈa]” e ua haapii e ua farii ratou i te parau mau no nia ia ratou tataitahi e ua faˈi ia ratou no to ratou tiaraa. (Mataio 28:19; a faaau i te Ohipa 13:48.) Ua riro noa te bapetizoraa ei taahiraa avae matamua o te faarooraa i te Atua e te auraroraa i to ˈna hinaaro.
Aita te mau Papai e turu ra i te manaˈo parare i te pae faaroo e ua riro te bapetizoraa ei oroa moˈa, oia hoi, te hoê oroa faaroo o te tufa i te tahi faufaa—te karatia, te moˈaraa, aore ra te haamaitairaa i te pae varua—i te taata e bapetizohia ra. Ei hiˈoraa, te na ô râ te faaueraa a te pâpa Eugenius IV tei faahitihia i roto i te tumu parau na mua ˈtu no nia i te bapetizoraa e: “Te faahopearaa o teie oroa moˈa, o te faaoreraa ïa i te hara atoa, te hara matamua e to teie nei; e tae noa ˈtu to te faautuaraa atoa no roto mai i te hara. Ei faahopearaa, aita e titauraa no te mau hara tahito i faahepohia i te feia e bapetizohia ra; e mai te peu e e pohe ratou hou ratou e rave ai i te hara, e taeahia ia ratou te basileia o te raˈi e te iteraa i te Atua i reira iho.”
Teie râ, ua bapetizohia Iesu noa ˈtu e ‘aore roa oia i rave i te hara.’ (Petero 1, 2:22) Hau atu, ia au i te mau Papai, e noaa noa mai te faaoreraa i te hara na roto i te tusia o te hoo a Iesu Mesia. Ua faaue atu o Anania ia Saulo no Tareso e: “A tia, ia bapetizohia oe, e horoi ê atu i ta oe mau hara i te tauraa ˈtu i te iˈoa o [Iesu].” (Ohipa 22:12-16) Oia, e noaa mai te faaoraraa na roto anaˈe i te ravea o te toto o Iesu i haamaniihia e na roto i te “tauraa ˈtu i [to ˈna] iˈoa” ma te faaroo.—Hebera 9:22; Ioane 1, 1:7.
Eaha ïa no te mau parau a Petero i roto i te Petero 1, 3:21? Te na ô ra oia e: “E o tei au i te reira ra, o te bapetizo ïa, e ora ˈi tatou atoa i teie nei, (eiaha i te haapaeraa ˈtu i te viivii o te tino nei, i te parau râ i te [haava manaˈo] hapa ore i te Atua,) i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra.” Te faaau ra Petero i te bapetizoraa i te ohipa i roohia e Noa i to ˈna haereraa na roto i te mau pape o te Diluvi. (Irava 20) Ua patu o Noa, ma te faaite i te faaroo taatoa i te Atua, i te araka ia ora to ˈna utuafare. (Hebera 11:7) Oia atoa, na roto i te faatupuraa i te faaroo i roto i te Atua ra o Iehova e ta ˈna ravea faaoraraa na roto ia Iesu Mesia, e nehenehe te taata i teie mahana e faaorahia i teie ao ino. E tia atoa râ ia ratou ia ohipa ia au i taua faaroo nei. Na roto i te tatarahaparaa i te hara, te faarueraa ˈtu i te haerea ino, e te pûpûraa ia ˈna taatoa no te Atua ra o Iehova na roto i te pure, te faataehia ra te aniraa i te Atua no te hoê haava manaˈo maitai. Teie râ, mea na roto i te niu o te tusia o Iesu, e to ˈna tia-faahou-raa mea na reira to ˈna pûpûraa i te faufaa o taua tusia ra i te Atua i nia i te raˈi, te mau hara e faaorehia ˈi e e noaa ˈi te faaoraraa.—Petero 1, 3:22.
Eaha ta outou e rave?
Ua amuimui anei outou e te mau Ite no Iehova tau taime i teie nei? Peneiaˈe ua rave ê na outou i te mau tauiraa titauhia i roto i to outou oraraa ia au maite i te mau faaueraa tumu a te Bibilia teie râ aita paha outou i rave i te mau taahiraa avae o te pûpûraa e te bapetizoraa. Te hinaaro nei paha outou e rave i te hinaaro o te Atua, peneiaˈe râ te mǎtaˈu nei outou e ia faahepohia outou na roto i te bapetizoraa. No reira, mea au aˈe na outou ia ape i teie hopoia e te tuhaa e titauhia mai no te tahi taime. Fatata e 11,5 mirioni taata o tei tae i te Oroa a te Fatu i te matahiti i mairi aˈenei. Teie râ, aita te numera o te feia i apiti i roto i te ohipa pororaa i te parau apî maitai i taua matahiti ra i naeahia i te 4,5 mirioni. Te auraa ra, te vai ra tau hitu mirioni taata o te faaite nei e mea au na ratou te parau mau a te Atua, noa ˈtu e e ere ratou i te mau Ite no Iehova bapetizohia. Parau mau, te vai atoa ra te mau tamarii e te feia tei anaanatae apî mai. Teie râ, aitâ atoa vetahi o te apiti nei i roto i te ohipa pororaa, i bapetizohia ˈtura. No reira, e rave rahi mau taata o tei noaa mai i te ite papu o te Bibilia teie râ aita ratou i horoa ia ratou iho no te fanaˈo i te ravea faaoraraa a te Atua na roto i te bapetizoraa.
Te hoê manaˈo faufaa te tia ia haamanaˈo oia ïa, e titau te ite o te mea ta te Atua e ani ra ia outou i te hopoia. “O te taata ite i te rave i te mea maitai, e aore i rave, ua riro ïa ei hara na ˈna,” o ta te Iakobo 4:17 ïa e parau ra. Te faaite ra te Ezekiela 33:7-9 e te taata o tei faaarahia i te mau faaueraa e te mau faataaraa a te Atua, e hopoia ta ˈna no te afai haere atu. Teie ïa te uiraa, ahiri e e here haavare ore anei to te hoê taata no te Atua e e hinaaro mau anei to ˈna e faaoaoa ia ˈna. Eita te hoê taata o te faatupu mau ra i teie here e o te hinaaro ra i te mau taairaa taa ê e te Atua ra o Iehova e tapea i te pûpû atu i to ˈna ora no ˈna ma te faaherehere ore. Ua riro te bapetizoraa ei tapao faaiteraa i taua pûpûraa nei. E taahiraa avae titauhia teie e noaa ˈi te ora. E bapetizo te feia faaroo mau ia ratou.—Ohipa 8:12.
E hemo te mau opuaraa rahi ta te Atua e faataa nei no te mau taata faaroo tei pûpûhia no ˈna i roto i te ao apî e fatata mai nei i te mau maitai morohi noa ta teie faanahoraa o te mau mea tahito e te ino e pûpû maira. E ore roa te mǎtaˈu i te taata ia feruri anaˈe tatou i te rima puai o te Atua. (Korinetia 1, 10:22; Petero 1, 5:6, 7) Oia mau, teie te taime ia aniani tatou, mai ta te eunuka Etiopia i ani atu ia Philipi, e: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”
[Hohoˈa i te api 7]
Mai te eunuka Etiopia ra, te aniani ra anei outou e: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?”