Ocipama 4
Yuna Okuti Ovaprofeto Vosi vo Wimbila Uvangi
1. Ovina via kũlĩhĩsiwa vi lekisa nye catiamẽla kukamba wa Yesu la Yehova?
“ISIA o sole Mõla, kuenje u lekisa ovina viosi a kasi loku linga.” (Yoano 5:20) Hukambakuowo wa kala pokati ka Mõla la Isiaye, Yehova! Elitokeko liukamba waco lia fetikila koku lulika kuavo ovina viosi kosiahũlu osimbu handi omunu ka lulikiwile. Eye wa kala omõla Wongunga wa Suku, eye lika liaye wa lulikiwa muẽle la Yehova. Ovina viosi cikale evi vi kasi kilu levi vi kasi posi, via lulikiwila vonduko yomõla wongunga wa Suku haeye o soliwe calua. (Va Kolosai 1:15, 16) Eye wa kalavo Ndaka ya Suku ale Kapitiya, omo okuti Vokuaye omo Suku a enda oku vanguila la vakuavo. Omõla waco U Suku a sole calua, wa kala ulume wa tukuiwa hati Yesu Kristu.—Olosapo 8:22-30; Yoano 1:14, 18; 12:49, 50.
2. Toke hẽ petosi lipi ovitumasuku via tiamisiwila ku Yesu?
2 Osimbu handi Omõla wongunga wa Suku ka citiwile locikomo ndomunu, kua sonehiwa ovitumasuku vialua via lombolola eci catiamẽla kokuaye. Upostolo Petulu wa ci lomboluila Korneliu hati: “Ovaprofeto vosi vo wimbila uvangi.” (Ovilinga 10:43) Ocikele ca Yesu ca tukuiwa Vembimbiliya, okuti toke muẽle ungelo wa sapuila upostolo Yoano hati: “Uvangi wa imbaiwa la Yesu owo utima wovaprofeto.” (Esituluilo 19:10) Ovitumasuku evi vio situlula calua ciwa okuti Mesiya. Ovitumasuku viaco via luluvalisa ca piãla enene kovikele via velapo vioku tẽlisa ocipango ca Suku. Viosi evi vi kuete esilivilo lia velapo kokuetu.
Ceci Ovitumasuku vi Lekisa
3. (a) Vocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15 helie o lekisa o nyõha, “ukãi,” kuenda ‘ombuto yonyõha?’ (b) Momo lie oku ‘sasõla utue wonyõha’ ci kuetele esilivilo lialua komanu va Yehova?
3 Pokati kovitumasuku viaco, ocitumasuku catete ca vanguiwa noke liesino lia pita vo Edene. Yehova wa sapuila onyõha hati: “Ñapa ukuse pokati kene, love lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. Eye o sasõla utue wove, kuenje ove u lumana kocisendemãi.” (Efetikilo 3:15) Ocitumasuku eci ca suñamisiwile muẽle ku Satana, u o lekisa onyõha. “Ukãi”, Ocisoko ca Yehova cokilu, okuti kokuaye ci kasi ndukãi umue wa koleliwa. ‘Vombuto yonyõha’ mua kongela angelo vosi lomanu vana va lekisa espiritu lia Satana, vana okuti va suvuka Yehova lomanu Vaye. Oku ‘sasõla utue wonyõha’ ku lomboloka oku nyõliwa kua Satana, una wa lundila Yehova loku nena ohali yalua komanu. Pole onepa ya velapo ‘yombuto’ yika sasuĩwa yi tukuiwa ndati? Tunde kosimbu yi kasi loku amamako oku kala ‘ndelumbu.’—Va Roma 16:20, 25, 26.
4. Ndamupi ocikoti ca Yesu ca kuatisa oku u situlula Ndombuto ya likumĩnyiwa?
4 Pana okuti pa pita eci ci soka 2.000 kanyamo, Yehova wa eca alomboluilo akuavo. Wa lekisa okuti Ombuto yaco yikeyilila kocikoti ca Avirahama. (Efetikilo 22:15-18) Omo liaco, ocikoti cika enda toke Kombuto, ka ca tiamisiwile kocikoti cositu, pole koku nõla kua Suku. Ndaño okuti Avirahama wa kuatelele ocisola calua omõlaye Isameli, omõla a Hagare, Yehova wa popia hati: “Ocisila cange ndi ci kolisila ku Isake, u Sara a [ka] cita love.” (Efetikilo 17:18-21.) Noke, ocisila eci ka ca tẽlisiwilile mu Esau nuñulu ya Isake, pole mu Yakoba una okuti vokuaye omo mueyilila 12 kapata a Isareli. (Efetikilo 28:10-14) Vokuenda kuotembo kua lekisiwa okuti Ombuto yikeyilila kepata lia Yuda kocikoti ca Daviti.—Efetikilo 49:10; 1 Asapulo 17:3, 4, 11-14.
5. Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda palo posi uvangi upi wa lekisa okuti wa kala muẽle Mesiya?
5 Ovina vipi vikuavo via situlula Ombuto? Osimbu handi kua kambele 700 kanyamo, Embimbiliya lia tukula Beteleme ndocitumãlo kuka citiwila Ombuto ya likumĩnyiwa. Eci ca lekisavo okuti Ombuto yaco ya kala ale ‘tunde kosimbu’ eci ilu lia lulikiwa. (Mika 5:2) Otembo ya sokiyiwa yoku molẽha kuaye palo posi nda Mesiya, ya tukuiwavo luprofeto Daniele. (Daniele 9:24-26) Kuenda eci Yesu a wavekiwa lespiritu sandu, okuti wa linga Ombuavekua ya Yehova, ondaka ya Suku ya tunda kilu yo situlula Ndomõla Waye. (Mateo 3:16, 17) Ombuto ya situluiwa! Omo liaco Filipu wa vangula lekolelo lialua hati: “Tua sanga una Mose a tukula [V]ovihandeleko, kuenda ovaprofeto vo tukulavo, okuti Yesu.”—Yoano 1:45.
6. (a) Noke yoku fa kua Yesu, olondonge viaye via limbuka nye? (b) Helie ‘ombuto yukãi,’ kuenda oku sasõla utue wonyõha ku lomboloka nye?
6 Noke, olondonge via Yesu via limbuka okuti Vovisonehua mua sonehiwile ovina vialua vi lombolola ekalo liaye. (Luka 24:27) Camuiwa ciwa okuti Yesu eye onepa ya velapo ‘yombuto yukãi,’ oka sasõla utue wonyõha vonepa yimue okuti Satana oka kunduiwa muẽle pe. Vonduko ya Yesu, olohuminyo viosi Suku a lingila omanu, lovina viosi tu yongola okuti vi lingiwa, vika tẽlisiwa.—2 Va Korindo 1:20.
7. Ndaño okuti tua kũlĩha ale oku situluiwa kua Yuna wa tukuiwa vovitumasuku, nye tu kuete oku limbukavo?
7 Eci hẽ ndamupi ci tiamisiwila kokuetu? Embimbiliya li tukula ulume umue kalei woko Etiopia, wa kala loku tanga ovitumasuku vimue vi lombolola okuiya kua Mesiya Onjovoli. Latatahãi alua wa pula ukundi Filipu hati: “Uprofeto wa ci tukuila elie?” Pole eci kalei a tambuluiwa ka ci sile ndoto. Noke yoku yeva lutate walua elomboluilo Filipu o wĩha, kalei wa limbuka okuti oku sola onjila ndomo Yesu a tẽlisa ovitumasuku ku kisika oku linga cimue konepa yaye. Eye wa sanga elomboloko liokuti o sukila oku papatisiwa. (Ovilinga 8:32-38 Isaya 53:3-9) Oco hẽ tua lingavo?
8. (a) Avirahama oku seteka oku lumba Isake ku lekisa nye? (b) Momo lie Yehova a sapuila Avirahama okuti olofeka viosi vi sumũlũisiwila vonduko Yombuto? Kuenda eci hẽ ci kapiwako ndati etaili?
8 Kũlĩhĩsavo, elomboluilo li komohĩsa liatiamẽla ku Avirahama wa seteka oku lumba omõlaye Isake, omõlaye wongunga una wa citiwa la Sara. (Efetikilo 22:1-18) Eci ca lekisa eci Yehova aka linga, okuti oku eca Omõlaye wongunga: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puai o mola omuenyo ko pui.” (Yoano 3:16) Eci ci tu ĩha ekolelo liokuti omo okuti Yehova eye lika wa eca Omõlaye oco a tẽlise ocipango caye, Eye oka “tẽlisavo lesunga lialua ovina viosi vikuavo. NW” (Va Roma 8:32) Etu hẽ, nye tu kuete oku linga? Ndomo ca sonehiwa kelivulu Liefetikilo 22:18, Yehova wa sapuila Avirahama okuti olofeka viosi vika sumuluisiwila vonduko Yombuto, “momo [Avirahama wa] yeva kondaka ya [Suku].” Tu sukilavo oku yevelela kondaka ya Yehova kuenda Yomõlaye: “U o kolela Mõla o kuete omuenyo ko pui, puãi u ka kolela Mõla, eye ka moli omuenyo, puãi onyeño ya Suku yi kala ño-o laye.”—Yoano 3:36.
9. Nda tua sola elavoko liomuenyo ko pui vonduko yocilumba ca Yesu, tu kuete oku linga nye?
9 Nda okuti tu sole elavoko liomuenyo ko pui vocilumba ca Yesu, tuka kuata onjongole yoku linga eci Yehova a siata oku tu sapuila vonduko ya Yesu. Omu mua kongela oku sola Suku loku sola ava tu lisungue lavo. (Mateo 22:37-39) Yesu wa lekisa okuti ocisola tu kuetele Yehova ci kuete oku tu vetiya oku longisa vakuetu “oku linga ovina viosi [Yesu] a [tu] kundika.” (Mateo 28:19, 20) Kuenda tu yongola oku lekisa ocisola lomanu va Yehova poku ‘liongoyolola’ lavo olonjanja viosi. (Va Heveru 10:25; Va Galatia 6:10) Poku yevelela lutate Yehova Lomõlaye, ka tuka simi okuti eye o tu kisika oku lipua. Kelivulu lia Va Heveru 4:15 ku lombolola okuti Yesu, Ocitunda cetu Cinene, ‘o tu kuetele ohenda omo okuti wa kũlĩha oku hongua kuetu.’ Eci ci tu kolisa calua, ca piãla enene eci tu amẽla ku Suku vohutililo vonduko ya Yesu oco a tu kuatise oku yula oku hongua kuetu!—Mateo 6:12.
Lekisa Ekolelo ku Kristu
10. Momo lie tu popeliwila lika mu Yesu Kristu?
10 Upostolo Petulu, noke yoku sapuila asongui va Yudea vo Yerusalãi, ndomo ocitumasuku ca tẽlisiwila mu Yesu wa sulako loku popico hati: “Vemi lilu ka muli onduko yikuavo ya eciwa komanu okuti tu popeliwa layo, oco epopelo kumue wiñi ka kuli.” (Ovilinga 4:12) Ovitumbulukila viosi via Adama vakuakandu. Omo liaco, olofa vieyilila omo liekandu ka vi pondola oku kala ndocisembi coku yovola omunu umue. Pole Yesu wa lipuile, kuenda omuenyo waye wa kuata ondando yocisembi. (Osamo 49:6-9; Va Heveru 2:9) Eye wa eca ku Suku ocilumba cimue ci litava ciwa lesilivilo liomuenyo wa lipua wa pumbiwa la Adama. (1 Timoteo 2:5, 6) Eci ca tu ĩha evelo lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku.
11. Lombolola ndomo ocilumba ca Yesu ci pondola oku tu kuatisa calua.
11 Ocisembi ca tu yi kuilavo onjila yoku tambula asumũlũho akuavo okupisa muẽle cilo. Ndeci, ndaño okuti tua kuakandu, ocilumba ca Yesu ca tuecelela oku kuata ovisimĩlo via yela omo liongecelo yakandu. Eci ca velapo vali okuti, cina va Isareli va lingaile coku lumba ovinyama ndomo Ocihandeleko ca Mose ca kisikile ci sule. (Ovilinga 13:38, 39; Va Heveru 9:13, 14; 10:22) Pole, oco tu kuate ongecelo yaco ci sukila oku limbuka lutima wosi okuti tu sukila ocilumba ca Kristu: “Nda tu popia tuti, Ka tu kuete akandu, tu lilimbika, kuenda ocili vitima vietu ka cimo. Nda tu likekembela akandu etu loku a sapula, eye ukuacili, haeye ukuesunga, o tu ecela akandu etu, kuenje o tu yelisa kavĩho osi.”—1 Yoano 1:8, 9.
12. Oco tu kuate utima wa lipua kovaso a Suku, momo lie epapatiso li kuetele esilivilo linene?
12 Ndamupi ukuakandu a pondola oku lekisa ekolelo ku Kristu kuenda kocilumba caye? Eci omanu vo kocita catete va tava va ci lekisila vowiñi. Ndamupi? Ovo va papatisiwa. Momo lie? Momo Yesu wa sia ocikundi cokuti olondonge viaye viosi vi papatisiwa. (Mateo 28:19, 20; Ovilinga 8:12; 18:8) Omunu kaka sumasuma eci utima waye uka limbuka muẽle eliangiliyo liocisola lia linga Yehova vonduko ya Yesu. Eye oka linga apongoloko osi a sukiliwa vomuenyo waye. O litumbika ku Suku vohutililo, kuenda o lekisa elitumbiko liaye vepapatiso. Poku lekisa ekolelo vonjila eyi, ‘o pinga ku Suku utima wa lipua.’—1 Petulu 3:21.
13. Nda tua limbuka okuti tua linga ekandu, nye tu kuete oku linga, kuenda momo lie?
13 Ndaño noke yoku papatisiwa, kuka lekisiwa onjongole yoku linga ekandu. Oco hẽ nye ci kuete oku lingiwa? Upostolo Yoano wa soneha hati: “Ñasi loku vu sonehela ovina evi okuti ka vu lingi vali akandu. Puãi, nda umue wa linga ekandu tu kuete oñuatisi yi tu livondelela kovaso a Isia, eye Yesu Kristu ukuesunga. Eye ocitundasonde cakandu etu.” (1 Yoano 2:1, 2) Anga eci ci lomboloka okuti nda tu linga nye nda nye, nda tu likutilila ku Suku oku pinga ongecelo eye oka tuecela? Sio, hacoko. Osapi yongecelo, oku likekembela lutima wosi. Pamue ci sukilavo ekuatiso liakulu vekongelo Liakristão. Tu kuete oku limbuka okuti eci tua linga cĩvi, kuenda oku lisiõsiõla lutima wosi, oco tu likolisileko lutima wosi okuti ka tu ci lingi vali. (Ovilinga 3:19; Tiago 5:13-16) Nda tua ci linga, ka tu kuata atatahãi okuti Yesu o tu kuatisa, kuenda tu kuata vali ohenda ya Yehova.
14. (a) Lombola onjila yimue ocilumba ca Yesu ca siata oku tu kuatisa. (b) Nda tu kuete muẽle ekolelo nye tuka linga?
14 Ocilumba ca Yesu ca yikuila onjila ko ‘kacunda katito’ yoku kuata omuenyo ko pui kilu. Okacunda katito kumue la Yesu ovo ombuto ya likuminyiwa kelivulu Liefetikilo 3:15. (Luka 12:32; Va Galatia 3:26-29) Ocilumba eci ca siata oku yikuilavo onjila komanu valua yoku kuata omuenyo palo posi Vofeka Yelau. (Osamo 37:29; Esituluilo 20:11, 12; 21:3, 4) Omuenyo ko pui owo “ocali ca eciwa la Suku . . . mu Kristu Yesu Ñala yetu.” (Va Roma 6:23; Va Efeso 2:8-10) Ocali eci nda tu ci kuetele ekolelo lombili ndomo ocali caco ca lingiwa, tuka ci lekisa. Poku limbuka ocikomo Yehova a linga coku eca Yesu oco a tẽlise ocipango, Caye kuenda ndomo ci kuete esilivilo, etu vosi tuka kuama ciwa olomãhi via Yesu. Kuenje upange woku kunda tuka u tenda ndocina cimue ca velapo vomuenyo wetu. Ekolelo lietu lika lekisiwila kutõi tu vangula lawo poku sapuila vakuetu eci catiamẽla kocali eci ci komohĩsa ca tunda ku Suku.—Ovilinga 20:24.
15. Ndamupi oku kuatela ekolelo Yesu ku kuetele unene woku tokekisa omanu?
15 Ekolelo liaco liwa calua kuenda kuiyilila elitokeko linene! Omo liekolelo liaco tu amẽla vali ku Yehova, Komõlaye, kuenda ku vakuetu vekongelo Liakristão. (1 Yoano 3:23, 24) Li tu kokela oku yeva esanju omo okuti Yehova lesunguluko lialua wa eca Komõlaye “onduko ya piãla olonduko vikuavo viosi [pole ya Suku hayoko]. Wa ci lingila okuti, konduko ya Yesu ku kekamẽla olongolo viosi viava vokilu lo posi levi viovemẽhi liongongo, kuenda okuti alimi osi a tava okuti Yesu Kristu eye Ñala, loku muisa Suku Tate ulamba.”—Va Filipoi 2:9-11.
Apulilo Voku Pitulula
• Eci Mesiya a molẽha, momo lie oku situluiwa kuaye kua muĩwa kuava va tavele muẽle ocili Kondaka ya Suku.
• Ovina vipi tu kuete oku linga oco tu lekise ombili yetu kocilumba ca Yesu?
• Volonjila vipi ocilumba ca Yesu ca siata oku tu kuatisa muẽle cilo? Ndamupi ci tukuatisa eci tu likutilila ku Yehova oku pinga ongecelo yakandu?
[Elitalatu kemẽla 36]
Yesu wa sapuila olondonge viaye okuti ovo va kuete oku longisa vakuavo oku kapako ovihandeleko via Suku