VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w89 1/1 api 27-32
  • E nehenehe te bapetizo e faaora ia tatou — Nafea ïa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe te bapetizo e faaora ia tatou — Nafea ïa?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Nafea hoi te bapetizo ia faaora?
  • Te mau huru e titauhia no te bapetizo ia tatou
  • Bapetizohia i to ratou vai-apî-raa ra
  • Te tiaraa o te mau metua
  • I muri aˈe i te bapetizoraa
  • E nehenehe te bapetizo e faaora ia tatou
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Te bapetizoraa e to outou taairaa e te Atua
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • A faariro na ei tapao na oe te taviniraa i te atua e a muri noa ˈtu
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • Faaîraa i te mau titauraa no te bapetizoraa Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
w89 1/1 api 27-32

E nehenehe te bapetizo e faaora ia tatou — Nafea ïa?

“E faaora (...) te taumi-roa-raa ia outou i raro i te pape ra ia outou.” — PETERO 1, 3:21, Chouraqui.

1, 2. Eaha te mau mea e titauhia na mua ˈˈe e bapetizo ai i raro i te pape?

TE FAAHEPO maira Iehova i te feia e hinaaro e ora ia faaî ratou i te tahi mau huru papu maitai. E tia hoi te ite mau ia noaa ia ratou, e tia ia ratou ia atuatu i te faaroo, ia tatarahapa i ta ratou mau hara, ia taui, ia pûpû ia ratou no te Atua e ia bapetizo ia ratou ei mau taata faaroo ra (Ioane 3:16; 17:3; Ohipa 3:19; 18:8). E tia i te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou ia faˈi i mua i te taatoaraa e, na roto i te tusia o Iesu, ua tatarahapa ratou i ta ratou mau hara e ua pûpû ratou ia ratou no Iehova. E tia atoa ia ratou ia papu e te faariro ra te pûpûraa ratou ia ratou no te Atua e te bapetizo ia ratou, ei mau Ite no Iehova.

2 Mea faufaa roa te bapetizo e te mau mea atoa ta te bapetizo e titau ra, e tae noa ˈtu hoi te faˈiraa ratou i te parau no to ratou faaroo i mua i te taata, no te ora (Roma 10:10). Ta te aposetolo Petero ïa e haapapu ra ia ˈna i papai e: “E faaora (...) te taumi-roa-raa ia outou i raro i te pape ra ia outou.” (Petero 1, 3:21, Chouraqui). Eaha mau na râ hoi te auraa o taua mau parau nei? Eaha ta te mau irava e haapapu maira?

Nafea hoi te bapetizo ia faaora?

3. Nafea outou ia haapoto noa mai i te Petero 1, 3:18-21 na roto i ta outou iho huru paraparau?

3 Te haapapu maira o Petero e i muri aˈe i to ˈna faatiaraahia mai ei varua, ua poro aˈera Iesu i te hoê parau faautuaraa i te mau varua iino ra i roto i te fare tapearaa ra, i te mau demoni e tapeahia i roto i te mau ruruu mure ore no te haavaraa o te mahana rahi o Iehova ra. Aita taua mau demoni ra i faaite i te huru auraro inaha, ua ahu mai ratou i te mau tino taata e ua rave aˈera i te mau tamahine a te taata ei mau vahine na ratou “i te faaoromairaa roa o te Atua a tiai ai i te anotau ia Noa ra, i te tarairaa i te pahi ra, i ora ˈi e toofanu pue taata i te moana, oia hoi na taata toovau ra [o Noa, ta ˈna vahine, ta ˈna na tamarii tamaroa e ta ratou mau vahine]”. Te na ô râ o Petero e: “E o tei au i te reira ra, o te bapetizo ïa, e ora ˈi tatou atoa i teie nei, (eiaha i te haapaeraa ˈtu [te tia mau hoi] i te viivii o te tino nei, i te parau râ i te aau hapa ore i te Atua,) i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra.” — Petero 1, 3:18-21; Genese 6:1, 2; Petero 2, 2:4; Korinetia 2, 7:1.

4. Te faahiti ra o Petero i te aha ia ˈna i papai e: “O tei au i te reira ra”?

4 Eaha ta Petero e hinaaro ra e parau na roto i te mau parau ra “E o tei au i te reira ra”? Oia hoi te bapetizo i niuhia i nia i te faaroo, e au ïa te reira i te faaoraraahia mai o Noa e to ˈna utuafare, i hopoihia ma te ora i roto i te mau pape o te diluvi ra i reira te feia i rapaeau mai i te araka i te poheraa. Mai ia Noa i faaite i to ˈna faaroo no te patu i te araka, e tia atoa ia noaa i te feia atoa e bapetizo ia ratou ei pǐpǐ na Iesu Mesia e ei mau Ite no Iehova, i te faaroo no te faaruru atu i te mau faaohiparaa a te hoê ao aita e faaroo e a to ˈna atua, oia hoi te Diabolo ra o Satani. — Hebera 11:6, 7; Ioane 1, 5:19.

5. E noaa mai te ora “i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra” i roto i tei hea auraa?

5 E ere te taumi-noa-raa i raro i te pape o te faaora. Papu maitai, e tia ia tatou ia ‘haapae i te viivii o te tino nei’, eita râ hoi taua ohipa iho ra e faaora ia tatou. E noaa râ te ora “i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra”. E tia i te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou, ia tiaturi e e noaa mai te ora maoti te pohe tusia e te tia-faahou-raa o te Tamaiti a te Atua. E tia atoa ia ratou ia farii ia Iesu ei Fatu no ratou tei noaa ia ˈna te mana no te haava i te feia e ora nei e tae noa ˈtu te feia pohe. “Tei te rima atau [oia] o te Atua ra; e ua tuuhia te mau melahi, e te feia mana, e te feia hau, i raro aˈe ia ˈna”, ta Petero ïa e parau ra. — Petero 1, 3:22.

6. Eaha te tia i te hoê taata e hinaaro ra e bapetizo ia rave e noaa mai ai ia ˈna i te aau hapa ore ra?

6 Te tahoê atoa ra o Petero i te bapetizo i “te parau i te aau hapa ore i te Atua”. Ia noaa mai ia ˈna i taua aau hapa ore ra, e tia i te taata e hinaaro ra e bapetizo ia ˈna ia tatarahapa i ta ˈna mau hara, ia fariu ê i to ˈna haerea tia ore, e ia pûpû taatoa ia ˈna i te Atua ra o Iehova i roto i te pure na roto i te arai o Iesu Mesia. Ia tapea mai te hoê pǐpǐ bapetizohia i taua aau hapa ore ra na roto i te faaauraa ia ˈna i te mau faaueraa a te Atua, e tia mau â ïa oia ia faaorahia, e inaha eita te haavaraa a Iehova e topa mai i nia ia ˈna.

Te mau huru e titauhia no te bapetizo ia tatou

7. Mea nafea te mau mitionare o te amuiraa faaroo kerisetiano i te faatupuraa i te mau bapetizoraa?

7 Ia Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ ra i te ohipa oia hoi, te haereraa ˈtu e bapetizo i te tahi atu mau pǐpǐ, aita oia i parau atu ia ratou e ia pîpî noa ˈtu i te rahiraa mirioni taata faaroo i te pape. Eaha râ hoi te huru o te mau mitionare o te amuiraa faaroo kerisetiano i roto i taua tuhaa ra? Teie ïa ta te tahi jésuite oia hoi, o François Xavier, i papai i te matahiti 1545 ra, no nia i to ˈna tere i te fenua Inidia: “I roto i te basileia no Travancore, (...) i roto noa i te area o te tahi tau avae, ua bapetizo vau hau atu i te ahuru tausani taata, vahine e tamarii. (...) Ua haere vau i tera oire rii e tera oire rii e ua faakerisetiano vau ia ratou.” E ere roa ˈtu te reira te huru ‘faakerisetianoraa’ i faaohipahia e Iesu. Te feia e hinaaro e bapetizo ia ratou, e tia ia ratou ia faaî i te tahi mau huru.

8. Eaha te taiohia i roto i te mau parau e ere no roto mai i te Bibilia i parauhia e na Paulo, ma te hape hoi, no nia i te feia e tia ˈtu na no te bapetizo ia ratou?

8 I muri aˈe atoa i te mau aposetolo, ua tiaturi vetahi mau “kerisetiano” e e tia i te feia e hinaaro e bapetizo ia ratou ia faatupu i te tahi mau titauraa taa maitai. No nia i taua tumu parau ra, teie te taiohia i roto i te mau ture e ere hoi no roto mai i te Bibilia, i horoahia ˈtu ma te hape hoi no te aposetolo Paulo: “E hiˈopoa na tatou i to ratou haerea e to ratou oraraa (...). Mai te peu e e mau taata taa noa ratou, e haapii ïa ratou i te ore e rave i te peu poreneia, ia faaipoipo râ ratou ma te tiamâ. (...) Ia tia mai te hoê vahine faaturi, ia faaea ïa oia, mai te peu aita ra, e faaatea-ê-hia oia. Ia tia mai te taata hamani idolo, ia faaea ïa oia, mai te peu e aita ra, e faaatea-ê-hia oia. (...) Ia horoahia ïa te hoê taime no te taata faatupu i te mau ohipa iino, (...) te taata tahutahu, te taata haavare, te taata hiˈo fetia, te taata hiˈohiˈo, (...) te taata hamani i te mau taoˈa tahutahu, (...) te tâura, te taata imi tapao (...); ia faaea ratou ra, ia fariihia ïa ratou e tia ˈi, ia ore râ ratou e auraro ra, ia faaatea-ê-hia ïa ratou.”

9. No te aha te mau matahiapo o te amuiraa e aparau ai e te mau taata e hinaaro ra e bapetizo ia ratou?

9 Eita te mau Ite o Iehova e apee i te mau papai e ere no roto i te Bibilia, mai tei faahitihia aˈenei, e tupu râ te tahi tauaparauraa i rotopu i te mau matahiapo e te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou, e te reira, ei haapapuraa e te faatupu mau ra taua feia faaroo ra i te mau titauraa a te Atua e ua pûpû ratou ia ratou no Iehova (Ohipa 4:4; 18:8; Tesalonia 2, 3:2). E tauturu te mau tumu parau i tuatapapahia i roto i te buka ra Organisés pour bien remplir notre ministère, ia ratou ia papu e e nehenehe anei te hoê taata e bapetizohia. Mai te peu e aita vetahi mau tumu parau e papu maitai ra i roto i te feruriraa o te taata e hinaaro ra e bapetizo ia ˈna, aore ra aita oia i faaau i to ˈna oraraa i nia i te mau faaueraa tumu a te Atua, e oaoa roa ïa te mau matahiapo i te pûpû atu na ˈna i te tauturu e au i te pae varua.

10. Eaha hoi to tatou huru mai te peu e e hinaaro tatou e ia bapetizohia tatou?

10 Ia farii popou tatou i te maitai ta te Atua e faaite mai nei na roto i te tautururaa mai ia tatou ia taa eaha ta ˈna mau opuaraa, e tia mau ïa tatou i te mau taata ta Paulo i poro atu i Anetiohia (Asie Mineure). Noa ˈtu te patoiraa a te mau ati Iuda, “e ia faaroo maira te Etene e [e nehenehe hoi ratou e fariihia e te Atua], oaoa ˈtura ratou, e haamaitai atura hoi i te parau a te Fatu; e te feia i haapaohia no te ora mure ore ra, ua faaroo anaˈe ïa”. (Ohipa 13:48.) Ua bapetizohia ˈtura taua mau taata faaroo apî ra.

Bapetizohia i to ratou vai-apî-raa ra

11. Mea maitai anei ia pûpû atu ia tatou no te Atua mai te peu e te vai apî noa râ tatou? A faataa mai i ta outou pahonoraa.

11 Vetahi o te mau taata “i haapaohia no te ora mure ore ra”, e mau taurearea ïa. Mai te peu e ua pûpûhia o Samuela raua o Ioane Bapetizo no te Atua hou raua e fanauhia mai ai, eita ta te mau metua e nehenehe e pûpû ia ratou no te Atua ei monoraa i ta ratou tamarii (Samuela 1, 1:11, 24-28; 2:11, 18, 19; Luka 1:15, 66). Teie râ, maoti te hoê haapiiraa bibilia maitai roa, e rave rahi mau taurearea teie e haere nei i mua e tae roa ˈtu i te bapetizo. Teie ta te hoê vahine kerisetiano mitionare tei bapetizohia i to ˈna vai-taurearea-raa ra, i papai: “Ia manaˈo vau, ua pûpû vau ia ˈu no to ˈu Poiete no te tavini ia ˈna i te matahiti iho â vau i taa ˈi e te vai mau ra oia. Teie râ, ua faatupu te hoê ite maitai aˈe no nia i te Atua e no nia i ta ˈna opuaraa i roto ia ˈu nei i te hinaaro e bapetizo ia ˈu no te faaite atu i te reira i mua i te taata atoa. Area ra, i te mea hoi e aita to ˈu metua vahine e papu maitai ra e te taa maitai ra anei ia ˈu i te ohipa ta ˈu e rave ra, ua aˈo maira oia ia ˈu e tiai â ia ineine anaˈe te tahi atu taata i te bapetizo ia ˈna.” I muri iho, ua faaite aˈera te hoê vahine i to ˈna hinaaro e bapetizo ia ˈna. “I taua tau ra, aita e aparauraa taa ê i faanahohia no te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou. Ua paraparau mai râ te faatere i te pae no te taviniraa i nominohia e te Taiete (...) ia ˈu ma te mǎrû no nia i te faufaaraa o te taahiraa avae ta ˈu e rave. Ua farii papu vau i te mau mea atoa ta ˈna i parau mai ia ˈu, e i te hoê sabati poipoi nehenehe mau o te avae me 1921, ua bapetizohia aˈera mâua [taua vahine ra].”

12. Eaha te manaˈo o taeae Russell no nia i te pûpûraa te hoê tamarii aita i taeahia te matahiti ia ˈna iho?

12 I te matahiti 1914, ua tae maira ta Charles Russell (peretiteni o te Taiete Watch Tower no taua tau ra) te tahi rata i reira te hoê o to ˈna mau hoa kerisetiano i ani mai ai ia ˈna e e tia anei ia ˈna ia faaitoito i ta ˈna tamaiti e 12 matahiti ia pûpû ia ˈna no te Atua. “Ahiri vau o oe, ta Russell ïa i pahono atu, eita vau e ru noa ia ˈna ia pûpû ia ˈna no te Atua, e faataa ˈtu râ vau ia ˈna e aita ˈtu eˈa paari aˈe no te hoê taata maramarama tei noaa ia ˈna te ite no nia i te Atua e no nia i ta ˈna mau opuaraa aroha mau (...). Eita e noaa i te hoê noa ˈˈe taata i te ora mure ore mai te peu e aita o ˈna i pûpû ia ˈna no te Atua (...). Eita te pûpûraa e faaino i ta oe tamaiti, e nehenehe râ ta te reira e horoa mai na ˈna e rave rahi mau haamaitairaa. (...) O vai te nehenehe e parau e eita te hoê tamarii hoê ahuru aˈe matahiti e nehenehe e papu roa eaha te auraa te parau ra pûpû taatoa no te Atua i te pae no te manaˈo, no te parau e no te ohipa? No ˈu nei, te haamanaˈo nei au e ua pûpû taatoa vau ia ˈu no te Atua na mua ˈˈe i ta oe tamaiti, hou aˈe i te ahuru ma piti matahiti.”

13. Eaha ta teie nei vea i parau i te mau taurearea a 94 matahiti i teie nei?

13 Teie te nehenehe e taiohia i roto i Te Pare Tiairaa no Ziona (beretane) o te 1 no tiurai 1894: “Te faatae atu nei TE PARE TIAIRAA i ta ˈna mau haapopouraa taatoa i te mau tamarii atoa e te mau taurearea atoa tei horoa i to ratou mafatu no te Atua, e te tamata nei i te mau mahana atoa i te pee i te mau taahiraa avae o Iesu. Ua matau matou e rave rahi mau tamarii apî roa mea here na ratou ia Iesu, o te ore hoi e haama i te tia no ˈna i mua i te tahi atu mau tamarii e ere na ratou mea here ia ˈna e teie hoi e ore nei e tutava e ia au mai oia ia ratou; mea itoito roa ratou e te ore e taiva i te Atua, noa ˈtu â ïa e faaooo mai to ratou mau hoa haapiiraa ta ratou e paraparau atu no nia i te parau apî maitai o te Basileia, e e tuu mai ia ratou i te hiti. Mea oaoa roa na matou ia ite i te mau taurearea, tei faarue roa ma te itoito i teie nei ao, i ta ˈna mau tutavaraa e i ta ˈna mau peu faaanaanataeraa, i rotopu i te mau kerisetiano haapao maitai tei [pûpû] i to ratou oraraa no te Fatu. Vetahi o te feia e ohipa nei i roto i ta matou mau piha ohipa, e tae noa ˈtu hoi e rave rahi mau pionie aravihi, mea apî â ïa ratou.” Noa ˈtu â ïa e mea apî â outou, no te aha e ore ai e paraparau atu i to outou mau metua no nia i te pûpûraa ia outou iho no te Atua ra o Iehova?

Te tiaraa o te mau metua

14. Eaha te mau haamaitairaa e noaa mai i te mau taurearea e pûpû ia ratou no Iehova?

14 A manaˈo i te mau haamaitairaa e fanaˈohia nei e te mau tamarii ta to ratou mau metua e aratai nei i te bapetizo (Ephesia 6:4). E tauturu te feruri-hohonu-raa i te mau mea i te pae varua, ia ratou ia ape i te mau herepata a to teie nei ao (Ioane 1, 2:15-17). Eita ratou e ooti mai i te mau hotu avaava e noaa mai ‘ia ueue i ta te tino ra’. (Galatia 6:7, 8.) Te faaohipa nei ratou i te mau hotu o te varua o te Atua, no te mea ua haapiihia ˈtu ia ratou ia ora i te hoê oraraa paieti (Galatia 5:22, 23). I te mea hoi e ua pûpû ratou ia ratou no te Atua, te atuatu ra ïa ratou i te mau auraa fatata roa e o ˈna. E i te mea hoi e ua haapii ratou i te ‘tiaturi ia Iehova’, e vaiiho ïa ratou i te paari no te raˈi maira ia aratai ia ratou e e haere ratou na nia i te mau eˈa nehenehe e i roto i te hau. — Maseli 3:5, 6, 13, 17.

15. Eaha ta te mau metua kerisetiano e nehenehe e rave no te aratai i te oraraa o ta ratou mau tamarii?

15 I te mea hoi e e rave rahi roa mau haamaitairaa te noaa i te mau taurearea ia pûpû ratou ia ratou no Iehova, e tia ïa i te mau metua kerisetiano ia haa no te aratai i te oraraa o ta ratou mau tamarii. Mai ia Timoteo, e nehenehe e noaa i te mau ui apî i te hoê haapiiraa bibilia mai to ratou mai â aruaruraa ra, ‘ia mau maite ratou i ta ratou i haapii ra, i tei tuuhia ˈtu ia ratou ra, ua ite hoi ratou i to ratou ite i ite ai ratou ra’. (Timoteo 2, 3:14, 15.) E nehenehe ta te mau metua e mǎtaˈu nei i te Atua, e faaite i te hiˈoraa maitai i ta ratou mau tamarii na roto i te oraraa ratou iho i te hoê oraraa faahiahia mau, e i te horoaraa ˈtu i taua haapiiraa ra mai to ratou iho mau auraa e te Atua, to ratou aravihi e to ratou paari e tauturu ia ratou ia na reira. Ma te aratai-maitai-hia, eita te mau tutavaraa mai teie te huru no te tauturu i te tamarii e riro ei mea faufaa ore. — Maseli 22:6.

16. Eaha te tia i ta outou mau tamarii ia ite mai i roto i to outou hiˈoraa e ta outou haapiiraa?

16 Na roto i te hiˈoraa e te haapiiraa, a tauturu i ta outou mau tamarii ia ite papu ratou eaha te mau mea atoa e faataa ê ra i te faanahonahoraa a Iehova e i te faanahonahoraa a Satani. A faaite atu ia ratou e eita ta te mau kerisetiano e nehenehe e faaô atu ia ratou i roto i te mau ohipa a to teie nei ao, e tia hoi ia ratou ia haapae roa i ta ˈna mau ohipa haama, i ta ˈna mau peu faaanaanataeraa paieti ore, i ta ˈna mau tutavaraa e i ta ˈna mau amuimuiraa (Korinetia 1, 15:33; Korinetia 2, 4:2). Na roto i to outou haerea e tae noa ˈtu i ta outou haapiiraa e to outou hiˈoraa, a rave e ia ite mai ta outou mau tamarii e e mea faufaa ore iho â te mau peu faaanaanataeraa a to teie nei ao e, taa ê aˈe hoi i te mau Ite o Iehova, ua atea roa te mau taata o teie nei ao. A faataa ˈtu ia ratou mea nafea to te Atua aratairaa mai ia outou na roto i to ˈna varua moˈa, i te tapearaa ia outou ia pee i te mau eˈa e aratai tia ˈtu i te ati aore ra i te pohe e mea nafea to ˈna tururaa mai ia outou i te tau ahoaho ra e i te tau peapea. Eiaha roa ˈtu outou e hape i te manaˈoraa e e riro mai ta outou mau tamarii ei feia faaroo noa ˈtu â ïa e e vaiiho outou ia ratou ia pee noa na i nia i te mau haerea o teie nei ao tapaohia hoi i te teoteo e te mau tutavaraa teitei, te ahaaha e te maamaa. Na mua ˈˈe te herepata o teie nei ao e poˈi mai ai i nia i ta outou mau tamarii, a paruru ia ratou i ta ˈna mau faaohiparaa iino e a tauturu atu ia ratou ia here ia Iehova e ia tiaturi ia ˈna.

I muri aˈe i te bapetizoraa

17. a) No te aha vetahi mau kerisetiano bapetizohia e topa ˈi i te pae varua? b) Nafea tatou ia faariro i te pûpûraa tatou ia tatou iho no te Atua?

17 Mea apî oia aore ra eita, aita e feaaraa e te hinaaro nei te taata e bapetizo ra ia ˈna e ore e taiva ia Iehova. Mai te peu mai te reira ra, no te aha ïa vetahi mau kerisetiano i bapetizohia e topa ˈi i te pae varua? Noa ˈtu â ïa e e nehenehe e rave rahi mau tuhaa e ô mai, mai te huru ra ïa e te hoê o te mau tumu faufaa roa teie ïa, aita ratou e papu maitai ra i te auraa o te parau ra pûpû ia ˈna iho. Eita tatou e pûpû ia tatou no te hoê ohipa, e riro hoi i te rave i to tatou taime, eita râ ïa e faariro ia tatou ei mau taata mea au na ratou i te mau mea i te pae varua. Ia haamanaˈo na tatou e aita tatou i pûpû ia tatou no te hoê ohipa, no te hoê râ Taata, no te Atua ra o Iehova. E tauturu mai te reira ia tatou ia ore e hape oia hoi, ia ore e faariro i te pûpûraa ia tatou iho no te Atua mai te hoê parau te tia ia tatou ia faaî hou aˈe tatou e faaô ai ia tatou i roto i ta ˈna ohipa. Te parau ra pûpû ia tatou i te Atua, te faaôraa ïa tatou i roto i te mau auraa faufaa roa ˈˈe, te tia ia atuatu-maitai-hia. Ua horoa mai Iesu Mesia i te hiˈoraa i roto i taua tuhaa ra. Te faaite maira teie mau parau tohu eaha to ˈna huru mau ia ˈna i tia ˈtu i mua ia Iehova i te na ôraa e: “Inaha te haere atu nei au! (...) E mea au na ˈu te rave i to oe hinaaro, e ta ˈu Atua; te vai nei hoi ta oe ture tei roto i to ˈu nei aau.” — Salamo 40:6-8; Hebera 10:5-10.

18. “Tei roto [te ture a te Atua] i te aau” o Iesu i roto i tei hea auraa?

18 Te vai ra te ture a Iehova ‘i roto i te aau’ o Iesu, i roto i tei hea auraa? I te hoê mahana, ua parau atura oia i te hoê papai parau ati iuda e, hoê hoi Iehova to tatou Atua e aita ˈtu, ma te tuu hoi i te tapao i nia i te mana hope o Iehova. I muri iho, ua faaite atura oia e ua riro te mau faaueraa, oia hoi ia here ia Iehova ma to tatou mafatu atoa, ma to tatou feruriraa atoa e ma to tatou puai atoa e ia here i to tatou taata-tupu mai ia tatou atoa na, ei tumu matamua iho no te ture a te Atua (Mareko 12:28-34). O te tumu matamua hoi te reira Iesu i nehenehe ai e parau e: ‘E mea au na ˈu te rave i te hinaaro o te Atua.’ Noa ˈtu te mau fifi e te mau haamauiuiraa riaria mau i roohia i nia ia ˈna, ua rave faahope roa oia i ta ˈna ohipa, eiaha noa no te mea e te faariro ra oia i taua ohipa ra mai te hoê ohipa maitai roa, no te mea râ te atuatu ra oia i te mau auraa fatata roa e te Atua ra o Iehova. Mai te peu e e farii atoa tatou i te mana hope o Iehova e ia here papu tatou ia ˈna, e ora ïa tatou ia au maite i te pûpûraa tatou ia tatou iho no te Atua e ia au maite atoa i to tatou bapetizoraa.

19. Eaha te auraa e vai ra i rotopu i to tatou mau taairaa e o Iehova e te ohipa ta tatou e faatupu nei?

19 Papu maitai, te vai ra te hoê auraa i rotopu i to tatou mau taairaa e te Atua e te ohipa ta tatou e rave nei. E faaite tatou i to tatou here ia Iehova na roto i te pororaa i te Basileia. No nia i taua tumu parau ra, teie ta te taeae Grant Suiter, ua pohe hoi oia i teie mahana e i riro na ei melo no te tino aratai a te mau Ite o Iehova, i papai i te hoê mahana: “A faaroo noa ˈtu ai au [i te hoê tiaau haaati aore ra mataeinaa] ia faataa mai e ua riro te taviniraa ia Iehova ei haamaitairaa e ei hopoia, ua papu aˈera ia ˈu e o te mea mau ïa te tia ia ˈu ia rave e o ta ˈu e hinaaro ra. No reira, ua pûpû atura vau ia ˈu iho no Iehova, e ua na reira atoa hoi te tahi atu mau melo o to ˈu utuafare i taua tau ra. I muri aˈe, i te 10 no atopa 1926, i San José, ua faataipe matou paatoa i te pûpûraa ia matou iho no te Atua ra o Iehova na roto i te bapetizoraa ia matou i roto i te pape. (...) I muri aˈe i te bapetizo, (...) ua parau atura to ˈu metua tane i te matahiapo i peretiteni na i taua oroa ra e: ‘E haere outou e opere i te mau buka i ǒ te mau taata, e ere anei? Matou atoa, te hinaaro nei matou e faatupu i taua ohipa ra i teie nei iho â.’ Ua na reira aˈera to ˈu utuafare fetii i te rave i to ˈna mau taahiraa matamua i roto i te ohipa pororaa.” I teie mahana, te haamata nei te feia e faaî ra i te mau huru i titauhia no te poro, i te apiti atu ma te itoito i roto i taua ohipa ra hou aˈe ratou e bapetizohia ˈi.

E nehenehe te bapetizo e faaora ia tatou

20, 21. a) Nafea te mau tavini a Iehova ia ‘tapaohia’? b) Eaha hoi taua “tapao” ra, e mai te peu e tei nia ia tatou taua tapao ra, eaha ïa to ˈna auraa?

20 Na roto i ta tatou mau ohipa tatou e nehenehe ai e faaite e “no [Iehova] â tatou”. Oia mau, e tia ia tatou ia tavini ia ˈna ma te haapao maitai, mai te mau tavini tei pûpû ia ratou no ˈna mai te peu e e hinaaro tatou te ora (Roma 6:20-23; 14:7, 8). I tahito ra, e pinepine i te itehia te tahi tapao i nia i te rae o te mau tavini. I to tatou nei tau, ia rave oia i te ohipa pororaa, te ‘tapao’ ra ïa ‘te taata i ahu i te ahu vavai ra’ o to tatou nei tau — te toea o te mau pǐpǐ faatavaihia a Iesu — i te feia e ora ˈtu i te hopea o te amuiraa o te mau mea nei. I roto i taua ohipa ra, te tauturuhia nei taua mau kerisetiano faatavaihia ra e to ratou mau hoa, oia hoi te mau “mamoe ê atu”. (Ezekiela 9:1-7; Ioane 10:16.) Eaha hoi taua “tapao” ra? O te haapapuraa ïa e ua pûpû tatou ia tatou no Iehova e e mau pǐpǐ bapetizohia tatou na Iesu tei ahu mai i te huru taata kerisetiano.

21 Mea faufaa roa ia vai mai e ia tapea mai tatou i te “tapao” i nia ia tatou i teie mahana, no te mea ua fatata roa “te tau hopea ra” i te hope (Daniela 12:4). Ia ora ˈtu tatou, e tia ia tatou ia ‘mau papu e tae atu i te hopea’ o to tatou oraraa nei aore o te amuiraa e vai nei (Mataio 24:13). No reira, e faaora mai te bapetizo ia tatou mai te peu e e riro noa tatou ei mau ite o Iehova o te ore roa ˈtu e taiva.

Ei haapoto-noa-raa

◻ Eaha te tia ia tatou ia rave e ora ˈtu ai tatou?

◻ No te aha te mau matahiapo e aparau ai e te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou?

◻ Nafea te mau metua e nehenehe ai e horoa na ta ratou mau tamarii i te hoê aratairaa i te pae varua e e aratai tia ˈtu ia ratou i te bapetizoraa?

◻ Ua pûpû anei tatou ia tatou no te hoê ohipa?

◻ Nafea te bapetizo ia faaora ia tatou?

[Hohoˈa i te api 28]

Ua ite anei outou e nafea te bapetizo e faahohoˈa te faaoraraahia mai o Noa e to ˈna utuafare fetii i roto i te araka?

[Hohoˈa i te api 29]

E mau haamaitairaa te noaa i te mau taurearea e pûpû ia ratou no te Atua e e bapetizo ia ratou. Ua ite anei outou eaha taua mau haamaitairaa ra?

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono