Ua titau anei te Atua ia outou i te hau?
“Ia haere ê râ tei ore i faaroo ra, haere noa ˈtu ïa, e ore te taeae e te tuahine e fifi i te reira. Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou.” — KORINETIA 1, 7:15.
1. Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te faaipoiporaa?
AITA roa ˈtu i ô aˈenei i roto i te opuaraa a Iehova, ia hope te hoê faaipoiporaa na roto i te hoê faataa-ê-raa aore ra te hoê faataaraa peapea mau. E tia hoi te taatiraa ia vai tamau noa, ia faariro i na taata toopiti “ei hoê” e ia faatupu i te oaoa e te hau i roto ia raua (Genese 2:24; Ruta 1:9). Taa ê atu i te mau huru tupuraa faufaa mau, te aˈo maira te mau Papai i te mau hoa faaipoipo ia faaea amui, noa ˈtu â ïa e hoê anaˈe o na hoa toopiti te kerisetiano (Korinetia 1, 7:12-16). I te tahi aˈe pae, te taata e imi i te mau ravea iino atoa no te ofati i te taairaa o te faaipoiporaa, na ˈna iho ïa e amo i te hopoia morare i mua i te aro o te Atua, mea ‘riri roa hoi na ˈna i te faataa’. — Malaki 2:13-16.
2. Nafea te mau kerisetiano ia hiˈo i te faataa-ê-raa e te faataa?
2 Ua aratai atoa hoi te huru taata tia ore e te tahi atu â mau tumu, i te mau tavini a te Atua i bapetizohia, i te faataa-ê-raa e i te faataa. Teie râ, i te mea hoi e mea faufaa roa na te mau kerisetiano i te faaipoiporaa, e na reira ïa ratou i muri aˈe i to ratou raveraa i te tahi mau tutavaraa faufaa mau no te faaora i to ratou taatiraa. O te Atua iho tei horoa mai i te hiˈoraa faahiahia roa i roto i taua tuhaa ra. Ua faaoromai oia te “fatu e te tane faaipoipo” a te Iseraela tahito ra, e hia rahiraa senekele, i te aau etaeta, te orure e te faaturi i te pae varua a taua nunaa ra (Isaia 54:1-5; Ieremia 3:14-17; Hosea 1:10, 11; 3:1-5). I muri aˈe noa to to ˈna mau tavini oreraa e hoˈi faahou mai ia ˈna ra, to Iehova faarueraa ia ˈna ei nunaa. — Mataio 23:37, 38.
3. a) No tei hea mau tumu te Bibilia e faatia ˈi i te hoê kerisetiano ia faataa ê i to ˈna hoa? b) Ia au i te mau Papai, afea e nehenehe ai e faataa?
3 I te tahi taime, e ani te tahi mau kerisetiano i te mau matahiapo o ta ratou amuiraa ia tauturu mai ia ratou no te faatitiaifaro i te mau fifi rahi e farereihia ra e ratou i roto i to ratou faaipoiporaa. Parau mau, aita to te mau matahiapo e mana no te aˈo atu i te hoê taata ia faataa ê aore ra ia faataa e to ˈna hoa, e nehenehe râ ta ratou e faahaamanaˈo atu eaha ta te Parau a te Atua e faahiti ra no nia i taua mau tumu parau nei. Mai ta te tumu parau na mua ˈtu i haapapu mai, te faatia ra te Bibilia i te hoê kerisetiano ia faataa ê i to ˈna hoa ia ore oia e hinaaro e horoa na to ˈna utuafare i te mau mea ta ˈna e hinaaro ra, ia hamani ino atu oia ia ratou aore ra ia faaino oia i to ˈna oraora-maitai-raa i te pae varua. Ua ite atoa mai tatou e e faatia te Bibilia i te hoê kerisetiano ia faataa e ia faaipoipo faahou e te hoê taata ê atu i to ˈna iho hoa tahito mai te peu e ua tupu te peu “poreneia”, oia hoi te mau huru taatiraa pae tino tia ore mau (Mataio 19:9). Parau mau, e nehenehe ta tatou e ape i te faataa-ê-raa e te faataa, no te mea e nehenehe i te tahi taime e faahoˈi faahou mai i te hau i roto i na hoa faaipoipo, e e nehenehe atoa te hoa tei ore i rave i te hara e faaore i te faaturi aore ra i te tahi atu mau huru o te poreneia. — Mataio 5:31, 32; hiˈo Hosea 3:1-3.
4. a) A faataa poto noa mai na eaha ta te aposetolo Paulo e aˈo ra i te mau kerisetiano tei oti i te faaipoipo, i roto i te Korinetia 1, 7:10-16. b) Afea tatou e nehenehe ai e parau e: “Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou”?
4 Mai ta tatou i tuatapapa i roto i te tumu parau na mua ˈtu, ua aˈo te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano faaipoipohia ia ore ratou e faataa ê i to ratou hoa (Korinetia 1, 7:10-16). Te haapapu maira te mau parau a Paulo e ia opua noa ˈtu te hoê taata faaroo ore e ore e faarue i to ˈna hoa kerisetiano, e tia i taua hoa kerisetiano nei ia tamata i te tauturu ia ˈna i te pae varua (Petero 1, 3:1-4). E riro te fariuraa mai te taata faaroo ore ra i roto i te parau mau i te tauturu rahi e ia riro te utuafare ei vahi hau mau. Ia patoi uˈana mai râ oia i te faaroo o to ˈna hoa faaroo e opua roa ˈtu ai oia e faataa ê, eaha ïa ta te kerisetiano e nehenehe e rave? Ia tamata oia i te faahepo i to ˈna hoa ia ore e faarue ia ˈna, e riro ïa oia i te faaino roa ˈtu â i te oraraa e eita roa ˈtu hoi te kerisetiano e faaea hau faahou. No te ape i te reira, e nehenehe ïa ta te taata faaroo ra e vaiiho i te taata faaroo ore ia haere ê (Mataio 5:9). I te taime noa te hoê hoa faaroo ore e faataa ê ai e nehenehe ai e parau e: “Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou.” Eita e tia ia faaohipahia teie mau parau ma te tia ore no te turu i te opuaraa a na kerisetiano faaipoipohia toopiti e faataa ê ia raua no te tahi tumu haapaoraa ore aore ra no te tahi mau tumu aita to roto i te Bibilia.
5. Eaha te mau tumu parau te tia ia tatou ia feruri maitai i teie nei?
5 Te vai ra iho â to te faataa-ê-raa aore ra to te faataa, mau tumu taa maitai, e aita e “parau faaau” e tano no te mau huru tupuraa atoa. Eaha râ hoi te mau fifi ta te hoê kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa e nehenehe e farerei? Eaha ta ˈna e nehenehe e rave no te arai i te reira? E eaha te tauturu ta tatou e nehenehe e horoa ˈtu na ˈna?
Te mau hinaaro i te pae no te here aore ra i te pae taatiraa
6. E nehenehe anei e parau e e faaore roa te faataa-ê-raa aore ra te faataa i te mau fifi atoa?
6 E faaore roa te hoê faataa-ê-raa aore ra te hoê faataa e faatiahia e te mau Papai i te tahi mau fifi, e faatupu pinepine mai râ i te tahi. No reira te hoê vahine kerisetiano i parau ai e: “Eita ta ˈu e nehenehe e ore e haamauruuru ia Iehova no te hau ta ˈu e ite nei i teie nei.” Teie atoa râ hoi ta ˈna i parau: “E ere i te mea ohie ia rave o oe anaˈe i ta oe tamarii. I te tahi taime, e moemoe roa vau e e hepohepo roa vau. I te pae atoa no te taatiraa e ere i te mea ohie. E tia ia oe ia faaau ia oe i te hoê huru oraraa taa ê roaa.”
7. No te aha e tia ˈi i te hoê kerisetiano ia feruri maite i nia i te mau faahopearaa o te hoê faataa-ê-raa aore ra o te hoê faataa?
7 Mai te peu e e nehenehe te hoê kerisetiano e maiti, e tia ia ˈna ia feruri maite i nia i te mau faahopearaa e nehenehe e itea ˈtu i roto i te hoê faataa-ê-raa aore ra te hoê faataa. Ei hiˈoraa, e nehenehe ta ˈna e hiˈo e eaha to ˈna mau hinaaro i te pae no te here; no te hoê vahine, e riro paha e te hinaaro ra o ˈna i te hoê tane i pihai iho ia ˈna (hiˈo Genese 3:16). I te tahi taime, e hinaaro rahi atoa te hoê vahine tei faataa e faaipoipo faahou. E hinaaro te tahi pae e matara mai i te hoê faaipoiporaa peapea mau, teie râ ua ineine anei ratou i te farii e ore e faaipoipo faahou?
8. a) Ia au i te mau parau i faahitihia i roto i te Korinetia 1, 7:11, e tia i te mau hoa kerisetiano tei faataa ê ia feruri i te aha i roto i te pure? b) Eaha te mau mea te ore roa ˈtu e tia ia haafaufaa-ore-hia e te hoê taata e manaˈo ra e faataa ê aore ra e faataa?
8 Teie ta Paulo i papai: “Ia faataa ê râ oia ra, e parahi noa oia eiaha e faaipoipo, e e faite hoi oia i tana tane.” (Korinetia 1, 7:11). Na roto i te tahi mau tutavaraa, e nehenehe te hoê vahine e ‘hoˈi [faite] faahou’ i ta ˈna tane. Mai te peu e ua faataa ê te tahi mau hoa kerisetiano, e tia ia ratou ia feruri maitai e hoˈi faahou, ia faariro i te reira ei tumu no ta ratou mau pure. Eiaha atoa ia moehia ia ratou e e nehenehe te hiaairaa e taati i te pae tino e riro ei fifi rahi. Eaha ïa to te Atua manaˈo ia ratou ia ore ratou e hoˈi faahou e ia faatupu ratou i te hoê haerea tia ore? Te haapapu maitai maira hoi te ohipa i roohia i nia i te hoê vahine kerisetiano i taua fifi ra. I muri aˈe i to ˈna faataaraa, ua haere atura oia na muri i te hoê taata e ere i te Ite. I muri iho, ua hapû aˈera oia e ua tiavaruhia ˈtura. Noa ˈtu â ïa e ua faahoˈi-faahou-hia mai oia i muri iho, te haapapu maira râ te ohipa i roohia i nia ia ˈna e mea faufaa mau â ia haapao maitai e ia tuu i to ˈna tiaturiraa i nia ia Iehova na roto i te pure, ia ore tatou e ‘hara i te Atua’. (Genese 39:7-12.) Ua papu-atoa-hia e te taata e manaˈo e faataa ê aore ra e faataa, eiaha roa ˈtu ïa oia e ore e tâuˈa i to ˈna mau hinaaro i te pae no te here e i te pae no te taatiraa.
E nehenehe ta tatou e faaiti mai i te manaˈo moemoe
9. Nafea tatou e nehenehe ai e tauturu i te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa, ia aro i te huru moemoe?
9 Mai te peu e eita te faataa-ê-raa aore ra te faataa e nehenehe e apehia, e tia ia tatou ia faaruru i te mau fifi e tupu mai. E ere te moemoe i te ati huˈa. Eaha ïa ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa e teie e mauiui nei? E nehenehe te mau matahiapo e te tahi atu mau melo o te amuiraa e anaanatae i te maitai i te pae varua o taua mau taata ra e e tamata i te faaitoito ia ratou (hiˈo Tesalonia 1, 5:14). Ei hiˈoraa, e nehenehe ta tatou e titau ia ratou i te tahi taime e ta ratou mau tamarii ia haere mai e tamaa i ǒ tatou e ia amuimui mai e to tatou utuafare. Aita e faufaa e faaineine i te hoê tamaaraa rahi, no te mea e “maitai ia amu ra i te maiore [pota] anaˈe ra ma te aroha, i te puaatoro poria ma te riri”. (Maseli 15:17.) E nehenehe ta tatou i te po e faatiatia mai i te tahi mau parau i farereihia e tatou i roto i te pororaa aore ra e faaineine amui i te hoê putuputuraa kerisetiano.
10, 11. a) Nafea ˈtu â tatou e nehenehe ai e tauturu i te hoê kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa? b) No te aha e tia ˈi ia haapao maitai?
10 E nehenehe atoa ta tatou e tauturu i te hoê kerisetiano tei faataa aore ra tei faataa ê, e ta ˈna mau tamarii, ia tiahi i te huru moemoe ma te titau atu ia ratou ia apiti mai i roto i te ohipa pororaa e to tatou utuafare. Parau mau, aita e taata e nehenehe e mono i te hoê metua tane aore ra i te hoê metua vahine, teie râ hoi ta te hoê vahine kerisetiano tei faataa i parau: “Te tauturu ta te mau matahiapo e ta te mau tavini o te amuiraa i tamata i te horoa mai na ˈu, ua tauturu rahi mau ïa te reira ia ˈu i roto i te ohipa fifi mau oia hoi te raveraa i ta ˈu mau tamarii ma te ore e turuhia mai e te tane.”
11 E tia râ hoi ia haapao maitai. Teie ta te tahi vahine kerisetiano i parau: “I te mea hoi e aita to ta ˈu tamaiti e metua tane faahou, ua anaanatae maira te hoê taeae maitai roa ia ˈna. (...) Ua ite aˈera hoi au e mea maitai roa o ˈna i nia i ta ˈu tamaiti, e ua tupu maira te tahi mau hinaaro iino i roto ia ˈu nei. Tei roto aˈera vau hoê â huru tupuraa mai tei itehia aˈenei e Davida ia ˈna i atuatu i te hoê hinaaro ino mau no te hoê mea e ere na ˈna.” (Samuela 2, 11:1-4). Noa ˈtu â ïa e aita taua vahine kerisetiano nei i rave i te hoê ohipa viivii mau, ua haama roa râ oia i to ˈna mau manaˈo e to ˈna huru tano ore, e ua haa aˈera oia e ia faaore mai Iehova i ta ˈna hara e ua tâpû aˈera i te mau taairaa atoa e taua Ite ra. Te faahohoˈa maitai maira taua ohipa i tupu ra e mea faufaa mau â ia tiahi i te mau manaˈo iino e ia ‘ape i te mau huru rapae iho o te ino’. — Tesalonia 1, 5:22, Kuen; Galatia 5:24.
12. Ia nafea tatou, e nehenehe ai tatou e faaiti mai i te manaˈo moemoe?
12 E nehenehe ta tatou e faaiti mai i te manaˈo moemoe, ia tâuˈa ˈtu tatou ia vetahi ê. “Ia anaanatae tatou ia vetahi ê e ia tauturu tatou i te tahi, aita to tatou e taime no te haapao noa i to tatou iho mau fifi e aita atoa hoi e taime no te vai moemoe mai”, ta te hoê ïa vahine kerisetiano tei ino roa te faaipoiporaa, i parau. E nehenehe te hoê taata tei faataa ê aore ra tei faataa e ‘faaaano atu â i to ˈna aroha’ na roto i te titauraa i te hoê utuafare fetii ia haere mai e tamaa i ǒ na aore ra ia haere mai ia ˈna ra i te tahi taime. Mai te peu e, no te tahi mau tumu i te pae no te moni aore ra te tahi atu, e varavara roa outou e nehenehe ai e na reira, e nehenehe ta outou e farerei i te feia maˈimaˈi aore ra i te tahi atu mau taata no te faaitoito ia ratou. E nehenehe atoa ta outou e tauturu i te feia paari ma te haere e hoohoo mai i te mau mea ta ratou e hinaaro aore ra ma te tauturu atu ia ratou i roto i te tahi mau tuhaa. A horoa ia outou iho no te tahi pae, e riro outou i te papu maitai atu â e “mea maitai aˈe i te horoa i te rave mai”. — Ohipa 20:35.
13. Na te aha ˈtu â e nehenehe e faaore i te manaˈo moemoe?
13 E ohie aˈe atoa tatou i te faaruru i te moemoe ia tamau tatou i te haere i roto i te ohipa pororaa i te Basileia e te tahi atu mau kerisetiano. “E moemoe atoa na vau no te mea aita ta ˈu e tane, ta hoê ïa tuahine e parau ra, i te mea râ hoi e te haere rahi nei au i roto i te ohipa pororaa e e nehenehe ta ˈu e amuimui atu i roto i to ˈu mau taeae e mau tuahine kerisetiano, e varavara roa ˈtura ïa vau i te moemoe e e mau taime poto roa ˈtura hoi te reira.” Ia poro tamau tatou i tera fare i tera fare, e pinepine te reira i te aratai ia tatou ia hoˈi faahou e farerei i te taata e i te faatere i te mau haapiiraa bibilia e o ratou, e i te ite vetahi o ratou ia pûpû ia ratou no Iehova e ia tavini ia ˈna. Parau mau, eita tatou e haere i roto i te ohipa pororaa no te tiahi i te huru moemoe, e nehenehe râ taua huru ohipa oaoa nei e tei haamaitai-atoa-hia e tauturu ia tatou i roto i taua tuhaa ra. — Maseli 10:22.
14. Eaha te mau ohipa e nehenehe e riro ei mea maitai no te mau kerisetiano tei faataa aore ra tei faataa ê?
14 E noaa i te mau tavini atoa a Iehova i te mau haamaitairaa i te pae varua ia apiti atu ratou i roto i te taviniraa, ia horoa ratou i te tahi mau pahonoraa i te mau putuputuraa kerisetiano e ia ‘mata na ratou i te imi i te Basileia’. (Mataio 6:33.) E nehenehe atoa taua mau ohipa maitai ra, e faaitoito nei i te mau tavini a Iehova, e faaitoito i te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa. Parau mau, eita te reira e faatitiaifaro i te taatoaraa o to ratou mau fifi, e tauturu râ te reira ia ratou ia faatupu i te manaˈo maitai aˈe.
E tuhaa faufaa roa ta te pure
15. Eaha te mau haamaitairaa ta te pure e horoa mai no te feia o te tia ia haapii â i te ora o ratou anaˈe?
15 Ua nehenehe te hoê tuahine tei tia hoi ia haapii faahou i te ora ona anaˈe, e ohie aˈe i te na reira, “ma te apiti atu i roto i te pororaa (...) e ma te haere atu e farerei i te mau taeae maˈimaˈi, ruhiruhia e tei toaruaru i roto i te pororaa”. Teie râ hoi ta ˈna e parau faahou ra: “Ia moemoe roa vau, e haere na vau e farerei i te taata e e pure vau ia Iehova e faaitoito mai ia ˈu, no te mea ua ite au e te ohipa uˈana noa ra o Satani.” Oia mau, mea faufaa roa ia pure tatou i te Atua ma te aau tae, ia ore tatou ia taiva ia ˈna. I roto i ta ratou mau pure, e nehenehe ta te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa e ani ia Iehova e horoa mai i to ˈna varua, o te hitahita ore hoi te hoê o to ˈna mau hotu, ia nehenehe ratou ia haavî i to ratou mau hiaai i te pae no te taatiraa pae tino (Luka 11:13; Galatia 5:22, 23; Kolosa 3:5, 6). Hau atu, i te mea hoi e mea fifi roa na te mau vahine tei faataa ia rave i te mau opuaraa e ravehia na i mutaa ihora e ta ratou mau tane, e nehenehe atoa ïa ta ratou e pure i te Atua e tauturu mai ia ratou ia noaa ia ratou i te paari no te faatitiaifaro i te mau fifi e rave rau. — Iakobo 1:2-8.
16. Eaha te nehenehe e parau no nia i te manaˈo faahapahapa e iteahia i te tahi taime i roto i te hoê faataa-ê-raa aore ra te hoê faataa?
16 Te faahapahapa nei vetahi pae ia ratou iho. Inaha, teie ta te hoê kerisetiano i parau: “Noa ˈtu â ïa e aita tatou i rave i te hara, e nehenehe tatou e faahapahapa noa ia tatou iho ia faataa tatou.” Papu maitai, e taa ia tatou no te aha taua huru manaˈo nei e tupu ai mai te peu e ua tupu te faataa-ê-raa aore ra te faataa no te mea aita te hoê o na hoa i amo i te mau hopoia i titauhia ia ˈna i roto i te faaipoiporaa (Korinetia 1, 7:3-5). Mai te peu râ e ua opua te hoê kerisetiano e faataa ê aore ra e faataa no te hoê tumu bibilia i muri aˈe i to ˈna feruriraa i nia i taua tumu parau ra na roto i te pure, e nehenehe mau ïa ta ˈna e pure ia Iehova e tauturu mai ia ˈna ia tiahi roa oia i te mau manaˈo faahapahapa atoa aita e tumu. E tia atoa ia haapapuhia e e hopoia na te mau matahiapo i te horoaraa i te mau aˈoraa i niuhia i nia i te Bibilia e ia ore roa ˈtu e vauvau i te mau mea e manaˈo roa ˈtu ai te hoê kerisetiano e ua hape o ˈna no te mea ua noaa ia ˈna aore ra ua farii oia i te hoê faataa-ê-raa aore ra i te faataa mai ta te Bibilia e faatia ra.
Haapaohia e “te hau o te Atua”
17. Na te aha e tauturu i te mau kerisetiano atoa ia oaoa e ia vai papu noa i roto i teie nei ao arepurepu?
17 E pinepine te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa i te farerei i te mau fifi taa maitai. Inaha, i roto i te tahi huru faito, “tei to [tatou] mau taeae atoa i te ao nei taua mau pohe ra”. (Petero 1, 5:6-11.) Ei hiˈoraa, te roohia nei te feia atoa e tavini nei ia Iehova i te mau hamani-ino-raa, e te farerei nei te rahiraa o te mau kerisetiano i te fifi i te paeau moni, i te pae no te oraora-maitai-raa, i te mau haaparuparuraa, te roohia nei i te mau faahemaraa, e rave rau atu â. Mai te tahi atu mau Ite o Iehova, e tia ˈtura ïa i te mau kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa ia tamau â i te haamâha i to ratou mau hiaai i te pae varua na roto i te tuatapaparaa i te Bibilia, i te amui-tamau-raa i roto i te mau putuputuraa, i te apitiraa i roto i te ohipa pororaa, e i te tuuraa i nia i te parahiraa matamua te taviniraa moˈa i roto i to ratou oraraa, e na roto i te pure-tuutuu-ore-raa, ia vai fatata noa ˈtu ratou ia Iehova (Mataio 5:3). Te kerisetiano e ore e na reira, e riro ïa oia i te haafifi i to ˈna oraora-maitai-raa i te pae varua. Ia ‘mata na râ oia i te imi i te Basileia’, e itea ïa te hoê ite haapao maitai o Iehova, i te oaoa e te mau-papu-raa e tia mau ia tâuˈahia i roto i teie nei ao arepurepu.
18. Eaha te mau uiraa te tia mau â ia hiˈopoa-maite-hia e te mau kerisetiano tei faataa ê i to ratou mau hoa?
18 Tei te faaohiparaa tatou i te Parau a te Atua tatou e mau papu ai i te pae varua. Tera râ, mai te peu e e kerisetiano outou e ua faataa ê outou i to outou hoa tei pûpû atoa ia ˈna no te Atua, e nehenehe anei ïa ta outou e parau e mea faufaa roa na outou i te aˈoraa i horoahia mai e Paulo i roto i te Korinetia 1, 7:10-16? E tia ia outou ia faariro ei tumu no ta outou pure, ia hoˈi faahou outou i to outou hoa, mai te peu iho â râ e a hia ˈtura maororaa to outou taa-ê-raa. A uiui atoa na outou iho i teie nei mau uiraa: Eaha ta Iehova e hinaaro maira ia ˈu, ia ˈu i te taata faaipoipo nei? Eita anei e tia i te mau hoa kerisetiano ia faaau i to ratou oraraa i nia i te mau faaueraa tumu a te Atua e tano no te feia faaipoipo? E riro anei e aita mâua to ˈu hoa e haamaitaihia maira e Iehova no te mea aita mâua e faatura nei i ta mâua euhe no nia i te faaipoiporaa? Ia manaˈonaˈo na outou i te mau haamaitairaa e nehenehe e noaa mai ia outou ma te tuatapapa i teie mau uiraa ma te haehaa, e ma te pure ma te aau tae e ma te faaitoito i te faaohipa i te Parau a te Atua i roto i to outou oraraa. E riro mau â outou i te fanaˈo ia faatitiaifaro outou tataitahi i te mau fifi ta outou e farerei ra i roto i to outou faaipoiporaa e ia ora amui faahou outou i roto i te hoê utuafare tei riro hoi ei vahi hau mau!
19. Ia au i te Philipi 4:6, 7, e nehenehe te mau tavini a Iehova e tamata i tei hea mea faufaa roa?
19 Mea hinaaro na te mau tavini atoa a Iehova i te hoê mea faufaa mau: “te hau a te Atua, tei hau atu i te ite taata nei”, e e nehenehe hoi ratou e fanaˈo i te reira. Tatou te mau kerisetiano, e nehenehe tatou e ite i taua hau ra ia pee tatou i teie nei aˈoraa a Paulo e na ô ra e: “Eiaha outou e ahoaho noa ˈtu i te mau mea atoa nei i te Atua, i te pure, i te aniraa ˈtu ma te haamaitai. E na te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei, e faaitoito mai i to outou aau, e to outou manaˈo i te Mesia nei ia Iesu.” — Philipi 4:6, 7.
20. a) Eaha “te hau a te Atua”? b) Eaha te tia ia tatou ia rave, e noa ˈtu eaha to tatou tiaraa i te pae no te utuafare fetii?
20 E taua hau ra o te hau ïa no ǒ mai i te Atua ra, e ite-atoa-hia i roto i te mau taime fifi roa ˈˈe. No roto mai taua hau ra i te mau auraa fatata roa e o Iehova e te papuraa tatou e te rave ra tatou i te mea tia i mua i to ˈna aro. Te feia tei noaa ia ratou “i te hau o te Atua”, e vaiiho ratou i te varua moˈa o te Atua ia aratai ia ratou e eita ratou e vaiiho i te mau fifi ia faateimaha ia ratou. No te aha hoi? No te mea ua ite ratou e eita ratou e roohia i te tahi noa ˈˈe fifi, mai te peu e aita o te Atua i faatia (Ephesia 4:30; hiˈo Ohipa 11:26). No reira, te faaea taa noa ra tatou aore ra ua oti tatou i te faaipoipohia, ua faataa ê tatou aore ra ua faataa, ia haafaufaa rahi mau na tatou i “te hau a te Atua”. Ia tiaturi na tatou mai ia Davida, tei parau e: “E tiraha vau i raro ma te ora, e e taoto hoi; na oe anaˈe ra, e Iehova, i parahi ai au ma te ora.” — Salamo 4:8.
[Nota i raro i te api]
a No te tuatapapa i te parau no nia i te mau utuafare hoê anaˈe metua e rave ra i ta ˈna mau tamarii, hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no titema 1980, api 15-26 na roto i te reo farani.
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ Eaha te taime tatou e nehenehe ai e parau e: “Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou”?
◻ Nafea ia faaiti mai i te manaˈo moemoe?
◻ Eaha te parahiraa o te pure i roto i te oraraa o te hoê kerisetiano tei faataa ê aore ra tei faataa?
◻ Nafea outou ia faataa mai i te parau no “te hau a te Atua” e faaora i te mafatu o te mau tavini a Iehova, e faaea taa noa ra, tei oti i te faaipoipo, tei faataa ê aore ra tei faataa?
[Hohoˈa i te api 17]
E nehenehe te pure e hopoi mai na te mau kerisetiano haapao maitai i “te hau a te Atua” o te faaitoito i to ratou mafatu e to ratou feruriraa