Ove hẽ Osole Calua Alungulo a Yehova?
“Utima wange wa pokola kovihandeleko viove. [Kuenda] ndi sole cimue.”−OSAMO 119:167.
1. Pi hẽ tu pondola oku sanga alungulo a Yehova, okuti a pituluiwako olonjanja via lua?
YEHOVA o yongola okuti, omanu vaye va sanjuka. Ocili okuti, oco tu kuate esanju liocili, tu sukila oku kuama ovihandeleko via Suku kuenda oku lava ovisila viaye. Oco tu tẽle oku ci linga, eye o tu iha alungulo. Alungulo aco, a pituluiwa olonjanja via lua Vovisonehua, ca piãla vali enene Kosamo 119, okuti ya sonehiwa la Soma Esekiya woko Yuda, eci a kala umalẽhe. Ocisungo caco ca posoka ndeti, ci fetika lolondaka via popia hati: “Ava va endela vonjila ya suñama, okuti vonjila yovihandeleko via Yehova, ovo va sumuluha. Ava va linga ovisila viaye, loku u vanjiliya lutima wavo wosi.”−Osamo 119:1,2.
2. Ndamupi alungulo a Suku a kuete elitokeko lesanju?
2 Etu tu ‘endela vovihandeleko via Yehova,’ poku kuata ukulihiso wa suapo Wondaka yaye, kuenda poku yi kapako vomuenyo wetu. Pole, omo okuti ka tua lipuile, tu sukila oku ivaluisiwa. Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, “alungulo,” yi lekisa okuti, Suku o tu ivaluisa ovihandeleko viaye, ovisila viaye, kuenda olonumbi viaye, oco ka vi ka tu limbe. (Mateo 10:18–20) Tu ka tuihinya loku pokola kalungulo aco, okuti a tu kuatisa oku yuvula ovilondokua vina vi tuala kekandu kuenda kesumuo.
Oku Kakatela Kalungulo a Yehova
3. Oku ci tiamisila kueci ca sonehiwa Kosamo 119:60,61, ekolelo lipi tu kuete?
3 Alungulo a Suku a soliwile ca lua lukualosamo wa imba hati: “Njayulako, si tutuvala oku pokola kovihandeleko viove. Ndaño ovikolo violondingaivi vi ñuta haimo si ivala ovihandeleko viove.” (Osamo 119:60,61) Alungulo a Yehova a tu kuatisa oku pandikisa eci tu lambalaliwa, momo tua kolela okuti Isietu wokilu, o tẽla o ku tepa olonjanjo viovikolo ovanyãli va tu kapela. Votembo ya sokiyiwa, eye o tu yovola kovitangi viaco, oco tu amameko lupange woku kunda Usoma.−Marko 13:10.
4. Tu sukila oku tambuluiya ndati kalungulo a Suku?
4 Olonjanja vimue, alungulo a Yehova a tu pengulula. Olonjanja viosi tu soli ca lua oku penguluiwa kuaco, ndeci ukualosamo a linga. Eye wa likutilila ku Suku hati: “Ovisila viove ovio esanju liange, . . . [ndi] sole [ca lua] ovisila viove.” (Osamo 119:24, 119) Etu tu kuete alungulo a lua okuti, ana ukualosamo a tambuile ci sule. Ovita viatukulo a sangiwa Vovisonehua vio Heveru, okuti vi sangiwavo Vovisonehua vio Helasi, ka vi tu ivaluisa lika eci catiamẽla kovisila Yehova a longisile komanu eci a kala vemẽhi Liocihandeleko, puãi vi tu ivaluisavo ocipango caye catiamẽla kekongelo Liakristão. Eci Suku a limbuka okuti ca sunguluka oku tu ivaluisa ovina vimue viatiamẽla kovihandeleko viaye, tu pandula ca lua kelungulo liaco. Kuenje, poku ‘kakatela kalungulo a Yehova,’ tu yuvula ayonjo a tuala kekandu lina li sumuisa Ululiki wetu halio li tu sumuisavo.−Osamo 119:31.
5. Tu pondola ndati o ku iya oku sola ca lua alungulo a Yehova?
5 Ndamupi tu sukila oku sola alungulo a Yehova? ukualosamo wamba hati: “Utima wange wa pokola kovihandeleko viove. [Kuenda] ndi vi sole cimue” (Osamo 119:167) Tu ka sola ca lua alungulo a Yehova nda tua a tenda ndalungulo a tunda ku Isietu, ukuakusakalala ca lua letu. (1 Petulu 5:6,7) Etu tu sukila alungulo aye, kuenda ocisola tu kuetele alungulo aco, ci ka livokiya, eci tu limbuka ekuatiso li tunda kalungulo aco.
Esunga Lieci Tu Sukilila Alungulo A Suku
6. Lipi limue pokati kesunga lieci tu sukilila alungulo a Yehova, kuenda nye ci ka tu kuatisa oku ivaluka alungulo aeco?
6 Limue pokati kesunga lieci tu sukilila alungulo a Yehova lieli okuti, etu tua kuakuivala. Elivulu The World book Encyclopedia, li lombolola ndoco: “Ndomo ca siata, vokuenda kuotembo, omanu va kuata vali enene owiva wa lua. . . . Ci tava okuti pamue ove wa pitile ale locitangi cokuti ku ivaluka onduko ale ondaka yimue okuti ya kala ale muẽle kongusu yelimi. Unjiva waco owu wokatembo kamue, okuti wa siata ca lua, u sole oku tukuiwa okuti, ekatanga lioku ivaluka ondaka yimue. Olonoño vi sokisa eci, loku seteka oku sanga ocikuata cimue ca nyelile vohondo yimue ka mukuete ocinyi. . . . Yimue onjila yoku kolela okuti tu ka ivaluka muẽle esapulo limue, oku tanga lutate esapulo liaco, toke eci tu li kuliha muẽle ciwa.” Elilongiso limue liombili, kumue loku pitolola eci tu kasi oku longisa, ci ka tu kuatisa o ku ivaluka alungulo a Suku, loku pokola kalungulo aeco, kuenje ku keyilila uwa wetu muẽle.
7. Momo lie alungulo a Suku a sukiliwila vali ca lua koloneke vilo, okuti kosimbu ci sule?
7 Koloneke vilo, tu sukila vali ca lua alungulo a Yehova okuti kosimbu ci sule, momo undingaivi u kasi oku livokiya ca lua vekalo liomanu. Nda tua yevelela lutate kalungulo a Suku, tu ka kuata olondunge vi sukiliwa oco tu yuvule oku kokiwila kolonjila vivi violuali. Ukualosamo wa popia hati: “Uvangi ñasi lawo wa piãla, [owu] wovalongisi vange vosi u sule, momo ndukuakusokolola ovisila viove. Vimue ka via lombolokele kovakulu, ame via ndomboloka, momo mokola kalungulo ove. Olomai viange ndi vi tiula kolonjila viosi vivi hã si lingi ondaka yove.” (Osamo 119:99–101) Nda tua pokola kalungulo a Suku, tu ka yuvula ‘olonjila viosi vivi,’ kuenda tu ka yuvula oku kala ndomanu vana va kasi ‘vowelema, okuti ovitima viavo via siva, haivo va kasi vonumbi, kuenda ekalo liavo lia li tepa lomuenyo wa tiamẽla ku Suku.’−Va Efeso 4:17–19.
8. Tu pondola oku pamisiwa ndati oco tu tẽle oku yula oloseteko viekolelo lietu?
8 Alungulo a Suku a sukiliwavo, momo a tu iha ongusu yoku kuata epandi lioku kolela eci tu lovitangi viñi viñi via kulo “kotembo yesulilo.” (Daniele 12:4) Nda ka tua kaile alungulo aco, nda tua linga ‘vakuawiva weci tu yeva.’ (Tiago 1:25) Pole, oku lilongisa Embimbiliya pokolika kuenda vekongelo lekuatiso lialivulu a pongiyiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ ci ka tu kuatisa oku litunda ciwa, kayonjo eyilila oku tu yapula vekolelo lietu. (Mateo 24:45–47) Aliangiliyo aeco espiritu a tu loñoluisa okuti tu limbuka eci tukuete oku linga oco tu sanjuise Yehova, eci tu pita vayonjo aco.
Ekuatiso Litunda Kolohongele Vietu
9. Velie ‘olongavelo,’ kuenda ndamupi va kuatisa vakuavo va fendelela kumuamue?
9 Onepa yimue yekuatiso tu sukila kalungulo a Suku, yi tẽlisiwila volohongele Viakristão, okuti elongiso lieciwilamo lieciwa la vamanji va nõliwa. Upostolo Paulu wa soneha okuti, eci Yesu a londa kilu, “wa ambata owiñi wolohute, kuenje wa eca olongavelo komanu.” Paulu wa vokiyako hati: “[Kristu] wa va kapa okuti vamue va linga ovapostolo, vamue ovaprofeto, vamue ovakundi vondaka yiwa, vamue ovangombo, [kuenda] vamue alongisi. Wa ci lingila oku kolisa olosandu viaye ha vi lingi upange woku longisa loku tunga etimba lia Kristu.” (Va Efeso 4:8,11,12) Halopandukuovio tu pondola oku eca ‘kolongavelo’ viaco evi, okuti akulu vekongelo va nõliwa, momo va tu ivaluisa alungulo a Yehova eci tu liongoluila kumuamue oku fendela!
10. Etosi lipi lia velapo li sangiwa kelivulu lia Va Heveru 10:24,25?
10 Olopandu tu lekisa kaliangiliyo Suku a siata oku tu lingila, vi tu vetiya oku endaenda kolohongele vietu vitãlo vi lingiwila vekongelo osemana losemana. Paulu wa tukula esilivilo lioku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi. Eye wa soneha ndoco: “tu sokololi ndomo tu tẽla oku livetiya pokati oku kala locisola lovilinga viwa. Ka tu ka liweki[po] oku ongoloka ndomo vamue va lingainga, puãi tu likuatisi pokati lalungulo, ca piãla vali omo vu lete okuti eteke liaco li kasi ocipepi.”−Va Heveru 10:24,25.
11. Ohongele lohongele yetu ya siata oku lingiwa vokuenda kuosemana yi tu kuatisa ndati?
11 Ove hẽ o sole eci olohongele vietu via siata oku ku linga? Elilongiso Liutala Wondavululi li lingiwa osemana losemana, li kolisa ekolelo lietu, li tu kuatisa oco tu pokole kalungulo a Yehova, kuenda li tu pamisa oco tu tẽle oku yuvula “espiritu lioluali.” (1 Va Korindo 2:12; Ovilinga 15:31) Ohundo Yowiñi, manji o yi linga, eca elongiso li tunda Vondaka ya Suku, okuti mua kongela alungulo a Yehova, kuenda olondaka viwa via Yesu “viomuenyo ko pui.” (Yoano 6:68; 7:46; Mateo 5:1–7:29) Osikola Yuviali wa Suku, yi tu kuatisa oco tu loñolohe, poku vangula lomanu olondaka viwa konjo lanjo, koku linga apasu, koku songola alilongiso Embimbiliya, kuenda kovina vikuavo viupange wetu. Ocimunga citito Kelilongiso Lielivulu Vekongelo, ci tu iha epuluvi lioku eca atambululo okuti olonjanja vimue mu kongela alungulo a Suku.
12, 13. Ndamupi omanu va Suku vo kofeka yo Asia va lekisa esilivilo kolohongele Viakristão?
12 Oku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi, ku tu ivaluisiwa ovihandeleko via Suku, kuenda ku tu kuatisa oku amamako loku pama kespiritu eci kuiya ovitangi ndeci, uyaki, ekambo lioku lia, kuenda oloseteko vikuavo viekolelo lietu. Esilivilo lioku endaenda kolohongele olonjanja viosi, lia yeviwa Lakristão vamue va soka akui epanduvali, vo vimbo limue lio kofeka yo Asia, okuti va lupuisiwa volonjo noke, va yeva ekisika lioku ka tungila vovisenge. Omo lionjongole yavo yoku endaenda kolohongele olonjanja viosi, ovo va nõlapo oku tiukila volupale luavo mua kala loku pita uyaki, eci va pitilamo, va tungulula ovimano via supile kocingululu Conjango Yusoma, kuenje va tunga lavio ocipundo cimue.
13 Noke yoku pita anyamo loku pandikisa kuyaki wa pita konepa yikuavo yofeka oyo, omanu va Yehova handi va kasi loku amamako oku vumba Yehova lonjongole yocili. Umue ukulu wekongelo wo kimbo liaco, vo pulisa hati: “Nye hẽ ca siata oku kuatisa ca lua oku ongoluila pamosi vamanji?” Eye wa tambulula hẽ ndati? Wa tambulula hati: “Vokuenda kuekui lianyamo kanyamo ecea, etu lalimue eteke tua kambelele kohongele layimue. Olonjanja vimue omo lioku tuika kuatenda ale pamue ovitangi vikuavo, vamanji vamue ka va tẽlaile oku pitila pocitumãlo cohongele, pole etu layimue osemana tua pitile okuti ka tu lingi ohongele.” Ocili okuti, va manji ava, alume lakãi, va kapeleko calua esilivilo lioku ‘liongoluila pamosi.’
14. Nye tu pondola oku lilongisila kocituwa ca Ana okuti wa kukile ale?
14 Ukãi umue Ana, okuti wa kala ale leci ci soka akui ecelãla kanyamo, kanyamo akuãla, haeye wa kala ocimbumba, “lalimue eteke a kambelele oku enda vonembele [NW].” Omo liaco, noke yoku citiwa kua Yesu, yu va endele laye vonembele, Ana omo vosanga. (Luka 2:36–38) Ove hẽ wa nõlapo muẽle okuti lalimue eteke o kambela kolohongele viekongelo? Ove hẽ wa siata oku likolisilako okuti, kupumbi onepa layimue yolohongele vietu vimbo, kuenda yolohongele viofeka? Ekuatiso liespiritu tu tambula kolohongele viaco, lieca uvangi wokuti Isietu wokilu o tata ciwa omanu vaye. (Isaya 40:11) Handi vali, oku liongolola kuaco ku vetiya esanju, kuenda onjongole yetu yoku endaenda kolohongele viaco, yi lekisa okuti tu sole ca lua alungulo a Yehova.−Nehemiya 8:5–8,12.
Oku Litepa Koluali Lalungulo a Yehova
15, 16. Oku tava kalungulo a Yehova ku tu kuatisa ndati kovituwa vietu?
15 Oku tava kalungulo a Suku, ci tu kuatisa oku litepa koluali lulo luvi. Ndeci oku tava kalungulo a Suku, ci tu kuatisa oku yuvula oku linga ukahonga. (Esinumuilo 5:18; Olosapo 6:29–35; Va Heveru 13:4) Ayonjo atiamẽla koku kemba, koku linga eci ka ca sungulukile, ale koku nyana, ci tava okuti o yuliwa, loku pokola kalungulo a Suku. (Etundilo 20:15,16; Va Heveru 13:18) Oku tava kalungulo a Yehova, ku tu kuatisavo oku yuvula ovituwa ndeci, oku fetuluinya, oku kala locikumbiti kutima, ale oku lingila umue olombonde.−Ovisila 19:16,18; Osamo 15:1,3.
16 Nda tua tava kalungulo a Suku, tu tuihinya loku lipua, ale tu kala soketi tua kapiwa ponele oco tu linge upange waye. Hesilivilokuolio ci kuete oku li tepa koluali lulo! Vuteke wa sulako komuenyo waye wa palo posi, poku likutilila ku Yehova, Yesu wa likutililako olondonge viaye hati: “Nda va iha ondaka yove, kuenje oluali lua va suvuka, momo havakualualiko, ndeci ame siukualualiko. Si pingi okuti o vopa voluali, te okuti o va teyuila keviho. Ovo havakualualiko ndeci ame siukualualiko. Va kolisila vocili cove, ondaka yove oyo ocili.” (Yoano 17:14–17) Tuamamiko loku sola Ondaka ya Suku, yina tu tepisiwa layo okuti, tua kapiwa ponele oco tu linge upange waye u kola.
17. Nye ci pondola oku pita letu nda ka tu kapiko alungulo a Suku, kuenda nye tu sukila oku linga?
17 Etu tumanu va Yehova, tu yongola oku amamako loku taviwila oku linga upange waye. Pole, nda tua sepula alungulo a Suku, ci tava okuti tu yuliwa lespiritu lioluali lulo, okuti li vetiyiwa ndeci, kombangulo, kalivulu, kolomapalo, kuenda kovituwa. Ocili okuti, etu ka tu yongola oku kuata ovituwa ndeci, oku sola olombongo, oku lipandiya, oku kuata eyengu, oku kala lolutukãi, oku siapo oku fendela, ungangala, ocipango, epela, kuenda oku sola vali ca lua asanju okuti Suku ci sule, oku tukulako ño vimue pokati kovituwa vi lekisiwa lomanu vana va litepa ku Suku. (2 Timoteo 3:1–5) Omo okuti tu kasi muẽle koloneke via sulako violuali lulo luvi, tuamamiko loku likutilila okuti, tu tambula ekuatiso li tunda ku Suku, oco tu tẽle oku amamako loku tava kalungulo a Yehova, kuenda oco tu ‘tẽle oku lilava ndomo ca popiwa londaka yaye.’−Osamo 119:9.
18. Oku tava kalungulo a Suku ci ka tu vetiya oku kuama onjila yipi yiwa?
18 Alungulo a Yehova a linga vali ca lua okuti haku tu lungulako lika kovina ci tava okuti tu vi linga levi ka ci tava okuti tu vi linga. Oku tava kalungulo aye, ci tu vetiya oku linga ovina via sunguluka, loku kolela lika Yehova, loku u sola lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi, kuenda longusu yetu yosi. (Esinumuilo 6:5; Osamo 4:5; Olosapo 3:5,6; Mateo 22:37; Marko 12:30) Alungulo a Suku, a tu vetiyavo oku sola vakuetu. (Ovisila 19:18; Mateo 22:39) Tu lekisa vali enene ocisola ku Suku kuenda ku vakuetu, poku linga ocipango ca Suku, coku litumbika kupange woku sapuila vakuetu “ukulihiso wa Suku.”−Olosapo 2:1–5.
Oku Lava Alungulo A Yehova Cilomboloka Omuenyo
19. Tu pondola ndati oku lekisa ku vakuetu okuti, oku tava kalungulo a Yehova ca sunguluka kuenda ci kuatisa?
19 Nda tua tava kalungulo a Yehova, kuenda nda tua kuatisa vakuetu oku ci lingavo, tu ka li yovola etu muẽle, kuenda tu ka yovolavo ava va tu yevelela. (1 Timoteo 4:16) Ndamupi tu pondola oku lekisa ku vakuetu okuti o ku tava kalungulo a Yehova, ca sunguluka kuenda ci kuatisa? Poku kuama ovihandeleko Viembimbiliya komuenyo wetu muẽle. ‘Vosi va tava oku kuata omuenyo ko pui,’ va ka limbuka okuti, onjila ya tumbikiwa Londaka ya Suku, oyo ya sunguluka oku yi kuama. (Ovilinga 13:48) Ovo va ka limbukavo okuti, ‘Suku o kasi muẽle pokati ketu,’ kuenje, va ka vetiyiwa oku li kongela letu koku vumba Ñala Yehova.−1 Va Korindo 14:24,25.
20, 21. Alungulo a Yehova kumue lekuatiso liespiritu sandu liaye li ka tu kuatisa oku linga nye?
20 Poku amamako oku lilongisa Ovisonehua, loku kapako eci tu lilongisa, kuenda okupa esilivilo kaliangiliyo espiritu a siata oku lingiwa la Yehova, ci ka tu kuatisa oku sola ca lua alungulo aye. Nda tua yevelela lutate kalungulo, a ka tu kuatisa oku ‘wala omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola.’ (Va Efeso 4:20–24) Alungulo a Yehova kumue lekuatiso liespiritu sandu liaye, li ka tu kuatisa oco tu lekise ovituwa ndeci, ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, lesuluviko, okuti ovituwa vimue via litepa calua la vina vi lekisiwa voluali lulo lueviho lua Satana! (Va Galatia 5:22,23; 1 Yoano 5:19) Omo liaco, cisukila okuti tueca olopandu, eci tu ivaluisiwa ovihandeleko via Yehova, poku linga elilongiso lietu lio pokolika, ale lakulu vekongelo, kolohongele vietu viekongelo, kolohongele vimbo, kuenda kolohongele viofeka.
21 Omo lioku tava kalungulo a Yehova, ci tava okuti tu sanjuka, ndaño muẽle ceci tu talisiwa ohali omo liesunga. (Luka 6:22,23) Tu kevelela ku Suku oco a tu yovole kovitangi viosi ndaño muẽle vievi via tila ca lua. Eci ci kuete esilivilo lia velapo vali koloneke vilo, momo olofeka viosi vi kasi oku li “ongoluila ovita vieteke linene via Suku Tõlo,” vi tukuiwa okuti o Harmagedo.−Esituluilo 16:14–16.
22. Nye tu sukila oku nõlapo kueci catiamẽla koku tava kalungulo a Yehova?
22 Nda tu yongola oku tambula ombanjaile ka tu sesamẽla yomuenyo ko pui, tu sukila oku sola ca lua alungulo a Yehova, kuenda oku tava lutima wetu wosi. Omo liaco, tu kuati ocituwa ndeci cukualosamo, wa imba hati: “Ovisila viove viesunga ka li pui. Nyihe olondunge oco ñale lomuenyo.” (Osamo 119:144) Kuenda tu nõlipo muẽle onjila ya kuama ukualosamo, volondaka via popia hati: “Mbilikiya kokuove, mopele, hã si pokola kovisila viove.” (Osamo 119:146) Oco muẽle, lolondaka kumue lovilinga, tu lekisi uvangi wokuti, tu sole muẽle ca lua alungulo a Yehova.
O Tambulula Hẽ Ndati?
• Ukualosamo wa tendaile ndati alungulo a Yehova?
• Momo lie tu sukilila alungulo a Suku?
• Olohongele vietu vi kuete esilivilo lipi kueci catiamẽla kalungulo a Suku?
• Ndamupi alungulo a Yehova a tu tepa koluali lulo?
[Elitalatu kemela 25]
Ukualosamo wa solele ca lua alungulo a Yehova
[Alitalatu kemela 26, 27]
Loku kuama ongangu ya Ana, ove hẽ oka likolisilako muẽle okuti, lalimue eteke o kambela kolohongele?
[Elitalatu kemela 28]
Oku tava kalungulo a Yehova, ci tu kuatisa oku litepa, okuti tu yelisua kovituwa, kuenda tu taviwa poku linga upange waye