Yevelela Eci Espiritu Likasi Oku Popia
“Eci vu tiamẽla kondio pamue kepili oco ovatui ene a yeva ondaka yi tundilila konyima yene, yiti, Enjui, eyi oyo onjila, endelimo.”−ISAYA 30:21.
1, 2. Ndamupi Yehova asiata oku vangula lomanu vokuenda kuesapulo?
VOCIFUKA co Puerto Riko, musangiwa olomakina viamako calua koku eca asapulo voluali luosi ndeci, o rádio telescope. Vokuenda kuanyamo alua, olonoño via siata oku kuata elavoko lioku tambula asapulo atunda konepa yimue kupãla yoluali, poku talavaya lolomakina viaco vinene. Puãi, ovo ka vatambuile lalimue esapulo ayevala ciwa a tunda konepa yimue okuti hapokatiko komanu, pole, omunu lomunu pokati ketu citava okuti o atambula votembo yosi ño, kuenda ka tu sukila oku a tambuila volomakina viaco vinene. Asapulo aco atundilila Kono yimue okuti yavelapo calua oku yisokisa lovilulikilo vimue omanu vasiata oku sima ño okuti vikasi konepa yimue yocipãla loluali. Yipi hẽ Ono yasapulo aco, kuenda omanu vapi va tambula asapulo aco? Asapulo aco alombolola nye?
2 Embimbiliya likuete ovisonehua viñi viñi vilekisa otembo asapulo a Suku ayevalisiwa vovatui omanu. Olonjanja vimue asapulo aeco aenda loku sapuiwa lovilulikilo viespiritu okuti ovio via kala olonumiwa via Suku. (Efetikilo 22:11,15; Sakariya 4:4,5; Luka 1:26–28) Ondaka ya Yehova ya yeviwile olonjanja vitatu. (Mateo 3:17; 17:5; Yoano 12:28,29) Suku wa vanguilavo vovaprofeto, kuenje valua pokati kavo va soneha eci eye a va tuma oku sapula. Oloneke vilo, etu tukuete Embimbiliya, okuti muasonehiwa asapulo aeco alua, kuenda alongiso a Yesu kumue la–a olondonge viaye. (Va Heveru 1:1,2) Ocili okuti, Yehova wasiata muẽle okueca asapulo komanu vaye.
3.Asapulo Ondaka ya Suku aeciwa lonjongole ye, kuenda nye cikeveliwa kokuetu?
3 Asapulo osi atumiwa la Suku ka a situlula cosi catiamẽla koluali. Asapulo aco asitulula vali enene ovina viavelapo viatiamẽla kekalo lietu lioloneke vilo, kuenda eli lialaika okuiya kotembo yo kovaso. (Osamo 19:7–11; 1 Timoteo 4:8) Pokati kasapulo aco, Yehova otu sapuila onjngole yaye kuenda otu lekisa onjila tukuete oku kuama. Lonjila eyi, kutẽlisiwa olondaka viuprofeto Isaya wa popia hati: “Eci vu tiamẽla kondio pamue kepili oco ovatui ene a yeva ondaka yi tundilila konyima yene, yiti, Enjui, eyi oyo onjila, endelimo.” (Isaya 30:21) Yehova ka tu sindiliya oco tu yeve “ondaka” yaye. Etu muẽle, etu tu nõla nda tuyongola oku kuama ovihandeleko via Suku oco tuendele vonjila yaye. Omo liaco, Embimbiliya li tu lungula oco tuyevelele asapulo atunda ku Yehova. Kelivulu Liesituluilo, evetiyo lioku ‘yevelela eci Espiritu likasi oku popia,’ li pituluiwa olonjanja epanduvali.−Esituluilo 2:7,11,17,29; 3:6,13,22.
4. Casunguluka hẽ okuti koloneke vietu Suku ovangula letu okupisa oko kilu?
4 Oloneke vilo, Yehova ka vangula letu okupisa kilu. Ndaño muẽle koloneke eci Embimbiliya liasonehiwa, asapulo a Suku aenda loku yeviwa ño olonjanja vimue, kuenda pamue papitaile muẽle ovita vianyamo oco noke eye avangula vali onjanja yikuavo. Vokuenda kuanyamo, Yehova wasiata oku vangula lomanu vaye poku kuama olonjila vialitepa. Yimue pokati kolonjila viaco, yatiamẽla kueci cikasi oku pita koloneke vietu. Tu kulihisi olonjila vitatu viatiamẽla koku livanguisa la Yehova oloneke vilo.
“Ovisonehua Vikola Viosi Ovitumasuku”
5. Onjila yipi yavelapo okuti oyo Yehova akuãi oloneke vilo oco avangule lomanu, kuenda yitukuatisa hẽ ndati?
5 Embimbiliya olio onjila yimue yavelapo Suku akuãi oco avangule lomanu. Olio ondaka ya Suku, kuenda ovihandeleko viosi visangiwamo citava okuti vi tu kuatisa. (2 Timoteo 3:16) Embimbiliya lieyuka ovolandu omanu okuti ovo muẽle valisanjele koku nõla nda vayongola oku yevelela ondaka ya Yehova, ale sio. Ovolandu aco atuivaluisa esunga lieci tukuetele oku yevelela eci espiritu lia Suku likasi oku popia. (1 Va Korindo 10:11) Embimbiliya lieyuka alungulo okuti aeca ekuatiso kokuetu eci tu li yaka lovitangi viatiamẽla koku nõla onjila tuyongola oku kuama komuenyo wetu. Cimõleha soketi Suku okasi konyima yetu, loku loñuila vetui lietu olondaka vi popia hati: “Eyi oyo onjila, endelimo.”
6. Momo lie Embimbiliya liavelelapo alivulu osi akuavo?
6 Oco tukulihe eci espiritu likasi oku popia Vembimbiliya, tusukila oku li tanga eteke leteke. Embimbiliya helivulu limueko liasonehiwa ño ciwa, okuti liasiata calua kuenda omanu valua vakueteko. Embimbiliya ondaka ya Suku kuenda likuete ovisimilo viaye. Elivulu lia Va Heveru 4:12, lipopia ndoco: “Ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya, haiyo ya tua enene, okuti omoko ya tua nelembali yi sule. Ondaka yaco yi toma muẽle toke kutima, kuenda yipitila toke vasokoluilo lupuma, haiyo yilimbuka ovisimilo locipango cutima, NW.” Osimbu tuamamako loku tanga Embimbiliya, olondaka vialio viñila kutima wetu, kuenda cikala ndomoko yatua, oco tulimbuke nda omuenyo wetu ulitava muẽle lonjongole ya Suku.
7. Momo lie oku tanga Embimbiliya eteke leteke kukuetele esilivilo, kuenda olonjanja vialua tuasiata oku vetiyiwa oku cilinga ndati?
7 Vokuenda kuotembo, tupita lovina vimue viwa levi vivi, kuenje eci cipongolola “ovisimilo locipango cutima,” viomunu. Nda okuti ka tu lilongisa Ondaka ya Suku eteke leteke, ovisimilo vietu lovituwa, ka vi ka litava vali lovihandeleko via Suku. Pole Embimbiliya li tu lungula ndoco: “Liseteki ene muẽle nda hẽ vu kasi ocili vekolelo. Linyiki muẽle.” (2 Va Korindo 13:5) Nda tuyongola okuamamako loku yevelela eci espiritu likasi oku popia, tukuete oku tava kelungulo lioku tanga Ondaka ya Suku eteke leteke.−Osamo 1:2
8. Olondaka vipi upostolo Paulu citava okuti vitukuatisa koku likulihisa etu muẽle kueci catiamẽla koku tanga Embimbiliya?
8 Elungulo limue liavelapo liatiamẽla komanu vasole oku tanga Embimbiliya lieli: Sokiya otembo yitẽla oco okuate elomboloko lieci wa tanga! Katuyongola oku likolisilako ño oku tanga Embimbiliya eteke leteke loku tanga ovipama vialua okuti ka tu kuata elomboloko lalimue lieci tukasi oku tanga. Ndaño oku tanga Embimbiliya kukuete esilivilo liocili, kacisukila okuti tu kuata lika onjongole yoku tẽlisa ovipama tuasokiya: pole tu sukila oku lekisa onjongole yocili yoku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye. Omo liaco, tulinga ciwa eci tu kuama olondaka viupostolo Paulu okuti tu likulihisa etu muẽle. Eci asonehela vakuavo vakalavo Akristão, eye wa popia hati: “Ñekama si likutilila ku Isia, u apata osi okilu la–a o posi o lukulula. Ndi likutilila okuti, ndeci ca soka lukuasi wulamba waye, haico Suku Isietu o kolisi longusu ye Espiritu liaye vovitima viene. Ndi likutililavo okuti, omo vu kasi lekolelo, oco Kristu o kala vovitima viene, lomo wa tuameli loku sevetiwa vocisola, oco vu kuata unene woku kulihila kumue lolosandu upati lusovi lokulepa kilu lokulonga posi kuocisola caco. Ndu likutilila okuti vu kulihiso wocisola ca Kristu cina ca pitahãla ukulihiso, okuti vu yukisua okuyuka kuosi kua Suku.”−Va Efeso 3:14,16–19.
9. Tupondola ndati oku lekisa onjongole yoku litumbika muẽle koku tanga eci citunda ku Yehova?
9 Ocili okuti, valua pokati ketu ka vasole oku tanga, osimbu okuti vakuavo vasole calua oku tanga. Pole, ndaño ka tukuete onjongole yoku tanga, tupondola oku vetiya onjongole yaco poku lilongisa eci citunda ku Yehova. Upostolo Paulu walombolola hati, tukuete oku livela ukulihiso Wembimbiliya, kuenda eye wa limbuka okuti citava okuamasako onjongole yaco. Eye wasoneha ndoco: “Liveli ndoloñaña asenjele ovitima ana ka a kuete elimbi. A liveli okuti vu kulila kepopelo.” (1 Petulu 2:2) Cisukila oku lipindisa, cocili nda tuyongola ‘oku livela’ oku lilongisa Embimbiliya. Ndeci tupondola okuamamako loku sola oku lia kumue noke yo ku ku maha olonjanja vialua, citava okuti tulekisavo ocituwa coku tanga kuenda oku lilongisa, nda tualekisa epokolo lioku tẽlisa ocikele cetu coku tanga eteke leteke.
‘Okulia Kotembo Yatukuiwa’
10. Helie watiamẽla kocisoko ‘cukuenje wakolelua haeye walunguka,’ kuenda Yehova wa va kundika ocikele coku linga nye oloneke vilo?
10 Onjila yikuavo Yehova akuãi oco avangule letu oloneke vilo, yalekisiwa la Yesu kelivulu lia Mateo 24:45–47. Kelivulu eli eye walombolola eci catiamẽla kekongelo Liakristão vana okuti ovo “−
ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” va wavekiwa lespiritu, oco vaece ‘okulia kuespiritu kotembo yatukuiwa.’ Vakuacisoko caco eci, omo va kasilili omunu lomunu, ovo “vakuanjo” ya Yesu. Ovo kumue ‘lowiñi wakahandangala,’ “[w]olomeme vikuavo,” va tambula ekuatiso kuenda valekisiwa onjila vakuama. (Esituluilo 7:9; Yoano 10:16) Onepa yalua yokulia kuaco kueciwa votembo yatukuiwa, kuiyilila valivulu ndeci, Utala Wondavululi, o Desperta!, kuenda alivulu akuavo. Okulia kukuavo kuespiritu ku tambuluiwila volohundo lo vovindekaise vilekisiwa kolohongele vinene viofeka, kolohongele viovambo, kuenda kolohongele vilingiwila vakongelo.
11. Tu lekisa ndati uvangi wokuti tutava kueci espiritu likasi oku popia pokati ‘kukuenje wakolelua haeye wa lunguka’?
11 Asapulo aeciwa ‘lukuenje wakolelua haeye walunguka,’ aeciwila oku kolisa ekolelo lietu kuenda oku pindisa olondunge vietu. (Va Heveru 5:14) Olonjanja vimue, elungulo lieciwa muẽle ku vosi, oco omunu lomunu anõlepo onjila yasunguluka okuti okuama alungulo aco. Pole, pamue tutambulavo elungulo liatiamẽla kovituwa vietu. Ocituwa cipi tukuete oku lekisa nda tukasi oku yevelela eci espiritu likasi oku popia pokati kocisoko cukuenje wakolelua? Upostolo Paulu otambulula hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.” (Va Heveru 13:17) Ocili okuti, alume vosi vakongeliwa vocikele eci cokueca alungulo, kavalipuile. Pole, Yehova osanjuka calua poku eca ovikele komanu vaye, ndaño ka valipuile, oco vatusonguile koloneke vilo viesulilo.
Oku Songuiwa Lovisimilo Vietu
12, 13. (a) Yipi hẽ ono yikuavo yokusongola Yehova asiata oku eca kokuetu? (b) Ovisimilo vietu vikuete epondolo lioku linga nye komanu vana okuti ka vakuete ukulihiso wasuapo Wondaka ya Suku?
12 Yehova wasiata okueca kokuetu ono yikuavo yitusonguila, okuti−ovisimilo vietu. Eye wa lulika omunu lolondunge vioku tepisa eci civi leci ciwa. Eci ocina cimue catiamẽla kekalo lietu. Upostolo Paulu vukanda asonehela va Roma, wa lombolola hati: “Vakualofeka, ava ka va kuete ovihandeleko, nda va pokola kovihandeleko ndocituwa cavo, va likapela ovo muẽle ovihandeleko, ndaño ka va kuete ovihandeleko. Va lekisa okuti eci ci siliha ovihandeleko ca sonehiwa vovitima viavo. Owanji wovitima viavo lawovo u va imbila uvangi, kuenda ovisimilo viavo vi likuatisa pokati, pamue oku pisa, pamue oku yovuisa.”−Va Roma 2:14,15.
13 Omanu valua ka vakulihile Yehova, olonjanja vialua citava okuti va lekisa ovisimilo lovilinga viatiamẽla koku tepisa eci ciwa leci civi, okuti vilitava lovihandeleko via Suku. Cikasi ndu okuti va yevite ondaka yimue yi kasi oku va loñuinya hati, kuami onjila eyi oyo yasunguluka. Nda eci cipondola oku taviwa muẽle lomanu vana ka vakuete ukulihiso Wondaka ya Suku, ondaka yaco te yayevala vali calua Kakristão vocili! Ocili okuti, ovisimilo vi pindisiwa lukulihiso wasuapo wa Suku, kuenda vilitava lespiritu sandu lia Yehova, citava okuti vi songuila Ukristão vonjila yakoleliwa.−Va Roma 9:1.
14. Ovisimilo viapindisiwa Lembimbiliya vipondola ndati oku tu kuatisa oco tusonguiwe lespiritu lia Yehova?
14 Ovisimilo viwa via pindisiwa Lembimbiliya, vipondola oku tu ivaluisa vonjila omu espiritu liyongola okuti omo tuendela. Pamue Embimbiliya ale alivulu alombolola eci cikasi Vembimbiliya, ka alekisa onjila tusukila oku kuama kueci catiamẽla kocitangi cimue tukasi laco. Pole citava okuti, ovisimilo vietu vi tu lungula oco ka tukakuame onjila yivi. Nda tuasangiwa lovitangi viaco, ka tu ka pembuli eci cikasi vovisimilo vietu, momo pamue tukasi oku pembula eci espiritu lia Yehova likasi oku popia. Handi vali, nda tuakolela kovisimilo vietu Tuakristão viapindisiwa, eci tusangiwa lovitangi tuka tẽla oku sokolola ciwa lolondunge, ndaño ka tuasangele elungulo limue liasonehiwa oco tulikuame. Pole, cavelapo ceci okuti, nda ka tuasangele ocihandeleko cimue ca Suku okuti tu livetela evelo etu muẽle ale tuvetela evelo vakuetu Akristão kovina okuti omunu lomunu eye onõlapo eci ayongola oku linga.−Va Roma 14:1–4; Va Galatia 6:5.
15, 16. Nye hẽ cikoka okuti ovisimilo vietu ka vitalavaya ciwa, kuenda nye tupondola oku linga oco tuliteyuile kovitangi viaco?
15 Ocili okuti, ovisimilo viapindisiwa Lembimbiliya havio viasunguluka, ongavelo yimue ya tunda ku Suku. (Tiago 1:17) Pole, tusukila oku lava ciwa ongavelo yaco eyi oco ka yi ka vihisiwe lovina vivi, momo oyo yiteyuila ekalo lietu. Ovituwa vio kofeka omunu akasi, oviholo, kuenda ovituwa okuti ka vilitava lovihandeleko via Suku, nda tua vikuama, citava okuti vinyõla ovisimilo vietu, kuenje tu kuama onjila ka yasungulukile. Noke pamue, tufetika oku pembula olondaka, kuenje tusima okuti eci ciwa kokuetu civi kuenda eci civi kokuetu oco ciwa.−Cisokisa la Yoano 16:2.
16 Nda tuamamako loku pembula alungulo ovisimilo vietu, tukahongua, toke eci ovitima vietu vi tindila. Ukualosamo wa tukula eci catiamẽla komanu vaco eci a popia hati: “Ovitima viavo via neta ndulela.” (Osamo 119:70) Omanu vamue okuti vaenda loku pembula ovisimilo viavo, cilo ka vakuete vali uloño woku sima eci casunguluka. Ovo ka vakasi loku songuiwa lovihandeleko via Suku, kuenje ka vakuete epondolo lioku nõla ovo muẽle onjila ya sunguluka. Oco tuyuvule ekalo liaco, tukuete oku sunguluka oco tusonguile lovisimilo vietu Tuakristão ndaño muẽle kolondaka vina vimõleha okuti vitito.−Luka 16:10.
Vasumuluha ava va yevelela kuenda va pokola
17. Nda tua yevelela ‘ondaka yitundilila konyima yetu’ kuenda tua kolela kovisimilo vietu viapindisiwa Lembimbiliya tu ka sumuluisiwa ndati?
17 Nda tua lilongisa oku yevelela ‘ondaka yitundilila konyima yetu’ yalekisiwa Vembimbiliya, kuenda pokati kukuenje wakolelua haeye wa lunguka, kumue loku yevelela lutate ovihandeleko visangiwa vovisimilo vietu viapindisiwa Lembimbiliya, tu ka sumuluisiwa lespiritu lia Yehova. Kuenje, espiritu likola lika vokiya elomboloko lietu koku tambula kuenda oku kuata elomboloko lieci Yehova akasi oku tu sapuila.
18, 19. Yehova otukuatisa ndati kupange wetu wokukunda kuenda kekalo liomuenyo wetu?
18 Espiritu lia Yehova lika tu kolisavo oco tu yule ovitangi lepandi kuenda lolondunge. Ndeci capita lovapostolo, espiritu lia Suku lipondola oku vetiya ovisimilo vietu okuti li tu kuatisako poku linga cimue, kuenda tuvangula ndomo mukasi ovihandeleko Viembimbiliya. (Mateo 10:18–20; Yoano 14:26; Ovilinga 4:5–8,13,31; 15:28) Elitokeko liespiritu lia Yehova kuenda oku likolisilako kuetu, ku ka tu kuatisa oku nõla ciwa eci tulinga komuenyo wetu, okuti tukolisiwa oco tutẽlise eci tua nõlapo oku linga. Ndeci, ove opondola oku kulihisa ndomo omuenyo wove ukasi, kuenda citava okuti o seteka oku kapa otembo yalua kovina viespiritu. Pamue okasi oku yaka locitangi cimue catiamẽla koku nõla u olikuela laye, oku kulihisa lutate upange va kuavela, ale oku landa onjo. Konepa eyi ciwa okuti ka tu kuama ño eci olonjongole vietu tumanu viyongola oku nõla, pole, tukuete oku yevelela eci espiritu lia Suku likasi oku popia, kuenda tu kuama eci olio lipopia oco li tu songuile.
19 Ocili muẽle, etu tusole calua ovihandeleko viasunguluka, lalungulo tutambula atundilila ku vakuetu Akristão, kuenda kakulu vekongelo. Pole, kacisukila okuti olonjanja viosi tu kevelela vakuetu oco va tu tetuluileko ovitangi vietu. Nda tuasokolola lolondunge onjila tukuama, kuenda apongoloko tusukila oku linga kekalo lietu oco tusanjuise Suku, tusukila muẽle oku cilinga. Yesu wa popia hati: “Nda wa kulihi ovina evi, vu sumuluha nda vu vi linga.”−Yoano13:17.
20. Asumuluho api akeyilila kuava va yevelela ‘ondaka yikasi konyima yavo’?
20 Casunguluka okuti, poku kuliha ndomo tusanjuisa Suku, Akristão ka va sukila oku yevelela muẽle ondaka yitunda kilu, kuenda ka vasukilavo okuti kuiya ungelo oco a va pasuise. Ovo va sumuluisiwa omo vakuete Ondaka ya Suku yasonehiwa kuenda vasonguiwa locisoko colombuavekua cikasi palo posi. Nda ovo va yevelela lutate ‘ondaka eyi yikasi konyima yavo,’ kuenda nda va tava okusonguiwa lovisimilo viavo viapindisiwa Lembimbiliya, cikavaenda ciwa koku tẽlisa ocipango ca Suku. Noke va ka mõla oku tẽlisiwa kuohuminyo yupostolo Yoano wa popia hati: “U o lingainga ocipango ca Suku o[ka] kala oloneke ka vi pui.”−1 Yoano 2:17.
Oku Pitulula Kuonimbu
• Momo lie Yehova avanguila lovilulikilo viaye omanu?
• Tukuatisiwa ndati poku tanga Embimbiliya eteke leteke?
• Ndamupi tukuete oku tava kovihandeleko vitunda kocisoko cukuenje wakolelua?
• Momo lie ka casungulukile okuti tu pembula eci ovisimilo via pindisiwa Lembimbiliya vi tu songuila oku linga?
[Elitalatu kemela 24]
Omanu ka vasukila olomakina viamako calua oco vatambule esapulo litunda ku Suku
[Ofoto ya Eciwa]
Courtesy Arecibo Observatory/David Parker/Science Photo Library
[Elitalatu kemela 26]
Yehova ovangula letu Vembimbiliya kuenda pokati ‘kukuenje wakolelua haeye wa lunguka’