Ove hẽ wa Siata Oku Kuatisiwa ‘Lespiritu Sandu’?
“Isia . . . oka ku ĩhi oñuatisi yikuavo yikala ño-o hũ lene okuti espiritu sandu liaye.” —YOANO 14:16, 17.
1. Esapulo lipi liavelapo Yesu a eca kolondonge viaye eci a kala lavio vohondo yo kosapalalo kolowola via sulako?
“A ÑALA wenda pi?” Eli olio epulilo ovapostolo va linga ku Yesu volowola via sulako a kala kumosi lavo vohondo yo kosapalalo ko Yerusalãi. (Yoano 13:36) Osimbu a kala lavo, eye wa va lomboluila hati, otembo yaye yoku enda ku Isiaye ya pitilapo. (Yoano 14:28; 16:28) Eye wa kala lavo oco a va longise, kuenda oco a tambulule apulilo avo. Kuenje wa va li kuminya hati: “Ndi pinga ku Isia okuti o wihi oñuatisi yikuavo yi kala ño-o hũ lene.”—Yoano 14:16.
2. Nye Yesu a likuminya oku tumisa kolondonge viaye noke yoku tiukila kuaye kilu?
2 Yesu wa situlula oñuatisi yaco, kuenda wa lombolola ndomo yi va kuatisa. Eye wa sapuila kolondonge viaye hati: ‘Ovina evi sia vi vangowaile lene tunde kefetikilo omo nda kala lene. Cilo puãi ngenda ku-u wa numa . . . nda ngenda lene nda hise. Momo, nda si endi, ñuatisi keya kokuene, puãi, nda ngenda, ndu tumisa kokuene. . . . Eci espiritu sandu liya liu songuili kocili cosi.’—Yoano 16:4, 5, 7, 13.
3. (a) Otembo yipi ‘espiritu sandu’ lia tumisiwa Kakristão vatete? (b) Ndamupi espiritu ‘lia va kuatisa’?
3 Ohuminyo yaco eyi, yeya oku tẽlisiwa keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., ndomo upostolo Petulu a cimbila uvangi hati: “Yesu u-u, Suku a pindula, etu vosi tulombangi viaco. Omo a yeluiwa londio ya Suku, lomo a tambula ku Isia ohuminyo yespiritu sandu, oco wa tu sukumuĩla eci vu lete leci vu yevite.” (Ovilinga 2:32, 33, NW ) Ndomo tua ci mõla, keteke lio Pendekoste eci espiritu sandu lia eciwa, lia tẽlisa ovina vialua Kakristão vokocita ca tete. Pole, Yesu wa likuminya hati, “espiritu liocili,” lika va kuatisa oku ‘ivaluka ovina viosi eye a va sapuilile.’ (Yoano 14:26) Olio lika va kuatisavo oku ivaluka upange wa Yesu woku kunda loku longisa, oco va tẽle oku ivaluka olondaka via suapo Yesu a popia kuenda oku vi soneha. Eli lia kala ekuatiso limue li likasi kupostolo Yoano kesulilo liocita catete K.K. Handi vali, espiritu sandu liokuatisavo oku soneha ulandu Wevangeliu mu sangiwa elungulo Yesu aeca eci a tumbika ocipito Conjivaluko yolofa viaye.—Yoano okupisa kocipama 13 toke 17.
4. Ndamupi ‘espiritu sandu’ lia kuatisa Akristão olombuavekua kocita catete?
4 Yesu wa likuminyilevo kolondonge viatete hati, espiritu lika ‘va longisa ovina viosi’ kuenda lika ‘va songuila vocili.’ Noke espiritu lieya oku va kuatisa oku kuata elomboloko liovina via longa Viovisonehua. Kuenda, lieyavo oku va kuatisa oku amamako loku kuata ovisimĩlo vimuamue kumue lovimaho vimuamue. (1 Va Korindo 2:10; Va Efeso 4:3) Espiritu sandu lia pamisavo Akristão vatete omo liocikele cavo cupange ‘wukuenje wakoleliwa haeye wa lunguka,’ oco Akristão olombuavekua va tambule ekuatiso ‘liokulia kuespiritu kotembo yatukuiwa.’—Mateo 24:45.
Espiritu Limba Uvangi
5. (a) Elavoko lipi liokaliye Yesu aeca kolondonge viaye Koñolosi yeteke 14 kosãi ya Nisana, kunyamo wo 33 K.K.? (b) Ocikele cipi espiritu sandu li kuete koku tẽlisiwa kuolohuminyo via Yesu?
5 Koñolosi yeteke 14 kosãi ya Nisana, kunyamo wa 33 K.K., Yesu wa popia lolondonge viaye hati, kotembo ya sokiyiwa vaka kala laye oco va tambule ekuatiso li tunda ku Isiavo wokilu. Eye wa va sapuila hati: “Vimbo lia Tate muli olonjo vialua. Nda hacoko, nda ndo ci sapuilili, momo ngenda oku vu angiliyila ocitumalo. Kuenje eci ngenda oku vu angiliyila ocitumalo, njiya vali, ndu wupilili okuti oku ñasi, haiko vu kalavo.” (Yoano 13:36; 14:2, 3) Ovo vaka viala laye Vusoma waye. (Luka 22:28-30) Oco ovo va kuate elavoko lioku enda kilu, va sukila ‘oku citiwa kespiritu’ ndomãla vespiritu va Suku. Kuenje, va linga olombuavekua, oco vavumbe ndolosoma kuenda ndovitunda oko kilu kumue la Kristu.—Yoano 3:5-8; 2 Va Korindo 1:21, 22; Tito 3:5-7; 1 Petulu 1:3, 4; Esituluilo 20:6.
6. (a) Elaleko lioku enda kilu lia fetika otembo yipi? Kuenda vañami va tambula elaleko liaco? (b) Vosi va lalekiwa va papatisiwa ndamupi?
6 ‘Elaleko liaco lioku enda kilu,’ lia fetika oku lingiwa keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., kuenje, etendelo liava va kongeliwa velaleko liaco, lia tẽlisiwa okupisa kunyamo wo 1930. (Va Heveru 3:1) Etendelo liava va nõliwa lespiritu sandu oco vatiamẽle ku va Isareli yespiritu, lia tẽla eci ci soka 144.000 komanu va ‘nõliwa kulo kilu lieve.’ (Esituluilo 7:4; 14:1-4) Omanu vaco ava, va papatisiwa vu Kristu, vekongelo liaye, kuenda va papatisiwavo vokufa kuaye. (Va Roma 6:3; 1 Va Korindo 12:12, 13, 27; Va Efeso 1:22, 23) Noke yoku papatisiwa vovava, kuenda oku wavekiwa lespiritu sandu, ovo va fetika oku pandikisa calua toke kolofa viavo.—Va Roma 6:4, 5.
7. Momo lie Akristão olombuavekua va kuetele omoko yoku tambula ombolo lovinyu vieciwa pocipito Conjivaluko?
7 Omo okuti Akristão olombuavekua vatiamẽla ku va Isareli yespiritu, va linga ocisila cokaliye la Yehova okuti, va ‘Isareli ya Suku.’ (Va Galatia 6:16; Yeremiya 31:31-34) Ocisila caco cokaliye ci kuete esilivilo liocili momo va landiwa losonde ya Kristu. Yesu wa popia ondaka eyi eci a tumbika ocipito Conjivaluko yolofa viaye. Luka wa soneha hati: “Wa nyañula ombolo, kuenje eci a yi panduila, wa yi timbula, yu wa yeca kokuavo hati, Eyi etimba liange lio wecelui. Ci lingili onjivaluiso yange. Eci va mala oku lia oco wa nyañula okopo hati, Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo peselelui.” (Luka 22:19, 20) Petendelo lieci ci soka 144.000 kolombuavekua, pali handi vamue va kasi palo posi okuti, ovo va kuete omoko yoku tambula ombolo lovinyu vieciwa kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu.
8. Ndamupi olombuavekua via kũlĩha okuti via lalekiwa oku enda oko kilu?
8 Ndamupi olombuavekua via kũlĩha okuti vi kuete elavoko lioku enda kilu? Ovo va tambula uvangi ulikasi wespiritu sandu. Upostolo Paulu wa soneha eci catiamẽla kokuavo hati: ‘Vosi va songuilua lespiritu lia Suku ovo omãla va Suku. . . . Espiritu, li kasi loku imba uvangi kumue lespiritu lietu okuti, tumãla va Suku. Omo liaco, nda tumãla, nda tuvakapiñala, okuti vakapiñala ka Suku, kuenje tu piñalẽla kumue la Kristu, nda tu talela ohali kumue laye, okuti tu muilavo ulamba kumue laye.’ (Va Roma 8:14-17) Uvangi owu wespiritu u kuete unene wocili momo vosi va kuete atatahãi atiamẽla koku lalekiwila kilu, va pondola oku limbuka okuti ka va kuete elavoko liaco. Omo liaco, noke va fetika oku liwekapo oku tambula ombolo yeciwa kocipito Conjivaluko.
Espiritu Kuenda Olomeme Vikuavo
9. Ovimunga vipi vivali via litepa via tukuiwa Vevanjeliu, kuenda kelivulu Liesituluilo?
9 Omo okuti, etendelo liava vatiamẽla ku va Isareli yespiritu litito, Yesu wa va tukula hati, ‘okacunda katito.’ Ovo vatiamẽla kocisila cokaliye, kuenda ka va sokisiwa ‘lolomeme vikuavo’ vina Yesu a tukula hati, te viongoluiwavo. (Luka 12:32; Yoano 10:16) Omanu vaco vatiamẽla kolomeme vikuavo okuti va kasi lokuongoluiwa koloneke vilo via sulako, vatukuiwa hati, “owiñi wakahandangala” uka puluka ‘kohali yapiãla.’ Ovo, vaka kala vofeka yelau palo posi otembo yenda ño hũ. Ocili okuti, ocinjonde upostolo Yoano a mõla, kesulilo liocita catete K.K., ci lekisa oku litepa ku kasi pokati kowiñi wakahandangala, kuenda etendelo li soka 144.000 lia va Isareli yespiritu. (Esituluilo 7:4, 9, 14) Anga hẽ olomeme vikuavo vi kuetevo epuluvi lioku tambula espiritu sandu? Nda oco, ndamupi ondaka eyi yitiamisiwilavo komuenyo wavo?
10. Ndamupi olomeme vikuavo vi papatisiwila “vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu”?
10 Espiritu sandu li kuete esilivilo liocili komuenyo wolomeme vikuavo. Ovo va tumbika omuenyo wavo ku Yehova, poku papatisiwa “vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu.” (Mateo 28:19) Omo liaco, ovo va tava okuti Yehova eye ombiali yavelapo, kuenda va pokola ku Kristu momo eye Osoma yavo haeye Onjovoli. Handi vali, va tava oku kuatisiwa lespiritu lia Suku okuti li va kuatisa komuenyo wavo. Eteke leteke komuenyo wavo, va likolisilako oku lekisa ‘apako espiritu,’ ndeci, “ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, kuenda esuluviko.”—Va Galatia 5:22, 23.
11, 12. (a) Ndamupi olombuavekua via linga olosandu vonepa yimue yilikasi? (b) Ndamupi olomeme vikuavo via lingavo omanu vamue va kola?
11 Olomeme vikuavo, viecelelavo okuti Ondaka ya Suku lespiritu sandu li va kuatisa oco va yelisiwe. Olombuavekua via linga olosandu vonepa yimue yilikasi, momo va linga vakuesunga kuenda va kolisiwa ndomo Kristu a ci lombolola. (Yoano 17:17; 1 Va Korindo 6:11; Va Efeso 5:23-27) Uprofeto Daniele wa popia eci catiamẽla kokuavo hati, va linga “olosandu via Tõlo,” vina vika viala vemẽhi Liusoma ‘womõla womunu Yesu Kristu.’ (Daniele 7:13, 14, 18, 27) Kosimbu, Yehova wa tumile Mose la Harone oku sapuila ku va Isareli hati: “Ame ndi Yehova Suku yene; oco liyelisi, lingi omanu va kola, momo ame ñola.”—Ovisila 11:44.
12 Ondaka ‘oku kola,’ yi lomboloka ocina cimue cecelela toke eci umue a linga omunu o kola okuti o litumbika kupange wa Yehova Suku. Kunyamo wo 1938, Utala Wondavululi, kelimi Lioputu wa lombolola okuti, va Yehonadava ale olomeme vikuavo vina, “viatiamẽla kowiñi wakahandangala va kuete elavoko lioku kala palo posi. Pole, tete va sukila oku litumbika okuti va linga omanu vamue va kola.” Vocinjonde upostolo Yoano a mõla cowiñi wakahandangala, ci sangiwa kelivulu Liesituluilo, wa lombolola okuti, “olonanga viavo va vi sukula kuenda va vi yelisila vosonde ya Kameme.” Handi vali va kasi kovaso yocalo ca Yehova “loku u vumba utanya luteke vonembele yaye.” (Esituluilo 7:9, 14, 15) Lekuatiso Liespiritu sandu, olomeme vikuavo, vi likolisilako calua oku pokola kolonumbi vi kola via Yehova.—2 Va Korindo 7:1.
Oku Linga Eci Ciwa ku Vamanji ya Kristu
13, 14. (a) Ndomo olusapo lua Yesu luatiamẽla kolomeme lolohombo lu lekisa, nye olomeme vikuavo vi sukila oku linga oco va popeliwe? (b) Koloneke vilo via sulako, ovina vipi viwa vamanji ya Kristu va kasi loku linga?
13 Yesu o kuete ukamba wocili lolomeme vikuavo kuenda lokacunda katito. Volusapo luaye luolomeme lolohombo, eye wa popia eci catiamẽla ‘kesulilo lioliali.’ Volusapo luaco, Kristu wa lombolola okuti, oku popeliwa kuolomeme vikuavo kuatiamẽla kovituwa viwa va lekisa kolombuavekua, Yesu a tukula hati ‘vamanjaye.’ Omo liaco eye wa popia hati: “Soma [oka] popia lava va kasi kondio yaye hati, Enjui ene wa sumũlũisui la Tate, ndo piñali usoma wo wangiliyilui tunde koku seveta oluali. . . . Mopia lene siti, Ocili, omo wa ci lingili umue wa vakuetu ava va sule, oco wa ci ndingilivo ame.”—Mateo 24:3; 25:31-34, 40.
14 Ondaka ya popia hati “wa ci lingili umue,” yilomboloka ovilinga viwa viocisola poku kuatisa vamanji ya Kristu vacitiwa kespiritu. Kuenje oluali lulo lua Satana lua siata oku va tata ndovingendeleyi, momo vamue va siata oku pitila petosi lioku va kapa volokayike. Ovo va sukila okulia, luwalo, kuenda oku tatiwa ciwa kuhayele. (Mateo 25:35, 36) Koloneke vilo via sulako, tunde kunyamo wo 1914, Akristão olombuavekua va siata oku pita lovitangi vialua. Ovolandu Olombangi via Yehova a lombolola okuti, olombuavekua kumue lolomeme vikuavo, via siata oku pandikisa calua kovitangi, osimbu vamamako loku vetiyiwa lespiritu sandu.
15, 16. (a) Upange upi u kasi loku lingiwa lolomeme vikuavo oco vi kuatise akamba vavo olombuavekua palo posi? (b) Ndamupi olombuavekua via siata oku eca olopandu viavo omo liupange u kasi oku lingiwa lolomeme vikuavo?
15 Vamanji ya Kristu va kasi handi palo posi, koloneke vilo via sulako, va siatavo oku tambula ekuatiso liocili kolomeme vikuavo. Kuenje va kasi loku tẽlisa ocikundi caco va tambula ku Suku coku ‘kunda olondaka viwa viusoma koluali luosi oco vi linge uvangi kolofeka viosi.’ (Mateo 24:14; Yoano 14:12) Ndaño okuti etendelo liolombuavekua li kasi loku tepuluka calua kanyamo alo, olomeme vikuavo vi kasi oku livokiya, kuenda etendelo liavo lia tẽla ale olohuluwa vialua viomanu. Pokati kavo, pali olohũlũkãi viava va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Handi vali, kulivo olomisionariu vi kasi loku sandeka olondaka viwa Viusoma ‘toke kolonepa viosi violuali.’ (Ovilinga 1:8) Vakuavo, va likolisilako oku linga cosi va pondola kupange woku kunda, kuenje lesanju lia lua va eca ekuatiso liolombongo oco va kuatise upange waco woku kunda.
16 Hesanjukuolio Akristão olombuavekua, va kuete omo liekuatiso liaco li kasi loku eciwa lakamba vavo okuti, olomeme vikuavo! Esanju liavo lia lomboluiwa velivulu Segurança Mudial sob o “Príncipe da Paz,” lia sandekiwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka kunyamo wo 1986. Olio li lombolola hati: “Tunde eci kuapita Uyaki Wavali Woluali Luosi, oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Yesu catiamẽla ‘kesulilo lioluali,’ ci kasi loku lingiwa lekuatiso ‘liowiñi wakahandangala,’ watiamẽla ‘kolomeme vikuavo.’ . . . Kueciwa olopandu viocili ‘kowiñi wakahandangala,’ u sangiwa kolofeka viosi violuali, una u vangula alimi añi añi. Momo, u kasi oku linga upange umue u kuete esilivilo liocili oco ku tẽlisiwe ocitumasuku ca [Yesu] ci sangiwa kelivulu lia Mateo 24:14.”
‘Ka va Kanguisua Likaliavo te Kumue Letu’
17. Ndamupi vakuekolelo vaka pinduiwila palo posi “ka va kanguisua lika liavo” te kumue lolombuavekua?
17 Poku popia nda umue ombuavekua, kuenda oku lombolola eci catiamẽla kalume lakãi vakuekolelo va kala kotembo eci Kristu keyile handi, upostolo Paulu wa soneha hati: “Vosi, ndaño va imbiwila uvangi wekolelo liavo, haimo ka va tambuile evi via va likuminyiwa. Momo Suku wa tu pongiyila cimue ca velapo okuti, ovo ka va kanguisua lika liavo, te kumue letu.” (Va Heveru 11:35, 39, 40) Vokuenda kuohũlũkãi yanyamo, Kristu kuenda 144.000 kolombuavekua oko kilu, vaka linga olosoma kuenda ovitunda, kuenje palo posi ka tuka kuatisiwa vali locilumba ca Kristu. Olomeme vikuavo, ‘vikalipua ketimba lo kovisimĩlo.’—Esituluilo 22:1, 2.
18. (a) Ovolandu api Embimbiliya a pondola oku kuatisa olomeme vikuavo oco vi kuate elomboloko? (b) Elavoko lipi olomeme vikuavo vi kuete liatiamẽla ‘ketukuluko liomãla va Suku’?
18 Cosi ca tukuiwa ndeti ci komohĩsa olomeme vikuavo momo Ovisonehua vio Helasi vi lombolola lika eci catiamẽla ku Kristu kuenda vamanjaye olombuavekua. Handi vali vi lombololavo ocikele cavo coku linga ocipango ca Yehova. Olomeme vikuavo, via velisapo esumũlũho liavo lioku kuatisa ukuenje wakolelua haeye wa lunguka osimbu va lavoka “etukuluko liomãla va Suku” vuyaki wo Harmagedo, kuenda vokuenda Kuohũlũkãi Yanyamo. Ovo va lavoka okuti, ‘eteke limue, ovina via lulikiwa vika panduluiwa kupika wenyõleho oco vi mõle eyovo liulamba womãla va Suku.’—Va Roma 8:19-21.
Ukamba Wespiritu Keteke Liocipito Conjivaluko
19. Nye ‘espiritu sandu’ lia siata oku linga kolombuavekua kuenda kolomeme vikuavo? Kuenda ndamupi vaka kuata ukamba umue wa velapo koñolosi yeteke 28 kosãi Yelombo?
19 Vohutililo yokumalusula Yesu a linga kuteke 14 kosãi ya Nisana kunyamo wa 33 K.K., eye wa popia hati: ‘Ndi pinga ku Tate okuti, . . . vosi va kala vamuamue, ndeci ove a Tate o kasi vokuange, lame ñasi vokuove okuti, lavovo va kala vokuetu oco oluali lutave okuti, ove wa numa.’ (Yoano 17:20, 21) Omo liocisola, Suku wa tuma Omõlaye oku eca omuenyo waye oco olombuavekua kuenda omanu vosi vakuavitima via sunguluka palo posi va yovuiwe. (1 Yoano 2:2) ‘Espiritu sandu’ li kasi loku kuatisa vamanji ya Kristu kuenda olomeme vikuavo oco pokati kavo pakale ukamba wocili. Keteke 28 kosãi Yelombo koñolosi, ovisoko vivali vika linga ocipito conjivaluko yolofa via Kristu. Kuenje vaka ivaluka ovina viosi Yehova a siata oku va lingila omo liocilumba comõlaye Yesu Kristu osoliwe calua. Oku enda kuavo kocipito ci kuete ndeti esilivilo liocili, cika va kuatisa oku vokiya ukamba wavo. Handi vali, cika va vetiyavo oku amamako oku linga ocipango ca Suku poku lekisa okuti ovo va sanjuka calua omo va kasi pokati ka vana va soliwe la Yehova.
Oku Pitulula
• Otembo yipi Akristão vatete va tambula ‘espiritu sandu’? Kuenda uvangi upi u lekisa okuti olio li kasi loku ‘kuatisa’ cocili?
• Ndamupi olombuavekua via kũlĩha okuti va tambula elaleko lioku enda kilu?
• Ndamupi espiritu lia Suku li kasi loku kuatisa olomeme vikuavo?
• Ndamupi olomeme vikuavo via siata oku kuatisa vamanji ya Kristu? Kuenda momo lie ka ‘va kanguisilua lika liavo’ pole te kumue lolombuavekua?
[Olondaka vielitalatu kemẽla 29]
‘Espiritu sandu’ lia eciwa kolondonge keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K.
[Olondaka vielitalatu kemẽla 31]
Olomeme vikuavo via siata oku eca ekuatiso liocili ku vamanji ya Kristu oco va tẽlisiwe ocikundi ca Suku cupange woku kunda