OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • bt ocip. 12 kam. 105-112
  • “Oku Vangula Lutõi Omo Liunene wa Yehova”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Oku Vangula Lutõi Omo Liunene wa Yehova”
  • “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • ‘Owiñi Walua wa Tava’ (Ovil. 14:1-7)
  • ‘Fendeli Suku o Kasi Lomuenyo’ (Ovil. 14:8-19)
  • “Va va Kundika Ku Yehova” (Ovil. 14:20-28)
  • Via “Yukisiwa Lespiritu Sandu Kuenda . . . Lesanju”
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • “Oku Kolisa Akongelo”
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • Oku Lisandula Kuetavo Liakristão Kolofeka Vialua
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • “Omõlange vu Ñala, Haeye Sole”
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Tala Ovina Vikuavo
“Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
bt ocip. 12 kam. 105-112

OCIPAMA 12

“Oku Vangula Lutõi Omo Liunene wa Yehova”

Paulu la Barnaba va lekisa umbombe, epandi kuenda utõi

Wa kunamẽla Kovilinga 14:1-28

1, 2. Nye ca pita osimbu Paulu la Barnaba va kala vo Lustra?

OMANU volupale luo Lustra, va kasi oku linga ombuanja yalua. Ulume umue wa citiwa ocilema, o tẽha tẽha lesanju noke lioku sakuiwa lalume vavali ka kũlĩhĩle. Omanu va komõha calua kuenda ocitunda cimue ca Sewusi, ci nena akolowa olonelẽho kalume vavali vana omanu va tava okuti, olosuku. Olongombe vi fembula kuenda vi koma, osimbu ocitunda ci lipongiyila oku vi lumbila alume vaco. Paulu la Barnaba, va kaluka loku likala elinga liaco, kuenje va tola ovowalo avo. Noke ovo va tehẽla vokati kowiñi loku pinga oco ka va ka va fendele. Pole, ndaño ndoco, ovo ka va tẽla oku tateka owiñi oku ci linga.

2 Va Yudea vakuakulambalala, va tunda ko Antiokea yo Pisidia lo ko Ikoniyu. Pocakati calundi, ovo va yapuisa ovisimĩlo violonungi vio Lustra. Owiñi umuamue wa yonguile oku fendela Paulu, cilo wo ñualelapo loku wasa ovawe toke eci ambuka. Noke yoku lekisa onyeño yavo yalua, va kokela etimba lia Paulu lia lemẽhiwa, kosamua yolombundi violupale kuenje oko va li sia, loku sima okuti wa fa.

3. Apulilo api tu ka konomuisa vocipama cilo?

3 Nye ca koka ovolandu aco? Nye akundi volondaka viwa vo koloneke vilo va pondola oku lilongisila kovolandu mua kongela Barnaba la Paulu kuenda olonungi vio ko Lustra vina via pongolola lonjanga yalua ovisimĩlo viavo? Akulu vekongelo koloneke vilo, va pondola oku setukula ndati ongangu Barnaba la Paulu va sia, vana va pandikisa lekolelo kupange wavo woku kunda poku “vangula lutõi omo liunene wa Yehova?” —Ovil. 14:3.

‘Owiñi Walua wa Tava’ (Ovil. 14:1-7)

4, 5. Momo lie Paulu la Barnaba va endela ko Ikoniyu kuenda nye ca pitako?

4 Ka pa pitile oloneke vialua tunde eci Paulu la Barnaba va lupuisiwa volupale luo Roma okuti vo Antiokea yo Pisidia, eci va Yudea vakuakulambalala va va kokela ovitangi. Alume vaco vavali, ka va sumuile, pole, va “tutumuila oneketela yolomãhi viavo” kolonungi vio volupale ka via tavele kesapulo. (Ovil. 13:50-52; Mat. 10:14) Paulu la Barnaba, va enda lombembua loku ecelela okuti omanu vaco vakuakulambalala, va tambula eyambulo li tunda ku Suku. (Ovil. 18:5, 6; 20:26) Lesanju olomisionaliu viaco vivali, viamamako oku linga ungende wavo woku kunda. Poku linga ungende weci ci soka 150 kolokilometulu, oku loña kombuelo, ovo va pitĩla vetapi limue li sangiwa pokati kolomunda Tauru kuenda Sultão.

5 Tete, Paulu la Barnaba va talama vo Ikoniyu okuti, umue pokati kalupale a velapo o luvumba luo Roma, yo Galatia. Ca litepa lalupale akuavo ceci okuti, o Ikoniyu ya enda oku vetiyiwa lovituwa vio Helasi.a Volupale luaco, mua kala omanu valua va Yudea kuenda etendelo lialua liolomongoloke. Ndeci ca kala ocituwa cavo, Paulu la Barnaba va iñila vosunangonga kuenje va fetika oku kunda. (Ovil. 13:5, 14) Ovo “va vangula lonjila yimue okuti, owiñi walua wa va Yudea la va Helasi, va tava.” — Ovil. 14:1.

O IKONIYU—OLUPALE LUA VA FRUGIA

O Ikoniyu ya kala vetapi lia tapeliwa ciwa, haiyo ya kuatele osi yima ciwa. Oyo ya kala pokati kolonjila vi kuete esilivilo lialua konepa yolomĩlu okuti, ya kapele velitokeko o Suria lo Roma, o Helasi kuenda oluvumba luo Roma luo Asia.

Etavo lia kunamẽlele kefendelo lia suku Sibele okuti osuku yukãi yuyali yo ko Frugia. Kuenje vokuenda kuotembo yo Helenismu, mua kongeliwa ovihilahila vimue viefendelo lia enda oku lingiwa la va Helasi. Olupale lueya oku vialiwa la va Roma kunyamo 65 O.Y., kuenje kocita catete K.K., lueya oku linga ombala yinene yolomĩlu kuenda yoku lima. Ndaño okuti o Ikoniyu ya kala ofeka yimue ya tungiwile la va Yudea valua, ca molẽhele okuti, olupale luamamako oku lava ovituwa via va Helasi vina via kuamiwa vokuenda kuotembo yo Helenismu. Ocili okuti, ulandu Wovilinga u vangula eci catiamẽla kolonungi va Yudea kuenda va “Helasi.” —Ovil. 14:1.

O Ikoniyu ya kala pokati kongave yo Lukaonia kuenda yo Frugia ko Galatia. Asonehi vamue vo kosimbu ndeci, Sisero la Estrabão, va tukula o Ikoniyu okuti olupale luo Lukaonia kuenda ndomo ci lekisiwa vomapa, olupale lua tiamẽlele muẽle vocikanjo caco. Ocili okuti, vulandu Wovilinga ka mua kongelele o Ikoniyu ndonepa yo Lukaonia kuna kua enda oku vanguiwa “elimi lio Lukaonia.” (Ovil. 14:1-6, 11) Eli olio esunga lieci vakuakupisa va enda oku popela okuti, ulandu Wovilinga ka wa suilepo. Pole, kunyamo 1910, vakuakulembulula ovina viosimbu, va limbuka okuti vovina vimue via sonehiwile volupale, via situlula okuti o Frugia olio lia kala elimi lia enda oku vanguiwa vo Ikoniyu vokuenda kuovita vivali, noke liepasu lia Paulu la Barnaba. Omo liaco, usonehi welivulu Liovilinga, wa soneha ovina via suapo poku tepisa o Ikoniyu, lalupale o Lukaonia.

6. Momo lie Paulu la Barnaba va kalela alongisi vawa kuenda tu pondola oku va setukula ndati?

6 Momo lie onjila ndomo Paulu la Barnaba va vangula ya kuatele onima yiwa? Momo Paulu wa kuatele ukũlĩhĩso walua Wovisonehua. Luloño, eye wa enda oku tukula ovolandu, ovitumasuku kuenda ocihandeleko ca eciwile ku Mose, oco a ece uvangi wokuti, Yesu eye Mesiya wa likuminyiwile. (Ovil. 13:15-31; 26:22, 23) Catiamẽla ku Barnaba, eye wa kapeleko calua omanu. (Ovil. 4:36, 37; 9:27; 11:23, 24) Kavali kavo, lomue wa kolelele kolondunge viaye muẽle, pole, va enda oku vangula “omo liunene wa Yehova.” O setukula ndati olomisionaliu viaco kupange wove woku kunda? Kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku. Nõla ovinimbu Viembimbiliya vi vetiya olonjeveleli viove. Sanda olonjila via sunguluka vioku lembeleka vana o kundila. Olonjanja viosi, kunamisila elongiso liove kunene Wondaka ya Yehova okuti, kolondunge viove muẽle sio.

7. (a) Onima yipi yi tunda kolondaka viwa? (b) Nda epata liove lia litepa omo liepokolo liove kolondaka viwa, nye o sukila oku ivaluka?

7 Pole, havosiko va Ikoniyu va sanjukila oku yevelela ovina Paulu la Barnaba va popia. Luka wamisako ndoco: “Va Yudea vana ka va tavele, va tutuminya omanu vakualofeka oco va suvuke vamanji.” Paulu la Barnaba poku limbuka okuti va sukilile oku kalako oco va teyuile olondaka viwa, “va kalako otembo yalua oku vangula lutõi.” Omo liaco, “owiñi volupale wa litepele; vamue va kala konele ya va Yudea, vakuavo konele yovapostolo.” (Ovil. 14:2-4) Koloneke vilo, olondaka viwa via siatavo oku eca onima yimuamue. Ku vamue, ovio via siata oku va kapa vomunga; ku vakuavo via siata oku va tepa. (Mat. 10:34-36) Nda epata liove lia litepa omo liepokolo liove kolondaka viwa, ivaluka okuti elambalalo olonjanja vialua, li tunda kalundi ale kolombonde. Ovituwa viove viwa, vi pondola oku imũla owule waco kuenje vokuenda kuotembo, ci tulumũisa ovitima viomanu va ku lambalala. —1 Pet. 2:12; 3:1, 2.

8. Momo lie Paulu la Barnaba va silapo o Ikoniyu? Nye tu lilongisila kulandu wavo?

8 Noke liotembo yimue, ovanyãli vo ko Ikoniyu, va sokiya oku sõsõla lovawe Paulu la Barnaba. Poku kũlĩha esokiyo liaco, olomisionaliu evi vivali, via nõlapo oku ka kundila kocikanjo cikuavo. (Ovil. 14:5-7) Koloneke vilo, akundi Vusoma va lingavo ocina cimuamue poku lekisa utate. Eci omanu va popia ovina vĩvi viatiamẽla kokuetu, ale kesapulo tu kunda, tu vangula lutõi. (Va Fil. 1:7; 1 Pet. 3:13-15) Pole, eci tu tatiwa lungangala, tu yuvula oku linga cimue ci kapa kohele omuenyo wetu kuenda wa vamanjetu konepa yespiritu. —Olosap. 22:3.

‘Fendeli Suku o Kasi Lomuenyo’ (Ovil. 14:8-19)

9, 10. Pi kua kala o Lustra kuenda nye tua kũlĩha catiamẽla kolonungi viaco?

9 Paulu la Barnaba, va enda ko Lustra olupale lumue lua vialiwile la va Roma okuti, u kuete ocinãla ci soka 30 kolokilometulu toke kombuelo yo Ikoniyu. O Lustra ya kuata ukamba uwa lo Antiokea yo Pisidia, pole, ocina ca litepele lolupale luaco ceci okuti, ka mua kalele va Yudea valua. Ndaño olonungi viaco via tẽlele oku vangula elimi lio Helasi, elimi liavo liunyitiwe, o Lukaonia. Paulu la Barnaba va fetika oku kundila kocitumãlo kuli owiñi walua, momo citava okuti volupale luaco, ka mua kuatele osunangonga yimue. Ndeci Petulu a lingile ko Yerusalãi, Paulu wa sakula ko Lustra ulume umue wa kala ocilema tunde koku citiwa kuaye. (Ovil. 14:8-10) Omo liocikomo Petulu a linga, owiñi walua wa tava kesapulo. (Ovil. 3:1-10) Pole, eci Paulu a linga ocikomo, kueyilila onima ya litepa.

10 Ndomo ca lekisiwa kefetikilo liocipama cilo, eci ulume ocilema a tẽha tẽha loku fetika oku enda, owiñi wo ko Lustra omo wa kala afendeli vesanda, vocipikipiki wa fetika oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Ovo va tukula Barnaba okuti Sewusi osuku ya velapo ya va Helasi kuenda Paulu vo tukula hati, Hermes omõla a Sewusi haeye kapitiya kolosuku. (Tala okakasia “O Lustra Kuenda Efendelo Lia Sewusi la Hermes.”) Barnaba la Paulu, va nõlelepo oku kuatisa omanu oku kuata elomboloko liokuti, ovo ka va kaile oku vangula loku linga ovina lunene wolosuku viesanda, pole, va ci linga lunene wa Yehova okuti, eye lika o Suku yocili. —Ovil. 14:11-14.

O LUSTRA KUENDA EFENDELO LIA SEWUSI LA HERMES

O Lustra ya kala vocimbota cimue ca kala ulika, ocipãla latapalo a velapo. Kaisare Augustu wa lingisa olupale luaco okuti, lu vialiwa lo Roma poku lu tukula onduko Julia Felix Gemina Lustra. Asualali va kala volupale luaco, va enda oku teyuila oluvumba luo Galatia kovikoti via kala kolomunda. Kuenje olupale lua kala oku songuiwa lovihandeleko via va Roma kuenda olonalavayi viaco, via kuatele olonduko vio Latim. Ndaño ndoco, o Lustra ya teyuila onepa yalua yovihilahila viavo kuenda yamamako lovituwa via va Lukaonia okuti, via va Roma sio. Eli olio esunga lieci olonungi vio ko Lustra via tukuiwa vulandu Wovilinga, via endela oku vanguila elimi lio Lukaonia.

Pokati kovina via sangiwa okuti via lembuluiwa vocikanjo co Lustra yosimbu, pa tukuiwa “ovitunda via Sewusi” kuenda ociñumañuma ca suku Hermes. Utala umue wa Sewusi la Hermes, wa sangiwavo vocikanjo cimuamue.

Ulandu umue wa sonehiwa lusonehi u Roma o tukuiwa Ovidio (kunyamo 43 O.Y. toke 17 K.K.,) weca olonumbi vi kuatisa oku kuata elomboloko liwa liulandu Wovilinga. Ndomo ca lekisiwa la Ovidio, Jupiter la Mercurio okuti, olosuku vio ko Roma, pole, ko Helasi Sewusi la Hermes, va nyula ovaimbo o kolomunda vio Frugia okuti, va liviaviaya ndomanu. Ovo va sanda oku sikĩla kolonjo vi soka ohulukãi, pole, lomue wa va yekisa. Ohueli yimue ya kuka okuti Filemone la Baucis, ovo lika va va yekisa vokacipundo kavo. Kuenje Sewusi la Hermes, va pongolola okacipundo kaco okuti, ka kala onembele yimue ya tungiwa lovawe a fina kuenda ulu. Kuenje va lingisa ohueli yaco ya kuka oku kala ovitunda, loku nyõla olonjo via vana ka va tavele oku va yekisa. Elivulu The Book of Acts in Its Graeco-Roman Setting (Elivulu Liovilinga Vulandu wo Helasi lo Roma), lia popia hati: “Nda okuti olonungi vio Lustra via ivaluka ulandu owu, eci via mola Paulu la Barnaba oku sakula ulume ocilema, ka ci tu komõhisa nda ovio via yonguile oku va tambula lovilumba.”

Paulu la Barnaba va likala ombambe yowiñi ko Lustra. Owiñi u sika ovisikilo, u pongiya ovilumba kuenda oku kekamẽla kovaso yalume vavali.

“Liwekipo oku linga ovina vĩvi okuti, vu fendela Suku o kasi lomuenyo, una wa lulika ilu, losi.”—Ovilinga 14:15

11-13. (a) Nye Paulu la Barnaba va sapuila kolonungi vio ko Lustra? (b) Nye tu lilongisila kolondaka via Paulu la Barnaba?

11 Ndaño lovitangi viaco, Paulu la Barnaba, handi va sanda onjila yoku vetiya ovitima violonjeveleli lonjila ya suapo. Locitangi caco, Luka wa soneha onjila ya suapo yoku kundila olondaka viwa, komanu vakualofeka. Kũlĩhĩsa ndomo Paulu la Barnaba va kuatisa olonjeveleli viavo oku sokolola ndoco: “Ene alume, momo lie vu lingila ovina evi? Etu letuvo tumanu kuenda tu kuetevo ovitangi ndene. Tu kasi oku vu kundili olondaka viwa oco vu liwekipo oku linga ovina vĩvi okuti, vu fendela Suku o kasi lomuenyo, una wa lulika ilu, losi, lokalunga lovina viosi vi kasimo. Kovitumbulukila vio kosimbu, eye wa ecelela okuti olofeka viosi vi endela volonjila viavo muẽle, haimo lumue, ka liwekelepo oku va ĩha uvangi momo eye wa linga ovina viwa poku wĩhi ombela ya tunda kilu, apako vovovo alio, loku vu kutisi lokulia kuenda oku yukisa ovitima viene lesanju.” —Ovil. 14:15-17.

12 Olomapu vipi tu lilongisila kolondaka evi vi tu kuatisa oku sokolola? Luatete, luolu luokuti Paulu la Barnaba ka va litendele okuti va velelepo olonjeveleli viavo. Ovo ka va lekisile ombambe yoku kala cina ovo ka va kaile. Pole, lumbombe va limbukile okuti va kuatele ahonguo amuamue nda-a olonjeveleli viavo afendeli vakuesanda. Ocili okuti, Paulu la Barnaba va tambuile espiritu sandu kuenda oku yovuiwa kalongiso esanda. Va tambuilevo esumũlũho lielavoko lioku ka viala la Kristu. Pole, va kũlĩhĩlevo okuti olonungi vio ko Lustra, via ponduile oku tambula asumũlũho amuamue nda via pokuile ku Kristu.

13 Tu tenda ndati omanu tu kundila? Anga hẽ tu va tenda ndomanu va lisoka ndetu? Osimbu tu kuatisa vakuetu oku lilongisa ocili Condaka ya Suku, anga hẽ ndeci Paulu la Barnaba va linga, tu yuvula oku sivayiwa la vakuetu? Charles Taze Russell umue pokati kalongisi vawa wa kala mitavaso yupange woku kunda kesulilo liocita 19 kuenda kefetikilo liocita 20, wa eca ongangu yiwa yatiamẽla kondaka yaco. Eye wa soneha ndoco: “Ka tu yongola esivayo kokuetu, ale kalivulu etu; ka tu yongolavo oku tukuiwa okuti va Rambei.” Manji Russel wa kuata ocituwa cimuamue cumbombe, ndeci ca Paulu la Barnaba. Cimuamue haico kokuetu okuti, poku kunda ka tu yongola oku li sivaya etu muẽle, pole, oku kuatisa omanu oku fendela “Suku o kasi lomuenyo.”

14-16. Alumapu api akuavo avali tu pondola oku lilongisila kolondaka via Paulu la Barnaba catiamẽla kolonungi vio ko Lustra?

14 Kũlĩhĩsa olumapu luavali tu lilongisila kohundo yaco. Paulu la Barnaba va kala omanu vamue vakuesunguluko. Ca litepa la va Yudea kuenda olomongoloke vio ko Ikoniyu ceci okuti, va kuatele ukũlĩhĩso utito, ale laumue Wovisonehua, ale ka va kũlĩhĩle ukamba wa Suku lepata lia Isareli. Pole, ndaño ndoco, omanu va enda oku yevelela Paulu la Barnaba, va kala olongunja. O Lustra ya kuatele ekalo liwa liotembo kuenda osi yima ciwa. Omanu vaco, va ponduile oku mola ovovangi alua viovituwa Viululiki, ndomo via situluiwa kovovo apako kuenda olomisionaliu via kuama ovina viaco, oco vi kuatise omanu oku sokolola. —Va Rom. 1:19, 20.

15 Anga hẽ tu pondolavo oku kala vakuesunguluko? Ndaño ongunja yi pondola oku lima ombuto yimuamue volosi via litepa, oyo yi sukila oku kuamavo olonjila via litepa vioku pongiya osi. Vovapia amue pamue osi yaco yi kasi ale ciwa okuti, mu tava oku kũlamo. Vovapia akuavo citava okuti, tete osi yaco yi sukila oku pongiyiwa ciwa. Cimuamue haico, ombuto tua siata oku kũla yimuamue okuti, esapulo Liusoma yi sangiwa Vondaka ya Suku. Omo liaco, nda tua setukula Paulu la Barnaba, tu ka limbuka etavo kuenda ekalo liomanu tu kundila. Kuenje tu ka tiamisila ombangulo yetu kesapulo Liusoma kovina viaco. —Luka 8:11, 15.

16 Tu pondola oku lilongisa olumapu luatatu vulandu mua kongela Paulu la Barnaba kuenda olonungi vio vo Lustra. Ndaño lalikolisilo alua tu linga, pamue ombuto tu kũla, yi kupukila vocikakala. (Mat. 13:18-21) Nda eci oco ca pita, ku ka sumue. Ndeci Paulu a ivaluisa noke olondonge vio ko Roma, “Suku o ka sombisa omunu lomunu pokati ketu,” oku kongelamo omanu vana tua siata oku sapela lavo catiamẽla Kondaka yaye. —Va Rom. 14:12.

“Va va Kundika Ku Yehova” (Ovil. 14:20-28)

17. Paulu la Barnaba noke yoku siapo o Derbe pi va enda kuenda momo lie?

17 Paulu noke lioku kokiwa kosamua yo Lustra loku simiwa okuti wa fa, olondonge vio ñuala kuenje eye wa votoka kuenda wa sanga ocitumãlo cimue volupale oco a pitemo uteke. Keteke lia kuamamo, Paulu la Barnaba va fetika ungende umue u soka 100 kolokilometulu toke ko Derbe. Tu sokololi evalo Paulu a yeva vokuenda kugende ka wa lelukile noke yoku sõsũiwa lovawe volowola via pita. Ndaño ndoco, eye la Barnaba va pandikisa kuenje eci va pitĩla ko Derbe va “linga olondonge vialua.” Ovo ka va endele lonjila yi teta onimbu yo ko Antiokea yo ko Suria, yina ya kala ndono yoku upisila ovopange avo, pole, ovo “va tiukila ko Lustra, ko Ikoniyu kuenda ko Antiokea [yo Pisidia.]” Locimãho cipi? Oco va ‘pamise olondonge loku vi vetiya oku amamako vekolelo.’ (Ovil. 14:20-22) Alume ava vavali va sia ongangu yimue yiwa! Ovo va velisilepo asukila ekongelo okuti, avo muẽle ci sule. Koloneke vilo, vamanji va nyula akongelo kuenda olomisionaliu, va siatavo oku kuama ongangu yavo.

18. Nye ca kongela vocikele coku kala akulu vekongelo?

18 Paulu la Barnaba ka va pamisile lika olondonge lolondaka kuenda ongangu yavo, pole, “va va nõlela akulu vekongelo lekongelo.” Ndaño okuti va “tumiwa lespiritu sandu” vungende owu wumisionaliu, Paulu la Barnaba va likutilila kuenda va likandangiya oku lia eci “va va kundika ku Yehova [ndakulu vekongelo].” (Ovil. 13:1-4; 14:23) Koloneke vilo, kua siatavo oku kuamiwa onjila yimuamue. Osimbu ka kua nõliwile manji umue, ocimunga cakulu vekongelo va kũlĩhĩsa lohutililo nda manji yaco ekalo liaye li likuata lolonumbi Viembimbiliya. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9; Tia. 3:17, 18; 1 Pet. 5:2, 3) Otembo omunu a linga Ukristão, hacoko ocina ca velapo. Pole, onjila ndomo a vangula, ovituwa viaye kuenda ekalo liomunu waco, ovio vi eca uvangi nda o kasi oku songuiwa lespiritu sandu. Oku tẽlisa olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla kuava va kuete ocikele coku songola, oco ceca uvangi nda eye o pondola oku kala ungombo wocunda. (Va Gal. 5:22, 23) Manji o nyula akongelo, eye o kuete ocikele coku nõla vamanji vaco. —Sokisa 1 Tim. 5:22.

19. Kovina vipi akulu vekongelo va ka li lombolola kuenda va setukula ndati ongangu ya Paulu la Barnaba?

19 Akulu vekongelo va nõliwa, va kũlĩha okuti va ka li lombolola ku Suku, onjila ndomo va tata ekongelo. (Va Hev. 13:17) Ndeci Paulu la Barnaba, akulu vekongelo va songuila upange woku kunda. Pocakati colondaka, ovo va pamisa vamanji vakuavo. Ovo va velisapo asukila ekongelo okuti, avo muẽle ci sule. —Va Fil. 2:3, 4.

20. Tu kuatisiwa ndati poku tanga ovolandu ekolelo a vamanjetu?

20 Oku sulako eci Paulu la Barnaba va tiukila ko Antiokea yo Suria okuti, oko va enda oku upisila ungende wavo wumisionaliu, ovo “va lombolola ovina vialua Suku a linga vonduko yavo, leci a yuluila vakualofeka epito liekolelo.” (Ovil. 14:27) Oku tanga catiamẽla kupange wekolelo wa vamanjetu Akristão, loku mola ndomo Yehova a sumũlũisa alikolisilo avo, ci ka tu vetiya oku amamako oku “vangula lutõi omo liunene wa Yehova.”

a Tala okakasia, “O Ikoniyu—Olupale Lua va Frugia.”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link