Aita te Atua i haamaoro i ta ˈna parau tǎpǔ
MAI te aha “te maoro, e Iehova, o ta ˈu tiaororaa, e aore oe i faaroo mai!” O te mau parau teie a te peropheta Hebera ra o Habakuka, tei ora i te senekele 7 H.T.T. Teie râ e taˈiraa matauhia to ratou, e ere anei? O te huru mau teie o te taata ia hinaaro i te mau mea ta tatou e tiai maoro i taua iho taime ra, aore ra ia tae oioi mai. E e parau mau roa te reira i to tatou nei tau o te hinaaroraa e ia mâha taue noa to tatou hiaai.—Habakuka 1:2.
I te senekele matamua, te vai ra te tahi o tei manaˈo e e tia i te Atua ia faatupu oioi i ta ˈna mau parau tǎpǔ. No to ratou rûraa ua tae ratou i te parau e mea maoro aore ra ua faataupupu te Atua. No taua tumu ra, ua tia i te aposetolo Petero i te faahaamanaˈo ia ratou e mea taa ê te huru hiˈoraa o te Atua no nia i te tau i to tatou. Te papai ra o Petero e: “Eiaha na ia moe ia outou teie nei parau iti, e au mau here e, hoê â hete [“ia Iehova,” MN] te mahana hoê e te matahiti hoê tausani ra; e te matahiti hoê tausani ra, hoê â hete e te mahana hoê.”—Petero 2, 3:8.
Ia au i teie huru numeraraa i te tau, ua ora ïa te hoê taata e 80 matahiti fatata e piti noa hora, e fatata e ono noa mahana te maororaa te taatoaraa o te aamu o te huitaata nei. Ia hiˈo tatou i te mau ohipa ia au i teie huru hiˈoraa, mea ohie aˈe no tatou ia taa i te huru ohiparaa a te Atua e o tatou.
Teie râ, aita te Atua e tâuˈa ore ra i te tau. Aita roa ˈtu, mea tâuˈa roa na ˈna te tau. (Ohipa 1:7) No reira, te na ô faahou ra o Petero e: “Aore [“Iehova,” MN] i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, mai ta te tahi pae i parau ra e, e faaroaroa; e faaoromai rahi râ to ˈna ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.” (Petero 2, 3:9) Aita te Atua e rû ra no te rave i te ohipa mai te huru ra e mea poto roa te taime, mai te taata. Ei “Arii hau mure ore,” e hiˈo atea o ˈna e e nehenehe ta ˈna e faataa afea i roto i te roaraa o te tau e nehenehe ai ta ˈna mau ohipa e riro ei maitairaa no te taatoaraa.—Timoteo 1, 1:17.
I muri aˈe i to ˈna faataaraa i te tumu e au ra e ua maoro te Atua, te horoa nei Petero i teie faaararaa: “E tae mai râ te mahana o [“Iehova,” MN] mai te eiâ i te rui ra.” Te auraa ra, e tae mai te mahana faautuaraa i te hoê taime manaˈo-ore-hia e te taata. I teie nei, i roto i te mau irava no muri iho, te faataa ra Petero i te tiaturiraa faahiahia o te feia e huru “haapao maitai e te paieti” to ratou, oia hoi, e nehenehe ratou e ora i roto i “te raˈi apî e te fenua apî” ta te Atua i tǎpǔ mai.—Petero 2, 3:10-13.
E tia i te reira ia turai ia tatou ia mauruuru i te mea e aita te haavaraa a te Atua i tae aˈena mai. Maoti to ˈna faaoromairaa, ua nehenehe tatou e ite eaha ta ˈna opuaraa e e faatano i to tatou oraraa no te fanaˈo i te mau haamaitairaa ta ˈna i tǎpǔ mai. Eita anei e tia ia tatou ia hiˈo i ‘te faaoromai rahi o to tatou Fatu ra ei faaoraraa,’ mai ta Petero e parau ra? (Petero 2, 3:15) I teie nei râ, te vai ra te tahi atu tuhaa i roto i te faaoromai o te Atua.
Ia navai roa te hoê faito hara
Ia tuatapapa tatou nafea te Atua e ohipa ˈi e te taata i tahito ra, e ite mai tatou e mea pinepine o ˈna i te tapea i ta ˈna haavaraa e tae roa i te taime eita e nehenehe faahou e tiaturi i te hoê tauiraa. Ei hiˈoraa, no te haavaraa a te Atua i te mau ati Kanaana, ua faaite atea mai oia ia Aberahama i ta ratou mau hara. Teie râ, aitâ te taime no te faatupu i ta ˈna haavaraa i tae mai. No te aha? Te parau ra te Bibilia e: “Aita hoi i navai roa te hara a te ati Amori ra [no Kanaana],” aore ra mai ta te huriraa a Knox e parau ra e: “Aita te ino a te ati Amori ra i tae atura i to ˈna faito hope.”—Genese 15:16.a
Teie râ, e au ra e e 400 matahiti i muri iho, ua tae mai te haavaraa a te Atua, e ua haru te huaai o Aberahama, te mau Iseraela, i te fenua. Ua ora mai te tahi mau ati Kanaana, mai ia Rahaba e te feia no Gibeona, no to ratou haerea e ta ratou mau ohipa, teie râ, no te rahiraa, ua tae ratou i te faito rahi roa no te ohipa faufau, mai ta te mau maimiraa ihipǎpǎ o teie tau e faaite ra. Ua rave ratou i te haamoriraa i te mau taipe melo taatiraa, te taiataraa i roto i te hiero, e te faatusiaraa i te tamarii. Te na ô ra te Halley’s Bible Handbook e: “Te aniani ra te feia ihipǎpǎ o tei heru i roto i te mau vahi paparari o te mau oire no Kanaana e, no te aha aita te Atua i haamou ia ratou na mua ˈtu.” I te pae hopea, ua “navai roa te hara” a te ati Kanaana; ua tae roa to ratou ino “i to ˈna faito hope.” Aita roa ˈtu hoê aˈe taata e tano ia pari i te Atua i te parau-tia-ore ia vaiiho oia e ia tamâhia te fenua a faaora ˈi i te feia i faaite i te haerea tia.
Te ite ra tatou i te hoê â huru tupuraa i te tau o Noa. Noa ˈtu e mea ino mau te taata na mua ˈˈe i te Diluvi, ua faaoti te Atua ma te aroha mau e vaiiho ia ratou 120 matahiti faahou. I roto i taua taime ra, ua tavini Noa ei “taata [“poro,” MN] i te parau-tia ra.” (Petero 2, 2:5) A mairi noa ˈi te taime, e au ra e ua rahi mai to ratou ino. “Ua hiˈo ihora hoi te Atua i te fenua nei, e inaha, ua ino roa; ua ino roa te haerea o te taata atoa o te ao nei.” (Genese 6:3, 12) ‘Ua raea te faito hope o ta ratou hara’; i te roaraa o te tau, ua tae to ratou mau hinaaro ino i te faito rahi roa ˈˈe. Ua tano iho â te Atua i te ohiparaa ˈtu. E vau noa taata tei haapapu e e taata parau-tia ratou i te aro o te Atua, e ua faaora o ˈna ia ratou.
Ua itehia te hoê â tupuraa i roto i te huru raveraa a te Atua ia Iseraela. Noa ˈtu to ratou haerea taiva e te faufau, ua faaoromai te Atua ia ratou ehia rahiraa hanere matahiti. Te na ô ra te aamu e: “Ua tono maira . . . Iehova i te vea, aita i tuutuu; no te mea te aroha ra oia i to ˈna mau taata . . . Ua [“tamau noa râ ratou i te,” MN] vahavaha i ta ˈna parau, e ua hamani ino i te mau peropheta na ˈna, e tupu roa aˈera te riri o Iehova i to ˈna taata, e aita roa aˈera e haapuraa.” (Paraleipomeno 2, 36:15, 16) Ua tae te nunaa i te hoê faito eita e nehenehe faahou e haamaitai. O Ieremia e te hoê pǔpǔ iti noa te nehenehe e faaorahia. Eita e nehenehe e parau e mea ino te Atua i to ˈna faataeraa i te haavaraa i nia i te toea i te pae hopea.
Teie te taime e ohipa ˈi te Atua
Maoti teie hiˈoraa, te ite ra tatou e te tapea noa râ te Atua i ta ˈna haavaraa no teie nei faanahoraa o te mau mea e tae roa ˈtu i te taime tano maitai. E itehia te reira i roto i te faaueraa tei horoahia i te mauhaa taipe a te Atua: “A maoa na i te mauhaa ooti na oe na, a ooti i te mau peenave vine o te ao nei; ua para roa hoi te vine. Ua maoa maira te melahi i ta ˈna mauhaa ooti i roto i te mau vine o te fenua nei, ooti ihora i te mau vine o te ao nei, e ua huri atura i roto i te neneiraa rahi uaina ra o te riri o te Atua ra.” A tapao na e “ua para roa” te ino o te huitaata, oia hoi ua tae roa i te hoê faito eita e nehenehe e haamaitai faahou. Ia faatupu te Atua i ta ˈna haavaraa, aita ïa e feaaraa no nia i te tia-roa-raa o ta ˈna ohipa.—Apokalupo 14:18, 19.
Ia au i te mau mea i nia ˈˈe, mea papu e te fatata ra te haavaraa a te Atua i te ao nei, no te mea ua tae te ao nei i te hoê â mau huru o tei haapapu i te haavaraa a te Atua i te tau tahito. I te mau vahi atoa ta tatou e hiˈo ra, ua î te fenua i te haavîraa uˈana, mai tei vai aˈena na mua ˈˈe i te Diluvi i te tau o Noa. Te riro noa ˈtura te huru o te taata mai tei faataahia i roto i te Genese 6:5 e: “E ua ino anaˈe te mau manaˈo atoa, e te mau opuaraa atoa o te aau i te mau mahana atoa ra.” Ua riro atoa te hara faufau o tei afai mai i te haavaraa a te Atua i nia i te mau ati Kanaana ei ohipa ite-pinepine-hia i teie mahana.
Mai te Tamaˈi Rahi Matamua mai â, ua ite te huitaata i te tahi mau tauiraa riaria mau. Ua itehia te fenua i te îraa i te toto o te mau mirioni taata. Ua fa taue mai te mau tamaˈi, te haapoheraa taata, te ohipa totoaraa, te taparahiraa taata, e te faatura-ore-raa i te ture e ati aˈe teie nei ao. Ua parare roa te oˈe, te maˈi, e te mau peu morare tia ore na te ao nei. Te faaite ra pauroa teie mau haapapuraa e te ora nei tatou i rotopu i te ui piˈo ta Iesu i parau e: “E ore e mou teie nei ui e hope ai teie nei mau mea atoa i te tupu.” (Mataio 24:34) I teie nei, te faanavai ra te fenua i ta ˈna ‘faito hara.’ Te fatata ra “te mau peenave vine o te ao nei” i te para roa no te ootiraa.
E taime teie no outou ia ohipa
Ua parauhia i te aposetolo Ioane e a piri noa mai ai te taime haavaraa, e tupu mai e piti huru haapararaa. I te hoê pae, “te taata parau-tia ore ra, e vaiiho noa ˈtu ia vai parau-tia ore noa na; e tei viivii ra, e vaiiho noa ˈtu ia viivii noa na.” I te tahi aˈe râ pae, “te taata parau-tia ra, e vaiiho noa ˈtu ia vai parau-tia noa na; e tei moˈa ra, e vaiiho noa ˈtu ia moˈa noa na.” (Apokalupo 22:10, 11) Te tupu ra teie nei ohipa hopea na roto i te ohipa haapiiraa Bibilia na te ao nei arataihia e te mau Ite no Iehova. Te fa o teie ohipa, o te haapiiraa ïa i te taata i te mea ta te Atua e titau ra ia ratou ia nehenehe ratou e fanaˈo ma te tia i te ora mure ore. Te ravehia nei teie ohipa i roto e 233 fenua maoti na 87 000 amuiraa.
E ere te Atua i te mea maoro. Ma te faaoromai te horoa ra o ˈna i te taime i te taata no te “faataata apî” ia ratou no te fanaˈo i te mau ohipa ta ˈna i tǎpǔ mai. (Ephesia 4:24) I teie mahana, te tiai noa râ te Atua, noa ˈtu e te ino noa ˈtura te mau tupuraa o te ao nei. Te rave ra te mau Ite no Iehova e ati aˈe teie nei ao i tei maraa ia ratou no te haafanaˈo i to ratou mau taata-tupu i te ite o te aratai i te ora mure ore. (Ioane 17:3, 17) Ma te oaoa mau, hau atu i te 300 000 taata o te pahono ra e o te bapetizohia ra i te mau matahiti atoa.
Ma te fa o te ora mure ore, teie te taime, eiaha no te tiai, no te ohipa râ. No te mea, i roto i te hoê taime poto roa, e ite mai tatou i te tupuraa o te parau tǎpǔ a Iesu: “E te taata ora atoa nei e faaroo ia ˈu ra, e ore roa ˈtu ïa e pohe.”—Ioane 11:26.
[Nota i raro i te api]
a Te na ô ra te hoê nota i raro i te api no nia i te irava i roto i The Soncino Chumash e: “Ia tano ratou ia tiavaruhia, i te mea e eita te Atua e faautua i te hoê nunaa e tae roa i te taime e raea ˈi te faito hope o ta ˈna mau hara.”
[Hohoˈa i te api 6]
Ua parauhia i te mauhaa a te Atua ia maoa i ta ˈna mauhaa ooti ia para te vine o te ao nei
[Hohoˈa i te api 7]
Te tauturu ra te mau Ite no Iehova e ati aˈe teie nei ao i te mau taata ia fanaˈo i te mau haamaitairaa mure ore a te Atua