Mai te aha to outou huru e tia ˈi?
1 Te fatata nei tatou i te taime i reira te taata tataitahi e faahoˈi ai i te mau utua. I roto i te Bibilia, te piihia nei taua tau ra te ‘mahana o Iehova.’ E faatupu te Atua i taua taime ra i ta ˈna haavaraa i nia i te feia iino e i reira te feia parau-tia e ite ai i te faatiamâraa. E tia i te feia ora atoa i taua taime ra ia faahoˈi i ta ratou mau utua ia au i to ratou faaohiparaa i to ratou oraraa. A vai noa ˈi i roto i te feruriraa, ua ui aˈera o Petero i te hoê uiraa hohonu: “Mai te aha to outou huru e tia ˈi?” Te haafaufaa nei o ˈna i te faatupuraa i te ‘haapao maitai e te paieti, te oreraa e haamoe i te mahana o Iehova,’ e te vai-noa-raa “ma te hau, ma te porao ore e te hapa ore.”—Petero 2, 3:11-14.
2 Mau ohipa haapao maitai e te mau ohipa paieti: Te faatupuraa i te hoê haerea haapao maitai oia hoi te riroraa ïa ei hiˈoraa no te mau ohipa maitai o tei faaite i to tatou faatura no te mau faaueraa tumu bibilia (Tito 2:7, 8). E tia i te hoê kerisetiano ia patoi i te haerea o te feia o te ao nei o te faaterehia nei e te mau hinaaro miimii o te tino nei.—Roma 13:11, 14.
3 “Te paieti” o te hoê ïa “taairaa puai i te Atua o te fa mai roto i te hoê mafatu o te turaihia e te hoê mauruuru hohonu o tei faatupuhia e te mau huru maitatai anaanatae mau a te Atua.” Ua riro te itoito i roto i te pororaa ei ravea maitai roa no te faaite i taua huru maitai ra. Ua hau atu â i te hoê noa hopoia o te turai nei ia tatou ia haere e poro; na te hoê here hohonu no Iehova (Mareko 12:29, 30). Ma te haapuaihia e taua here ra, te faariro nei tatou i ta tatou nei taviniraa mai te hoê faaiteraa rotahi o to tatou nei paieti. No te mea hoi e tia i to tatou nei taairaa i te Atua ia vai tamau noa, e tia atoa ïa e ia na reira no ta tatou nei taviniraa no te pororaa. E tia i te reira ia riro ei tuhaa faufaa roa no ta tatou nei porotarama tahebedoma.—Heb. 13:15.
4 ‘Te oreraa e haamoe’ i te mahana o Iehova oia hoi e ia vai noa ïa te reira mahana ei tumu no ta tatou mau manaˈonaˈoraa no te mau mahana atoa, o te ore roa e tia ia haafaufaa-ore-hia. O te auraa o te reira ra o te tuuraa ïa i te mau faufaa o te Basileia i te parahiraa matamua o to tatou nei oraraa.—Mat. 6:33.
5 Ma te porao ore e te hapa ore, e i roto i te hau: Ei melo no te nahoa rahi, ua ‘horoi tatou i to tatou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio.’ (Apo. 7:14.) No te vai noa ma te “porao ore,” e tia ia tatou ia vai ara ia ore to tatou nei oraraa mâ ia haaviiviihia, na roto i te mau viivii o te ao nei. E vai “hapa ore” noa tatou mai te peu e e patoi tatou i te mau opuaraa iino e materia ia faataupupu i to tatou nei huru kerisetiano (Iak. 1:27; Ioane 1, 2:15-17). E e faaite tatou e te ora nei tatou “ma te hau” ma te faaite “i te hau a te Atua” i roto i to tatou mau auraa atoa e o vetahi ê.—Phil. 4:7; Roma 12:18; 14:19.
6 Mai te peu e e paruru mau tatou ia tatou i te viivii o te ao nei, eita ïa tatou ‘e faaau atu i teie nei ao,’ o tei faautuahia e Iehova. E tauturu ta tatou mau ohipa maitatai ia vetahi ê ia ite i te taa-ê-raa “i te taata i haamori i te Atua, e te taata e ore e haamori ia ˈna.”—Roma 12:2; Mal. 3:18.
7 No te rahiraa o tatou, ua haere aˈena tatou i te tairururaa mataeinaa “Te feia e arue i te Atua ma te oaoa.” Ma te feaa ore, ua haapuai teie maa varua i to tatou hinaaro ia faaite i to tatou paieti. E rave rahi feia apî o te manaˈo atoa nei mai te reira. E nehenehe tatou e riro ei haamaitairaa na roto i te tautururaa ia ratou ia apiti atu i te pororaa i te avae atete.
8 Ia tamau anaˈe tatou i te vai noa i roto i te mau ‘ohipa maitai,’ e faahanahanahia ïa te iˈoa o Iehova, e e faaitoitohia te amuiraa e e faufaahia te taata tataitahi (Petero 1, 2:12). Ia riro ïa tatou mai taua mau huru taata ra!