Ulandu wa Tunda Vociseleko Cetu Calivulu
“Nda Lilongisa Oku Sola Upange Woku Eca Alivulu”
KUNYAMO wo 1886, kua sandekiwa Elivulu liatete losapi hati: Aurora do Milênio. Elivulu liaco, lia kala Vonjo Yembimbiliya kolupale luo Allegheny, kocivanja co Pennsylvania, kofeka yo Estados Unidos. Elivulu liaco, lia tumiwilevo ko Chicago, Illinois. Manji Charles Taze Russel wa lavokaile okuti, elivulu liaco, li eciwa komanu vosi. Kuenje, vakuavenda yimue yinene yoku landisila alivulu a lombolola ovina vietavo kofeka yo Estados Unidos, va tambula elivulu Aurora do Milênio, oco li landisiwile vovenda yavo. Eci pa pita olosemana vivali, va tiuwiya olokasia viosi vielivulu liaco Vonjo Yembimbiliya.
Esapulo limue lia lekisa okuti, ulongisi umue ukuetavo wa kemalẽle calua, eci a mola elivulu Aurora do Milênio pokati kalivulu aye a kala oku landisiwa vovenda yaco, wa tema calua. Noke wa popia hati, nda elivulu liaco lia landisiwa kumue lalivulu aye, o li timĩha, kuenda o sapuila akamba vaye va kemãla oku ambata alivulu avo osi, oco va a landisile kocitumãlo cikuavo. Ukuavenda wa kuata ohele yoku tiuwiya elivulu Aurora do Milênio. Ulongisi waco kumue lakamba vaye, va tuma oku soneha ondaka yaco vukanda wasapulo. Pole, va limbuka okuti, vakuakusoneha asapulo ka va tavele oku ci linga. Elivulu liaco, lieya oku kuatisa ndati omanu va kala oku sandiliya ocili?
Vamanji vakuakueca alivulu, ovo va kuata ocikele coku kuatisa omanu vaco.a Omo liaco, kunyamo wo 1881, Utala Wondavululi, wa lombolola okuti, ku sukiliwa 1.000 kakundi oco va ece alivulu a lombolola ovina vi sangiwa Vembimbiliya, okuti, va linga upange waco otembo yosi. Ndaño okuti, etendelo lia vamanji yaco lia kala litito, pole, va sanduila ondaka yocili kolofeka viosi. Kunyamo wo 1897, vamanji yaco va eca ohuluwa yelivulu Aurora do Milênio. Valua pokati kavo, va kuatisiwa lolombongo va enda oku tambula poku eca Utala Wondavululi, kuenda alivulu akuavo.
Velie va kuata utõi woku eca alivulu aco? Pokati kavo, pa kala amalẽhe lakulu. Valua, ka va kuelele, vakuavo, olohueli vina ka vi kuete omãla, kuenda apata amue a lingavo upange waco. Kua kala vamanji olondingupange, okuti va enda oku talavaya eteke liosi, kuenda vamanji olondingupange viotembo ya sokamo okuti, va talavaya olowola vivali veteke. Vamanji vamue, ka va ponduile oku linga upange waco omo lioku vela, kuenda ovitangi vikuavo. Pole, ohongele yofeka ya lingiwa kunyamo wo 1906, ya lekisa okuti, vana va kuete onjongole yoku linga upange woku eca alivulu, ka va sukila “oku kuata elilongiso lia velapo, oku loñoloha calua, ale oku vangula elimi liovangelo.”
Kolonepa viosi violuali, vamanji valua va kuatisa kupange waco. Manji umue wa eca 15.000 kalivulu vokuenda kuanyamo epanduvali. Eye wa popia hati: “Sia iñilile kupange wotembo yosi oco ndi landise alivulu, pole, nda ci lingila oku kuatisa omanu oco va kũlĩhe Yehova, kuenda ocili condaka yaye.” Vamanji vakuakueca alivulu va kuatisa oku sandula ocili condaka ya Suku, kuenje, etendelo liomanu va longisiwa Embimbiliya, lia livokiya.
Usongui umue wetavo, wa sepula vamanji hati, vakuakupilisa alivulu. Pole, Utala Wondavululi wo 1892, wa popia ndoco: “Omanu vamue, ka va kũlĩhĩle okuti, olondingupange viotembo yosi, olonumiwa via Ñala, kuenda ka va limbukile okuti, Ñala wa velisapo umbombe wavo, locituwa cavo coku lieca olumue.” Vamanji yaco, “ka va kuatele omuenyo uwa,” ndeci omanu vamue va enda oku sima.” Ovo va enda oku endela posi, kuenda kolosikaleta. Eci va kambela olombongo, va tolokala alivulu lokulia. Poku tunda kupange woku kunda ndaño va kava, pole, va kuata esanju. Vamanji yaco, va kala Vonjo yimue yolondingupange yendela kalola, oco ka va ka pesele olombongo vialua.b
Kohongele Yolofeka ya lingiwila volupale luo Chicago kunyamo wo 1893, kua kala onepa yimue ya lekisa ndomo vamanji vakuakueca alivulu va enda oku ci linga. Kua lingiwa ovindekaise, kuenda ovolandu a lekisa ndomo vamanji va enda oku kundila omanu. Onjanja yimue, Manji Russell wa vetiyile akundi vaco hati, olonjanja viosi komẽle, va sukila oku linga ongawu yeca ongusu vetimba ndeci: Okopo yasenjele, kuenda ovikulia vikuavo.
Vamanji vakuakueca alivulu, va enda oku itika ukolo umue u kuete evala liungolo. Vana va fetika ndopo oku kunda, va enda oku talavaya la vana va loñoloha oco va pindisiwe kupange waco. Epindiso liaco, lia kuatisa manji umue ukãi wa kuatele osõi poku vangula lomanu. Kuenje, eteke limue poku eca alivulu wa popia hati: “Ku yongola oku tambula elivulu eli?” Noke yotembo yimue ukãi waco wa linga Ombangi ya Yehova.
Manji umue wa lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi sukila oku soleka olombongo ndi nganyala vokuenda kunyamo oco ngece ombanjaile yi soka 1.000 kolondolale kupange woku eca alivulu, ale ndi iñila kupange waco?’ Eye wa amisako hati, nda nda eca ombanjaile, ndi sanjuisa Ñala, pole, nda nda litumbika kupange waco, ndi kuata asumũlũho alua. Manji umue o tukuiwa hati, Mary Hinds, wa limbuka okuti, upange woku eca alivulu “u kuete esilivilo lia velapo, kuenda u pondola oku kuatisa omanu valua.” Manji Alberta Crosby, okuti, wa kuatele osõi yoku vangula lomanu, wa popia hati: “Ndi sole upange woku eca alivulu eteke leteke.”
Vamanji valua okuti va kuatisiwa lolondingupange via enda oku eca alivulu, toke cilo, va kakatela kocipiñalo cavo cespiritu. Nda vepata liove ka muli manji umue okuti kosimbu wa litumbikile kupange wakundi votembo yosi, momo lie ku fetikile oku ci linga cilo? Nda wa ci linga, o ka sola upange wakundi votembo yosi.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Noke yunyamo wo 1931, ondaka “vakuakueca alivulu,” ya piñanyiwa londaka “akundi votembo yosi.”
b Noke ku ka sandekiwa ocipama cimue ci lombolola ndomo onjo yendela kalola ya kala.
[Etosi lia velapo kemẽla 32]
Ka va sukila “oku kuata elilongiso lia velapo, oku loñoloha calua, ale oku vangula elimi liovangelo”
[Elitalatu kemẽla 31]
Manji, A. W. Osei, wa talavaya kofeka yo Gana kunyamo wo 1930
[Alitalatu kemẽla 32]
Kilu: Manji Edith Keen, la Gertrude Morris, kofeka yo Bretanya, kunyamo wo 1918; Vemẽhi: Manji Stanley Cossaboom la Henry Nonkes, kofeka yo Estados Unidos, va kasi ponele yolokasia mua kala alivulu va eca komanu