VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • nwt api 1992-1999
  • A5 Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A5 Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano
  • Te Bibilia, Huriraa o te ao apî
  • Papai tei tuea
  • Te iˈoa o te Atua e te “Faufaa Apî”
    Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
  • Te iˈoa o te Atua — to ˈna auraa e to ˈna tuuraa reo
    Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
  • Iehova
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Traduction du monde nouveau
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
Ite hau atu â
Te Bibilia, Huriraa o te ao apî
A5 Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano

A5

Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano

Ua ite te mau aivanaa Bibilia e ua hau i te 7 000 taime e itehia ˈi te iˈoa o te Atua, oia hoi na reta Hebera e maha ra (יהוה), i roto i te mau Papai Hebera tumu. Tera râ, te manaˈo ra vetahi aita taua iˈoa ra i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. No reira, i roto e rave rahi Bibilia apî, aita te iˈoa ra Iehova i roto i tei parauhia te Faufaa Apî. Oia atoa ia hurihia te mau parau no roto mai i te mau Papai Hebera e itehia ˈi na reta e maha o te iˈoa o te Atua, e rave rahi taata huri te tuu “te Fatu,” eiaha râ te iˈoa o te Atua.

Eita Te Bibilia, Huriraa o te ao apî e pee i teie raveraa matauhia. I roto i teie huriraa, e 237 taime e faahitihia ˈi te iˈoa ra Iehova i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Mea nafea te raveraa? Ua hiˈopoa te feia huri e piti manaˈo faufaa: (1) E ere te mau papai Heleni tei tae roa mai ia tatou ra i te mau papai tumu. I roto i na tausani papai tei tae roa mai ia tatou ra, ua papaihia te rahiraa hau i te 200 matahiti i muri aˈe i te mau papai tumu. (2) I tera area tau, ua mono te mau papai parau i na reta Hebera e maha i te parau Kurio, e taˈo Heleni o “te Fatu” te auraa, aore ra ua papai faahou ratou i te tahi mau papai tei mono ê na i te iˈoa o te Atua.

Te vai ra i te Tomite huriraa i te Bibilia o te ao apî ra te haapapuraa e i vai na na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni tumu. E hiˈo mai na i te mau haapapuraa i rave ai oia i teie faaotiraa:

  • I vai na na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Hebera faaohipahia i te tau o Iesu e ta ˈna mau aposetolo. Na mua ˈˈe ra, i mârô na tau taata noa i tera manaˈo. I teie nei râ, aita faahou, no te mea ua itehia mai te mau Papai Hebera no te senekele matamua i pihai iho i Kumerana o te haapapu i te reira.

  • I te tau o Iesu e ta ˈna mau aposetolo, i vai atoa na na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te mau huriraa Heleni o te mau Papai Hebera. E rave rahi hanere matahiti, i manaˈo na te mau aivanaa e aita na reta Hebera e maha i roto i te Septante, te huriraa Heleni o te mau Papai Hebera. Tera râ, i te area matahiti 1950, ua faaitehia ˈtu i te mau aivanaa ra te tahi mau tuhaa tahito roa o te Septante tei faaohipahia i te tau o Iesu. Te vai ra te iˈoa o te Atua papaihia na roto i te reo Hebera i roto i tera mau tuhaa tahito. No reira, i te tau o Iesu, i vai na te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Hebera reo Heleni. Tera râ, i te area matahiti 300, aita te iˈoa o te Atua i roto i te mau papai o te Septante Heleni tuiroo, mai te Codex Vaticanus e te Codex Sinaiticus mai te buka Genese ra haere roa i Malaki (i vai na hoi taua iˈoa ra i roto i te mau papai tahito aˈe). No reira, e ere i te mea maere e aita te iˈoa o te Atua i roto i te mau papai no tera tau o tei parauhia te Faufaa Apî, oia hoi te tuhaa reo Heleni o te Bibilia.

    Ua parau maitai o Iesu: “Ua haere mai au ma te iˈoa o to ˈu Metua.” Ua haapapu atoa oia e ua rave oia i ta ˈna mau ohipa “ma te iˈoa o to [ˈna] Metua.”

  • Te faatia ra te mau Papai Heleni Kerisetiano e ua faahiti pinepine Iesu i te iˈoa o te Atua e ua faaite oia i taua iˈoa ra ia vetahi ê. (Ioane 17:6, 11, 12, 26) Ua parau maitai o Iesu: “Ua haere mai au ma te iˈoa o to ˈu Metua.” Ua haapapu atoa oia e ua rave oia i ta ˈna mau ohipa “ma te iˈoa o to [ˈna] Metua.”—Ioane 5:43; 10:25.

  • I te mea hoi mea arataihia i te varua moˈa te papairaa i te mau Papai Heleni Kerisetiano i muri noa mai i te mau Papai Hebera moˈa, mea huru ê ia moˈe taue noa te iˈoa o Iehova i roto i te mau papai. I te area matahiti 50, ua parau te pǐpǐ ra o Iakobo i te mau matahiapo no Ierusalema: “Ua faatia maite mai Simeona e ua farii mai nei te Atua i te mau nunaa ěê e ua maiti i rotopu ia ratou i te hoê nunaa no to ˈna iˈoa.” (Ohipa 15:14) Eita ïa o Iakobo e na ô i te parau mai te peu aita hoê aˈe o te mau pǐpǐ matamua i ite e i faahiti i te iˈoa o te Atua.

  • E itehia te haapotoraa o te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. I roto i te Apokalupo 19:1, 3, 4, 6, tei roto te iˈoa o te Atua i te taˈo “Haleluia.” No roto teie taˈo i te hoê parau Hebera o “Aruehia Ia” te auraa. “Ia,” e haapotoraa ïa o te iˈoa ra Iehova. Mea rahi te mau iˈoa i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano no roto mai i te iˈoa o te Atua. Ei hiˈoraa, ia au i te tahi mau maimiraa faaturahia, o “Iehova to ˈu faaora” te auraa o te iˈoa o Iesu.

  • Te faaite ra te mau papai ati Iuda i te tau o Iesu e ua faaohipa te mau Kerisetiano ati Iuda i te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou mau papai. Teie ta te Tossefta, te hoê haapueraa ture ati Iuda tei faaotihia i te area matahiti 300, e faahiti ra no nia i te tutuiraahia te mau papai Kerisetiano i te Sabati: “Eiaha e rave mai i te mau buka Evanelia e te buka a te mau minim [e au ra e Kerisetiano ati Iuda] mai roto mai i te auahi. Ia ura râ teie mau papai i reira noa, oia atoa te iˈoa o te Atua faahitihia i roto.” I roto i taua buka, te parau ra te Rabi Iose no Galilea, tei ora na i te area matahiti 100, e i te tahi atu mahana o te hebedoma, “e tâpûpû na te tahi taata i te iˈoa o te Atua faahitihia i roto [oia hoi i te mau papai Kerisetiano] e e haaputuhia te reira, area te toea ra, e taninahia ïa.”

  • Te farii ra vetahi mau aivanaa Bibilia e i vai na te iˈoa o te Atua i roto i te mau tuhaa o te Papai Hebera ta te mau Papai Heleni Kerisetiano e faahiti. I raro aˈe i te upoo parau “Na reta e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa apî,” te na ô ra te hoê titionare Bibilia (The Anchor Bible Dictionary): “Te vai ra te haapapuraa e i vai na na reta e maha o te iˈoa o te Atua, Yahweh, i roto i te tahi noa tuhaa aore ra te taatoaraa o te F[aufaa] T[ahito] faahitihia i roto i te F[aufaa] A[pî] i te papai-matamua-raahia te FA.” Te parau ra te aivanaa ra o George Howard: “I te mea ua itehia na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia Heleni [te Septante], e tuhaa hoi o te Bibilia o te Ekalesia matamua, papu iho â ïa ua vaiiho atoa te mau taata papai i te FA i na reta Hebera e maha i roto i te mau papai Bibilia a faahiti ai ratou i te mau Papai Hebera.”

  • Ua faaohipa te tahi mau taata huri faaturahia i te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Mea tahito roa ˈˈe ta ratou mau huriraa i te Huriraa o te ao apî. Teie ïa te tahi o taua mau huriraa ra: A Literal Translation of the New Testament . . . From the Text of the Vatican Manuscript, na Herman Heinfetter (1863); The Emphatic Diaglott, na Benjamin Wilson (1864); The Epistles of Paul in Modern English, na George Barker Stevens (1898); St. Paul’s Epistle to the Romans, na William Rutherford (1900); The New Testament Letters, na John Wand, e epikopo no Lonedona (1946). Hau atu â, i roto i te hoê huriraa reo Paniora no te haamataraa o te senekele 20, ua faaohipa te taata huri ra o Pablo Besson i te iˈoa ra “Jehová” i roto i te Luka 2:15 e te Iuda 14, ua faahiti oia hau atu 100 taime i roto i ta ˈna mau nota o ta ˈna huriraa e e nehenehe e faaohipa i te iˈoa o te Atua i roto i te tahi mau irava. Na mua i teie mau huriraa, ua faaohipahia na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua i roto e rave rahi irava o te mau Papai Heleni Kerisetiano hurihia na roto i te reo Hebera mai te mau matahiti 1500 mai â. I roto noa i te reo Heremani, 11 aˈe huriraa te faaohipa ra i te iˈoa ra Iehova (aore ra te iˈoa ra “Yahweh” no roto mai i te reo Hebera) i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Area e maha atu â taata huri, ua tuu ratou “te Fatu” e te iˈoa o te Atua i roto i te mau tapao paruru. Hau i te 70 huriraa reo Heremani te faaohipa nei i te iˈoa o te Atua i roto i te mau nota aore ra te mau tatararaa.

    Te iˈoa ra Iehova i roto i te mau Papai Heleni

    Te iˈoa o te Atua i roto i te Ohipa 2:34 i roto The Emphatic Diaglott, na Benjamin Wilson (1864)

  • Te vai ra te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano hurihia na roto hau i te 100 reo. E rave rahi reo no Afirika, te reo tumu no Marite, no Asia, Europa e te mau motu no Patitifa te faahiti pinepine ra i te iˈoa o te Atua. (Hiˈo i te tapura i te api 1998 e 1999.) Ua faaoti te feia huri o tera mau Bibilia e faaohipa i te iˈoa o te Atua no te mau tumu i faahitihia i nia ˈˈe. Aita i maoro aˈenei te matararaa vetahi o taua mau huriraa ra o te mau Papai Heleni Kerisetiano, mai te Bibilia Rotuma (1999), o te faaohipa i te iˈoa ra “Jihova” e 51 taime i roto e 48 irava, e te huriraa Batak Toba (1989), e reo no Initonetia, o te faaohipa i te iˈoa ra “Jahowa” 110 taime.

    Te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni na roto i te hoê huriraa reo Vaihi

    Te iˈoa o te Atua i roto i te Mareko 12:29, 30 i roto i te hoê huriraa reo Vaihi

Aita roa e feaaraa, e tumu papu teie e faahoˈi mai ai i te iˈoa o te Atua ra o Iehova i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. Tera iho â ta te feia huri i te Huriraa o te ao apî i rave. Mea faatura roa na ratou te iˈoa o te Atua e ua haapao maitai ratou eiaha e tatara i te tahi noa ˈˈe parau i vai na i roto i te mau papai tumu.—Apokalupo 22:18, 19.

Irava i roto i te mau papai Hebera, Heleni e Beretane

Te mau reo te vai ra te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou mau Papai Heleni Kerisetiano

Reo: To te Atua iˈoa

  • Aneityum: Ihova

  • Arawak: Jehovah

  • Awabakal: Yehóa

  • Bangi: Yawe

  • Batak (Toba): Jahowa

  • Benga: Jěhova

  • Beretane: Jehovah

  • Bolia: Yawe

  • Bube: Yehovah

  • Bullom So: Jehovah

  • Chácobo: Jahué

  • Cherokee: Yihowa

  • Chin (Hakha): Zahova

  • Chippewa: Jehovah

  • Choctaw: Chihowa

  • Chuuk: Jiowa

  • Croate: Jehova

  • Dakota: Jehowa

  • Dobu: Ieoba

  • Douala: Yehowa

  • Efate (North): Yehova

  • Efik: Jehovah

  • Éwé: Yehowa

  • Fang: Jehôva

  • Farani: Jéhovah, IHVH, yhwh

  • Fiti: Jiova

  • Ga: Iehowa

  • Gibario (Kerewo): Iehova

  • Grebo: Jehova

  • Hebera: יהוה

  • Heremani: Jehovah, Jehova

  • Hindoustani: Yihováh

  • Hiri Motu: Iehova

  • Ho-Chunk (Winnebago): Jehowa

  • Holane: Jehovah

  • Ila: Yaave

  • Iliku (Losengo): Yawe

  • Initonetia: YAHWEH

  • Kala Lagaw Ya: Iehovan

  • Kalanga: Yehova, Yahwe

  • Kalenjin: Jehovah

  • Kerewo: Iehova

  • Kiluba: Yehova

  • Kipsigis: Jehoba

  • Kiribati: Iehova

  • Kisonge: Yehowa

  • Korea: 여호와

  • Kosrae: Jeova

  • Kuanua: Ieova

  • Lao: Yehowa

  • Lélé: Jehova

  • Lewo: Yehova

  • Lingala: Yawe

  • Logo: Yehova

  • Lomongo: Yawe, Yova

  • Lonwolwol: Jehovah

  • Lugbara: Yehova

  • Luimbi: Yehova

  • Luna: Yeoba

  • Lunda: Yehova

  • Luo: Yawe

  • Luvale: Yehova

  • Malo: Iova

  • Marshall: Jeova

  • Maskelynes: Iova

  • Matetata: Jehovah, Iehôvah

  • Matuita: Iehova

  • Mentawai: Jehoba

  • Meriam: Iehoua

  • Misima-panayati: Iehova

  • Mizo: Jehovan, Jihova’n

  • Mohawk: Yehovah

  • Mortlock: Jioua

  • Motu: Iehova

  • Mpongwe (Myènè): Jehova

  • Muskogee: Cehofv

  • Myènè: Yeôva

  • Naga, Angami: Jihova

  • Naga, Konyak: Jihova

  • Naga, Lotha: Jihova

  • Naga, Mao: Jihova

  • Naga, Rengma apatoerau: Jihova

  • Naga, Sangtam: Jihova

  • Nandi: Jehova

  • Narrinyeri: Jehovah

  • Nauru: Jehova

  • Navajo: Jîho’vah

  • Ndau: Jehova

  • Nembe: Jehovah

  • Nengoné (aore ra Maré): Iehova

  • Ngando: Yawe

  • Ntomba: Yawe

  • Nukuoro: Jehova

  • Paniora: Jehová, Yahvé, YHWH, Yahweh

  • Polonia: Jehowa

  • Potiti: Iáhve

  • Rarotoa: Jehova, Iehova

  • Rerep: Iova

  • Rotuma: Jihova

  • Sakao: Ihova, Iehova

  • Samoa: Ieova

  • Seneca: Ya’wĕn

  • Sengele: Yawe

  • Sesotho: Yehofa

  • Sie: Iehōva

  • Sranantongo: Jehova

  • Sukuma: Yahuwa, Jakwe

  • Tahiti: Iehova

  • Téké-eboo: Yawe

  • Temné: Yehṓfa, Yehofa

  • Thaï: Yahowa

  • Toaripi: Jehova, Iehova

  • Tonga (motu): Jihova, Sihova

  • Tonga (Mozambique): Jehova

  • Tshiluba: Yehowa

  • Tswana: Jehofa, Yehova, Yehofa

  • Umbundu: Yehova

  • Uripiv: Iova

  • Vaihi: Iehova

  • Wampanoag: Jehovah

  • Welsh: Iehofah

  • Xhosa: Yehova

  • Zandé: Yekova

  • Zoulou: Jehova, YAHWE

(Teie te tahi tuhaa o te mau reo tei tapurahia. Taa ê atu i te reira, ua faaohipa te tahi mau reo i te iˈoa o te Atua i roto i te mau nota e tatararaa.)

Hau i te 130 reo

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono